Connect with us

Svet

Zaposlenost u Sjedinjenim Državama porasla za 172.000 radnih mesta u maju

Američko Ministarstvo rada potvrdilo rast zaposlenosti, uprkos inflaciji i uticaju sukoba na Bliskom istoku

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Pavel danilyuk

Američko Ministarstvo rada potvrdilo rast zaposlenosti, uprkos inflaciji i uticaju sukoba na Bliskom istoku

Američko Ministarstvo rada saopštilo je da je u maju 2026. godine u Sjedinjenim Američkim Državama otvoreno 172.000 novih radnih mesta. Ovaj rezultat premašuje očekivanja analitičara, koji su predviđali rast od 105.000 radnih mesta za isti period. U izveštaju se navodi da je stopa nezaposlenosti ostala nepromenjena u odnosu na april i iznosi 4,3%.

Prema podacima Ministarstva rada, ovo je treći uzastopni mesec sa značajnim rastom broja zaposlenih, čime se potvrđuje kontinuitet pozitivnog trenda na tržištu rada. Analitičari ukazuju da su ovi rezultati ostvareni uprkos rastućoj inflaciji i zabrinutosti zbog mogućeg usporavanja privrednog rasta.

Rast zaposlenosti dešava se u trenutku kada inflacija dostiže najviši nivo u poslednje tri godine. Prema izveštajima međunarodnih medija, jedan od faktora koji utiču na kretanje cena na svetskom tržištu je aktuelni sukob na Bliskom istoku. Sukob u Iranu i regionu doveo je do poremećaja u globalnom snabdevanju energentima, što se reflektovalo i na američku ekonomiju kroz povećanje troškova života.

Ministarstvo rada navodi da su prethodna dva meseca takođe obeležena snažnim rastom zaposlenosti, što ukazuje na stabilnost tržišta rada uprkos spoljnim ekonomskim pritiscima. U saopštenju se ističe da su poslodavci nastavili sa zapošljavanjem i pored neizvesnosti na globalnom tržištu, uključujući i posledice oružanih sukoba u drugim regionima.

Ekonomisti prate uticaj inflacije na životni standard i potrošačku moć, dok su vlasti najavile dalje praćenje makroekonomskih pokazatelja u narednim mesecima. Najnoviji podaci Ministarstva rada biće ažurirani kako se budu prikupljale dodatne informacije o zaposlenosti i kretanju ekonomije u drugoj polovini godine.

Zvaničnici ističu da se očekuje nastavak pritisaka na tržište zbog globalnih dešavanja, ali za sada američko tržište rada beleži rast iznad očekivanja. Dalje analize i izveštaji o zaposlenosti očekuju se u narednom periodu.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Pronađeno telo devojčice (11) u jugozapadnoj Francuskoj, osumnjičen 41-godišnji muškarac

Policija i tužilaštvo vode istragu, identitet žrtve zaštićen, ranije prijave protiv osumnjičenog potvrđene

Published

on

By

Policija i tužilaštvo vode istragu, identitet žrtve zaštićen, ranije prijave protiv osumnjičenog potvrđene

Telo devojčice stare 11 godina pronađeno je tokom opsežne potrage u ruralnom području jugozapadne Francuske, nakon što je nestala prošlog petka u blizini sela Florens, saopštili su policijski izvori. U potrazi je učestvovalo oko 170 policajaca uz pomoć volontera i ronilaca.

Devojčica, čiji identitet nije objavljen radi zaštite maloletnika, poslednji put je viđena kako ulazi u automobil muškarca. Kao osumnjičeni je priveden 41-godišnji otac dvoje dece, koji je prema izjavama istražitelja priznao da je povezao devojčicu, ali je tvrdio da ju je ostavio kod lokalnog bazena. Zvanična identifikacija pronađenog tela je u toku.

Tužiteljka Klemens Mejer potvrdila je da su protiv osumnjičenog ranije podnošene prijave za seksualno zlostavljanje maloletnih osoba. Prvi slučaj je zabeležen 2017. godine, kada je majka sedamnaestogodišnje devojke prijavila vezu sa njim, ali je slučaj odbačen 2018. nakon izjave devojke da je odnos bio sporazuman. Druga prijava iz januara 2022. odnosi se na navodno silovanje deteta mlađeg od 15 godina u njegovom domu 2020. godine, ali je slučaj odbačen 2024. zbog nedostatka dokaza. Treća prijava podneta je 22.08.2025. godine zbog sumnje na silovanje deteta rođenog 2014. godine, u periodu između septembra 2024. i maja 2025. godine.

“Istraga je u toku i svi relevantni podaci se proveravaju,” izjavila je tužiteljka Klemens Mejer. Javnost u Francuskoj izrazila je nezadovoljstvo zbog navodnih propusta pravosudnih organa u ranijem postupanju prema osumnjičenom. Policija i dalje prikuplja dokaze i saslušava svedoke, dok se očekuje i zvanična potvrda identiteta žrtve.

Pročitaj još

Svet

Zelenski optužio Rusiju za vazdušne udare na civilne ciljeve u Ukrajini

Ukrajinske vlasti sprovode istragu nakon napada u Kijevskoj oblasti, sedmoro povređenih i četvoro poginulih

Published

on

By

Ukrajinske vlasti sprovode istragu nakon napada u Kijevskoj oblasti, sedmoro povređenih i četvoro poginulih

Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski osudio je najnoviji talas ruskih vazdušnih udara u više ukrajinskih regiona, navodeći da su mete bili objekti namenjeni civilima. Prema zvaničnim podacima, u Kijevskoj oblasti ruski projektil pogodio je fabriku hrane za decu „Jagotinske za decu“, pri čemu su četiri osobe poginule, a sedam je povređeno. Specijalizovane jedinice Državne službe za vanredne situacije Ukrajine odmah su reagovale na mestu incidenta i ugasile požar.

Pored fabrike, pogođeni su i drugi civilni objekti: u Dnjeparskoj oblasti uništena su skladišta hrane i poštanski objekat, a u Hersonu vozilo hitne pomoći. U Sumskoj oblasti oštećena je lokalna škola, dok su u Harkovskoj oblasti zabeleženi udari na stambene zgrade i ambulantu. Na crnomorskoj obali Odeske oblasti stradala je lučka infrastruktura.

Zelenski je u vanrednom obraćanju apelovao na međunarodnu zajednicu da pojača podršku Ukrajini, posebno protivraketnim sistemima. “Svaki paket podrške sa protivbalističkom odbranom, svaki zajednički sporazum o proizvodnji oružja i svaki korak koji svet preduzme u uvođenju sankcija protiv Rusije pomaže u zaštiti ljudskih života”, izjavio je Zelenski, izražavajući zahvalnost državama koje podržavaju Ukrajinu.

Istraga o napadima u više oblasti je u toku. Ukrajinske vlasti preduzimaju mere za sanaciju štete i pružanje pomoći pogođenim građanima. Nadležni apeluju na stanovništvo da poštuje bezbednosne preporuke i izbegava ugrožena područja dok traje hitna intervencija.

Pročitaj još

Svet

Volodimir Zelenski uputio otvoreno pismo Vladimiru Putinu sa predlogom prekida vatre

Ukrajinski predsednik predlaže direktne pregovore na neutralnom terenu, iznoseći uslove i kritiku ruske politike

Published

on

By

Ukrajinski predsednik predlaže direktne pregovore na neutralnom terenu, iznoseći uslove i kritiku ruske politike

Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski poslao je 4. juna 2026. godine otvoreno pismo ruskom predsedniku Vladimiru Putinu, predlažući hitan i potpuni prekid vatre tokom trajanja pregovora, kao i održavanje direktnog sastanka dvojice lidera na neutralnom terenu, saopšteno je iz diplomatskih izvora. Ovaj potez dolazi u trenutku kada rat ulazi u petu godinu, a ukrajinske snage izvode napade na dubini ruske teritorije, uključujući nedavni napad na Sankt Peterburg.

U pismu Zelenski direktno vezuje odgovornost za rat za Vladimira Putina, ističući da je ruski lider više od dve decenije na vlasti i da je polovinu tog perioda proveo u sukobu sa Ukrajinom. Ukrajinski predsednik navodi i aktuelne probleme unutar Rusije, kao što su nestašice benzina, rast cena i strah od nove mobilizacije, ocenjujući da Kijev pažljivo prati raspoloženje ruskog društva.

Pismo sadrži podatke o više od 30.000 ruskih gubitaka tokom maja, od čega, prema navodima Kijeva, 63 odsto otpada na poginule zbog loše medicinske nege. Takođe, iznosi se tvrdnja da je odnos gubitaka u korist Ukrajine jedan prema pet ili šest. Zelenski takođe ukazuje na promenu geopolitičkog konteksta, podsećajući da su Sjedinjene Američke Države trenutno fokusirane na krizu u Iranu, te predlaže format pregovora u kojem bi evropske države bile ključni garanti bezbednosti.

“Dosta je rata. Ukrajina predlaže da se ovaj rat završi. To mora biti učinjeno pošteno, dostojanstveno i uz garancije da se sukob neće ponovo rasplamsati”, navodi se u pismu. Kao potencijalni domaćini sastanka predložene su Švajcarska, Turska i arapske zemlje, dok se naglašava da ni Kijev ni Moskva nisu prikladna mesta za ovakav susret.

Zelenski podseća Putina na unutrašnje nestabilnosti u Rusiji, uključujući vojnu pobunu iz juna prošle godine, i ukazuje na rusku vojnu zavisnost od Severne Koreje i ekonomsku od Kine. U završnom delu pisma ističe se da promene u Rusiji dolaze kada se društvo umori od ratovanja i upozorava da će, ukoliko Moskva odbije predlog, Ukrajina nastaviti borbu uz pomoć saveznika.

Za sada nema zvaničnog odgovora iz Kremlja, dok diplomatski izvori ocenjuju da je reč o najdirektnijem pokušaju otvaranja mirovnih pregovora još od proleća 2022. godine.

Pročitaj još

U Trendu