Connect with us

Svet

Vrhovni sud SAD razmatra spor oko ograničenja prava glasa u Arizoni

Sud odlučuje o zakonima Arizone o proveri državljanstva birača, potvrđeno u najnovijem saopštenju

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Khezez | خزاز

Sud odlučuje o zakonima Arizone o proveri državljanstva birača, potvrđeno u najnovijem saopštenju

Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država pristao je da razmotri spor oko izbornih pravila u Arizoni, uključujući i meru koja zahteva da građani prilikom registracije na državnom obrascu prilože dokaz o državljanstvu. Odluka suda otvara put za razmatranje zakonitosti mera koje je donela savezna država Arizona nakon predsedničkih izbora 2020. godine.

U pitanju su dva zakona koja je usvojila zakonodavna skupština Arizone. Prvi zakon nalaže da građani koji koriste državni obrazac za registraciju moraju priložiti dokaz o američkom državljanstvu. Drugi zakon reguliše način na koji izborni zvaničnici u Arizoni proveravaju biračke spiskove i poništavaju registracije osoba koje nisu državljani SAD.

Osim državnog obrasca, građani Arizone imaju pravo da se prijave za glasanje i putem federalnog obrasca, koji ne zahteva dokaz o državljanstvu. Prema dostupnim sudskim dokumentima, osobe koje su se registrovale putem federalnog obrasca, a nisu priložile dokaz o državljanstvu, mogu glasati samo na federalnim izborima, ali ne i za predsednika ili putem pošte. Sudska dokumentacija navodi da je u julu 2023. godine više od 19.000 građana Arizone bilo registrovano kao “federal-only” birači, jer nisu dostavili dokaz o državljanstvu.

Nakon što su ove mere usvojene, nekoliko organizacija, uključujući Demokratski nacionalni komitet, Demokratsku stranku Arizone i nevladine organizacije, podnelo je tužbe sa ciljem da spreče njihovu primenu. Tužioci tvrde da su sporne odredbe u suprotnosti sa Saveznim zakonom o registraciji birača, kao i sa prethodnim dogovorom iz 2018. godine između državnog sekretara Arizone i okružnog zapisničara Maricopa okruga.

Federalni okružni sud ranije je doneo odluku da izborni zvaničnici ne mogu odbacivati državne obrasce za registraciju bez dokaza o državljanstvu, ali je slučaj nastavio da se razvija kroz pravosudni sistem. Vrhovni sud sada ima zadatak da donese konačnu odluku o zakonitosti ovih mera i odnosu između saveznih i državnih propisa o registraciji birača.

Zagovornici novih mera navode da su one uvedene kako bi se sprečilo učešće osoba koje nisu američki državljani u izborima i da su reakcija na ranije tvrdnje o izbornim neregularnostima. Protivnici smatraju da bi primena ovih zakona mogla ograničiti pristup biračkom pravu i da je u suprotnosti sa federalnim zakonodavstvom.

Očekuje se da će odluka Vrhovnog suda imati šire posledice na način sprovođenja izbora ne samo u Arizoni, već i u drugim državama koje razmatraju slične mere. Do konačne presude, primena spornih odredbi ostaje predmet pravosudnog nadzora.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Šest osoba ubijeno u pucnjavi u Štadeu, policija istražuje motiv

Policija sprovodi istragu, više osoba ranjeno, napad u ustanovi za mlade u centru grada

Published

on

By

Policija sprovodi istragu, više osoba ranjeno, napad u ustanovi za mlade u centru grada

Šest osoba izgubilo je život u pucnjavi koja se dogodila 15.06.2024. oko 13:45 časova u ulici Dankersštrase, u centru nemačkog grada Štade, prema policijskim izvorima. Napad se odigrao u ustanovi za zaštitu omladine, gde su smeštene grupe za zajednički boravak majki i dece.

Prema zvaničnim informacijama, pet žrtava preminulo je na licu mesta, dok je šesta osoba podlegla povredama u bolnici tokom večeri. Svi stradali su odrasle osobe i u trenutku napada nalazili su se unutar objekta. Više osoba je povređeno i hospitalizovano, a pojedini ranjeni nalaze se u teškom stanju.

Policija je saopštila da je motiv napada predmet istrage. “Istraga je u toku i preduzimaju se sve mere kako bi se utvrdile okolnosti i motiv napada”, izjavio je portparol lokalne policije.

Na licu mesta intervenisale su ekipe hitne pomoći i policije, a deo ulice Dankersštrase bio je blokiran nekoliko sati radi uviđaja. Identitet žrtava nije saopšten u cilju zaštite privatnosti. Dalja istraga treba da utvrdi sve relevantne detalje o ovom događaju.

Pročitaj još

Svet

Putin: Ukrajinski napadi na infrastrukturu stvaraju probleme Rusiji

Predsednik Rusije potvrdio posledice ukrajinskih udara, ukrajinske snage gađaju energetske i logističke objekte

Published

on

By

Predsednik Rusije potvrdio posledice ukrajinskih udara, ukrajinske snage gađaju energetske i logističke objekte

Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je 29. juna 2026. godine da napadi ukrajinskih snaga na infrastrukturu, posebno na energetske objekte, izazivaju određene probleme za Rusiju. U intervjuu sa ruskim novinarom Pavlom Zarubinom, Putin je naveo da su udari na infrastrukturu doveli do izvesnog nedostatka, ali je naglasio da situacija nije kritična.

“Što se tiče napada na kritičnu infrastrukturu uopšte, a posebno na energetsku infrastrukturu, naravno da ti napadi na naše objekte stvaraju probleme, to je očigledno”, rekao je Putin. “Trenutno imamo određeni nedostatak, ali nije kritično.”

Prema dostupnim informacijama, ukrajinske snage su poslednjih nedelja intenzivirale napade na teritoriju Rusije, usmerene na energetske i logističke ciljeve. Prošle nedelje izveden je jedan od najmasovnijih napada dronovima od početka sukoba, tokom kojeg su pogođene 12 ruskih regiona, kao i Krimsko poluostrvo, koje Rusija kontroliše od 2014. godine.

Ministar digitalne transformacije Ukrajine Mihailo Fedorov izjavio je da je cilj izolovati Krim, pretvarajući ga u “ostrvo” i time umanjiti njegovu povezanost sa ostatkom Rusije. Kao odgovor na ove napade, vlasti na Krimu su proglasile vanredno stanje i privremeno obustavile prodaju goriva civilima.

Putin je tokom obraćanja istakao da su rešavanje nestašica goriva i jačanje protivvazdušne odbrane prioriteti za Rusiju nakon serije ukrajinskih napada. Prema analitičarima, ukrajinske operacije usmerene na eliminaciju ruskih sistema protivvazdušne odbrane dodatno povećavaju efekat napada na infrastrukturu. Prethodni izveštaji ukazuju da je Moskva suočena sa smanjenjem zaliha raketnih sistema S-300, koji se tradicionalno koriste za odbranu od raketnih i dronskih udara.

Sukob između Rusije i Ukrajine traje od februara 2022. godine, a tokom poslednjih meseci zabeležen je porast napada na infrastrukturne objekte na obe strane. Nezavisno nije moguće potvrditi sve tvrdnje iz zone sukoba.

Pročitaj još

Svet

Vrhovni sud SAD odbio zahtev Donalda Trampa za preispitivanje presude zbog zlostavljanja

Sud u Vašingtonu bez obrazloženja potvrdio raniju presudu, Tramp obavezan na isplatu odštete Elizabet Džin Kerol

Published

on

By

Sud u Vašingtonu bez obrazloženja potvrdio raniju presudu, Tramp obavezan na isplatu odštete Elizabet Džin Kerol

Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država odbio je zahtev Donalda Trampa da preispita presudu kojom je obavezan da isplati pet miliona dolara (oko 545 miliona dinara) u građanskoj parnici zbog optužbi za seksualno zlostavljanje i klevetu, navodi se u zvaničnoj odluci. Odluka je doneta bez obrazloženja i sudije nisu iznosile izdvojena mišljenja.

Porota u Njujorku je još u maju prethodne godine donela presudu prema kojoj je Tramp odgovoran za seksualno zlostavljanje i klevetu, a tada mu je naloženo da isplati pet miliona dolara spisateljici Elizabet Džin Kerol. Sudski postupak pokrenut je nakon optužbi Kerol za višedecenijsko silovanje i klevetu, a Trampov pravni tim se žalio na tu odluku.

Vrhovni sud je sada ovom odlukom praktično potvrdio raniju presudu porote, bez dodatnih obrazloženja ili komentara. Sud nije izneo izdvojena mišljenja sudija, što je u ovom slučaju značilo potvrdu prethodne odluke nižeg suda.

U odvojenom postupku, druga porota je ove godine dosudila Kerol dodatnih 83,3 miliona dolara (oko 9,1 milijardu dinara) na ime odštete zbog klevete, nakon što su ustanovili da je Tramp dodatno narušio njen ugled svojim izjavama posle prve presude.

Kako je saopšteno, pravni tim Trampa nije dao zvanične komentare nakon odluke Vrhovnog suda. Postupak je privukao značajnu pažnju javnosti zbog visokog profila obe strane, ali i zbog iznosa odštete koja je dosuđena.

“Sud nije izneo posebna obrazloženja, što ukazuje da se smatra da je odluka nižeg suda u skladu sa zakonom”, navodi se u zvaničnoj izjavi iz suda.

Pročitaj još

U Trendu