Connect with us

Svet

Vrhovni sud SAD razmatra rokove za kasno pristigle glasačke listiće poštom

Prema informacijama američkih institucija, odluka bi mogla uticati na pravila izbora u više saveznih država

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pexels / Edmond dantès

Prema informacijama američkih institucija, odluka bi mogla uticati na pravila izbora u više saveznih država

Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država najavio je da će u ponedeljak razmatrati pitanje da li savezne države mogu brojati glasačke listiće poslati poštom koji su obeleženi do izbornog dana, ali pristignu nakon tog datuma. Ova pravna debata dolazi uoči predstojećih kongresnih izbora u novembru, koji će odlučiti o većini u Predstavničkom domu i Senatu.

Slučaj pred sudom, poznat kao Watson protiv Republikanskog nacionalnog komiteta, odnosi se na zakon u saveznoj državi Misisipi koji definiše rokove za prijem glasačkih listića poslatih poštom. Pitanje je da li taj zakon, kao i slični propisi u još 13 saveznih država, dolazi u sukob sa saveznim pravilima koja određuju da je izborni dan prvi utorak posle prvog ponedeljka u novembru.

Svi američki savezni zakoni nalažu da glasački listići moraju biti popunjeni i poslati do izbornog dana. Međutim, 14 saveznih država i Distrikt Kolumbija usvojili su tzv. period tolerancije, prema kojem se važećim smatraju i oni listići koji su poslati do izbornog dana, ali su stigli nakon tog datuma. Prema podacima Nacionalne konferencije državnih zakonodavstava, 29 država i Distrikt Kolumbija prihvataju i određene glasačke listiće vojnih lica i birača iz inostranstva koji stignu po isteku izbornog dana.

Tokom prethodne godine, četiri države – Kanzas, Severna Dakota, Ohajo i Juta – usvojile su zakone kojima se ukida period tolerancije, što znači da sada zahtevaju da svi glasački listići pristignu najkasnije do kraja izbornog dana. Ova promena izazvala je pažnju s obzirom na različite pristupe državnih institucija u vezi sa rokovima i brojanjem glasova.

Pitanje glasanja poštom dobilo je dodatnu pažnju nakon što je aktuelni predsednik javno izrazio zabrinutost u vezi sa tim procesom, ocenjujući ga kao nepouzdan. Administracija je preduzela korake ka promeni načina sprovođenja izbora na saveznom nivou, uključujući i potpisivanje izvršne uredbe sa ciljem reforme izbornog procesa. Međutim, pojedine odredbe te uredbe trenutno su blokirane odlukom saveznog suda.

Odluka Vrhovnog suda mogla bi imati široke posledice po način na koji se broje glasovi u različitim državama, kao i na pravila koja se odnose na glasače u vojsci i one koji žive u inostranstvu. Posmatrači ocenjuju da će ishod ovog slučaja biti važan za buduće izborne procese i pravnu sigurnost birača koji koriste mogućnost glasanja putem pošte.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Svet

Dvojica vatrogasaca poginula tokom gašenja požara kod Retimna na Kritu

Veliki požar zahvatio područje Nea Krija Vrisi, povređena i dva volontera dok je front stigao do prvih kuća

Objavljeno pre

,

Objavio:

Dvojica vatrogasaca poginula tokom gašenja požara kod Retimna na Kritu – požar kod Retimna na Kritu

Veliki požar zahvatio područje Nea Krija Vrisi, povređena i dva volontera dok je front stigao do prvih kuća

Dvojica vatrogasaca poginula su tokom gašenja velikog požara kod Retimna na Kritu, što je potvrđeno u zvaničnoj izjavi. Prema dosadašnjim informacijama, vatrogasci su stradali u području Sahturija, blizu mesta Nea Krija Vrisi. Povređena su i dva volontera koji su pomagali u borbi sa vatrom.

Detalji o požaru kod Retimna na Kritu

Požar kod Retimna na Kritu izbio je u mestu Nea Krija Vrisi i prostire se na više od 15 kilometara. Plamen je, prema prvim izveštajima, stigao do prvih kuća u selu. Vatrogasci su izgubili orijentaciju zbog gustog dima i ostali su zarobljeni u svom vozilu tokom intervencije. Jedan od nastradalih bio je sezonski zaposlen, dok je drugi bio u petogodišnjoj obaveznoj službi. Njihove starosti su 28 i 60 godina.

Spasilačke ekipe i dalje su angažovane na gašenju vatre i sprečavanju njenog širenja. Predsednik mesne zajednice Krija Vrisi, Sifis Vavurakis, izjavio je za grčku državnu televiziju da vetar duva izuzetno jako, što dodatno otežava situaciju. „Spasavamo ono što možemo. Naše živote i naše domove. Veoma sam potresen. Neka sve izgori, samo da ne bude ljudskih žrtava“, rekao je Vavurakis.

Reakcije i stanje na terenu

Zvanična izjava Vatrogasne službe potvrđuje smrt dvojice vatrogasaca tokom intervencije. Povređena su i dva volontera, koji su pomagali profesionalnim ekipama. Situacija na terenu ostaje ozbiljna zbog jakog vetra i gustog dima, što otežava gašenje i evakuaciju stanovnika iz ugroženih područja.

Pored toga, lokalne vlasti apeluju na stanovnike da prate uputstva spasilačkih službi i ostanu na sigurnom dok traje intervencija. U međuvremenu, prioritet je sprečavanje širenja vatre na stambene objekte i zaštita ljudskih života. Zdravstvene ekipe su spremne da pruže pomoć povređenima, dok se vatrogasne snage bore sa požarnim frontom.

Kao rezultat ovih događaja, očekuje se da će nadležne službe nastaviti sa radom dok požar kod Retimna na Kritu ne bude stavljen pod kontrolu. Ovakve situacije zahtevaju stalnu pažnju i brzo reagovanje kako bi se sprečile dalje žrtve i šteta.

Pročitaj još

Svet

Dronovi sa biber sprejom i stroboskopskim svetlima kao nova mera bezbednosti u školama

Tri američke države uvode inovativnu tehnologiju za suzbijanje napadača u školama

Objavljeno pre

,

Objavio:

Dronovi sa biber sprejom i stroboskopskim svetlima kao nova mera bezbednosti u školama – dronovi u školama

Tri američke države uvode inovativnu tehnologiju za suzbijanje napadača u školama

Uvođenje novih bezbednosnih mera

Nekoliko škola u Koloradu, Floridi i Džordžiji započinje novu školsku godinu sa značajnim dodatkom u svojim bezbednosnim sistemima. Ove škole će biti prve koje će implementirati upotrebu dronova opremljenih biber sprejom i stroboskopskim svetlima, proizvedenih od strane kompanije Mithril Defense. Cilj je efikasnije suprotstavljanje potencijalnim napadačima u odnosu na tradicionalne policijske intervencije.

Dronovi, koji mogu dostići brzinu do 80 kilometara na sat, navigiraju se iz centralne komande u Ostinu, Teksas. Oni su dizajnirani da u roku od 15 sekundi lociraju aktivnog napadača u školskim prostorijama. Opremljeni su sirenama, stroboskopskim svetlima i biber gelom koji bi trebalo da dezorijentišu napadača. Kao krajnja opcija, moguće je da dron direktno udari napadača brzinom od skoro 100 kilometara na sat.

„Ovo su prve škole u koje se ovi dronovi uvode“, izjavio je Džastin Marston, izvršni direktor kompanije Mithril. „Smatramo da bi svaka škola trebalo da ima neki sistem za suzbijanje aktivnih napadača, i verujemo da će za pet godina biti nezamislivo slati decu u škole koje nemaju ovakav sistem“, dodao je Marston.

Povećanje bezbednosti u američkim školama

Škole u SAD trenutno godišnje troše oko četiri milijarde dolara na fizičko ojačavanje sigurnosti, što uključuje tehnologije poput metal detektora i nadzornih kamera. Uvođenje dronova predstavlja deo rastućeg tržišta bezbednosnih usluga namenjenih obrazovnim institucijama koje se suočavaju sa sve češćim incidentima pucnjave.

Pročitaj još

Svet

2025. godina najsmrtonosnija za antisemitske napade van Izraela u poslednjih 30 godina

Studija J7 Task Force otkriva alarmantne podatke o antisemitizmu u sedam zemalja

Objavljeno pre

,

Objavio:

2025. godina najsmrtonosnija za antisemitske napade van Izraela u poslednjih 30 godina – antisemitski napadi

Studija J7 Task Force otkriva alarmantne podatke o antisemitizmu u sedam zemalja

Uznemirujući porast nasilja

Prema najnovijem izveštaju J7 Large Communities’ Task Force Against Antisemitism, 2025. godina zabeležila je najveći broj smrtnih slučajeva usled antisemitskih napada van granica Izraela u poslednje tri decenije. Incidenti su se dogodili u Australiji, Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Američkim Državama, sa ukupno 20 žrtava.

U Australiji je na plaži Bondi tokom proslave Hanuke došlo do tragičnog napada kada su dvojica naoružanih napadača otvorila vatru, usmrtivši 15 osoba. U Velikoj Britaniji, tokom obeležavanja Jom Kipura, najsvetijeg jevrejskog praznika, u sinagogi u Mančesteru ubijene su dve osobe. U Sjedinjenim Američkim Državama, dvoje zaposlenih u izraelskoj ambasadi poginulo je u napadu na jevrejski muzej u Vašingtonu.

Globalni odgovor na rastući problem

J7 task force, koji čine organizacije koje se bore protiv antisemitizma u zemljama sa najvećim jevrejskim zajednicama izvan Izraela – Argentina, Australija, Kanada, Francuska, Nemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Američke Države – dokumentovao je preko 23.000 antisemitskih incidenata prošle godine. Ova studija ponovo potvrđuje opasnosti sa kojima se suočavaju jevrejske zajednice širom sveta.

Pročitaj još

U Trendu