Connect with us

Svet

Vrhovni sud SAD podržao savetnicu iz Kolorada u sporu oko zakona o konverzijskoj terapiji

Najviša sudska instance donela odluku u korist savetnice, navodeći da zakon reguliše govor po osnovu stanovišta; niže sudske odluke preinačene

Published

on

pexels-photo-36623409

Najviša sudska instance donela odluku u korist savetnice, navodeći da zakon reguliše govor po osnovu stanovišta; niže sudske odluke preinačene

Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država doneo je 31. marta 2026. godine odluku u korist savetnice iz Kolorada Kaley Chiles, koja je osporila zakon te savezne države kojim se zabranjuje tzv. “konverzijska terapija” za maloletnike. Sud je presudio većinom od 8 prema 1 da primena ovog zakona na slučaj savetnice reguliše govor na osnovu stanovišta i da niži sudovi nisu primenili dovoljno strogu analizu u skladu sa Prvim amandmanom Ustava SAD. Sudija Ketanji Brown Jackson bila je jedina koja se nije složila sa odlukom većine.

Odluka Vrhovnog suda preinačila je prethodnu presudu Apelacionog suda desetog okruga, koji je prethodno zaključio da zakon ne krši pravo na slobodu govora savetnice, već da reguliše profesionalno ponašanje i samo posredno utiče na govor.

Sud je u obrazloženju naveo da se ovakvi zakoni, kada se odnose na razgovore koje vode licencirani savetnici tokom terapije, ne mogu tretirati isključivo kao regulisanje profesionalnog ponašanja, već predstavljaju i ograničenje govora na osnovu sadržaja i stanovišta. Time je zahtevano da sudovi nižeg nivoa primene strožu analizu prilikom ocenjivanja ustavnosti ovakvih zakona u kontekstu zaštite slobode govora.

Ova odluka dolazi u trenutku kada se u Sjedinjenim Državama vodi šira debata o granicama profesionalnog govora i pravima država da regulišu terapijske prakse, posebno u vezi sa radom sa maloletnicima. Zakon Kolorada, koji je bio predmet spora, zabranjuje savetnicima i drugim licenciranim stručnjacima da pružaju konverzijsku terapiju osobama mlađim od 18 godina, s ciljem promene seksualne orijentacije ili rodnog identiteta.

Odluka Vrhovnog suda znači da će predmet biti vraćen nižim sudovima na ponovno razmatranje uz primenu strožih standarda zaštite slobode govora u skladu sa Prvim amandmanom. Slučaj će imati potencijalno šire posledice na slične zakone u drugim državama.

Ovo je aktuelna vest i očekuju se dodatne informacije nakon objave detaljnog obrazloženja suda.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Velika Britanija raspoređuje dodatne trupe i PVO sisteme u Persijskom zalivu

Ministar odbrane potvrdio slanje vojske u Saudijsku Arabiju i Katar, dok bivši predsednik Tramp kritikuje zapadne saveznike

Published

on

By

Ministar odbrane potvrdio slanje vojske u Saudijsku Arabiju i Katar, dok bivši predsednik Tramp kritikuje zapadne saveznike

Velika Britanija je donela odluku o hitnom raspoređivanju dodatnih vojnih snaga u Persijskom zalivu, sa ciljem podrške saveznicima u odbrani od eventualnih iranskih vazdušnih napada. Ministar odbrane Džon Hili potvrdio je da se elitni protivvazdušni sistemi ‘Skaj Sejbr’ šalju u Saudijsku Arabiju, dok se operacije borbenih aviona ‘Tajfun’ proširuju u Kataru. Takođe, Bahrein i Kuvajt će dobiti dodatnu protivvazdušnu podršku, kako je istakao ministar Hili tokom turneje po zemljama regiona.

Istovremeno, bivši američki predsednik Donald Tramp je putem društvenih mreža uputio oštre kritike zapadnim saveznicima, posebno Ujedinjenom Kraljevstvu, zbog uzdržanosti u vojnim operacijama prema Iranu. Tramp je poručio državama pogođenim nestašicom goriva usled blokade Ormuskog moreuza da se same snađu i nabave naftu, uz napomenu da Sjedinjene Američke Države više neće pružati pomoć u takvim situacijama.

Kritike su upućene i Francuskoj zbog blokade preleta aviona sa vojnom opremom za Izrael, pri čemu je Tramp naveo da će Sjedinjene Države zapamtiti ovaj potez Pariza. On je ocenio da je Iran već pretrpeo ozbiljnu štetu i da su najteže faze vojnih operacija završene.

Zvaničnici iz regiona nisu dalje komentarisali poslednja dešavanja, dok je međunarodna situacija na Bliskom istoku i dalje napeta. Zvanične izjave iz Londona naglašavaju da je cilj jačanja vojnih kapaciteta zaštita partnera i stabilizacija prilika u Persijskom zalivu.

Pročitaj još

Svet

Iranska revolucionarna garda najavila napade na američke kompanije na Bliskom istoku

Nadležni pozvali zaposlene u američkim firmama da napuste radna mesta, povećana bezbednosna upozorenja u regionu

Published

on

By

Nadležni pozvali zaposlene u američkim firmama da napuste radna mesta, povećana bezbednosna upozorenja u regionu

Iranska revolucionarna garda saopštila je da će od sutra, 1. aprila, početi napade na američke kompanije koje posluju na Bliskom istoku, nakon što su, prema navodima zvaničnika, izostala rešenja za okončanje nasilja u regionu. Upozorenje je upućeno zaposlenima u tim firmama da odmah napuste svoja radna mesta, dok je stanovnicima preporučeno da se evakuišu ukoliko žive u blizini potencijalnih meta.

Ova pretnja dolazi u trenutku kada traju sukobi između Izraela, Sjedinjenih Američkih Država i Irana, a nakon što je američki predsednik zapretio napadima na ključne energetske objekte u Iranu, uključujući ostrvo Harg. Zvaničnici su naveli da su među metama američke kompanije iz oblasti informacione tehnologije i veštačke inteligencije, a spisak firmi koje bi mogle biti ugrožene objavljen je preko državnih izvora.

Ruski ambasador u Iranu izjavio je da se novi iranski vrhovni vođa Modžtaba Hamnei nalazi u zemlji i da se ne leči u Rusiji, kako su sugerisale pojedine glasine. Hamnei se od imenovanja nije pojavljivao u javnosti, a državna televizija prenosi njegove pisane izjave.

Kineski i pakistanski zvaničnici izneli su nove predloge za uspostavljanje mira u regionu, ali za sada nema zvaničnih informacija o potencijalnim pregovorima.

Nadležni organi upozoravaju na visok nivo opasnosti i pojačana bezbednosna upozorenja dok traju tenzije. “Situacija se intenzivno prati i svi zaposleni su dužni da postupaju prema bezbednosnim uputstvima”, navedeno je u zvaničnoj izjavi.

Pročitaj još

Svet

Bivši FBI agenti podneli tužbu zbog otkaza nakon istrage o izborima 2020. godine

Bivši istražitelji FBI-a tuže direktora i državnu tužiteljku, navodeći da su otpušteni zbog rada na istrazi predsedničkih izbora, prema sudskim dokumentima

Published

on

By

Bivši istražitelji FBI-a tuže direktora i državnu tužiteljku, navodeći da su otpušteni zbog rada na istrazi predsedničkih izbora, prema sudskim dokumentima

Grupa bivših agenata Federalnog istražnog biroa (FBI) podnela je tužbu protiv direktora FBI-a Kaša Patela, državne tužiteljke Pam Bondi, FBI-a i Ministarstva pravde nakon što su otpušteni zbog angažovanja na istrazi vezanoj za aktivnosti Donalda Trampa tokom izbora 2020. godine. Prema dostupnim sudskim dokumentima, tužbu su podneli Džejmi Garman, Bleir Tolman i Mišel Bol, bivši iskusni istražitelji koji su prethodno radili na istragama korupcije, a kasnije bili deo tima specijalnog tužioca Džeka Smita.

Tužba je podneta Okružnom sudu Sjedinjenih Američkih Država u Vašingtonu. Prema navodima iz podneska, kao tuženi se navode direktor FBI-a Kaš Patel i državna tužiteljka Pam Bondi. Ovo je druga tužba podneta ovog meseca od strane bivših agenata FBI-a koji su otpušteni u vezi sa istragom o predsedničkim izborima 2020. godine, koja je internim kodom označena kao „Arctic Frost“.

U tekstu tužbe, bivši agenti navode da je, prema njihovim tvrdnjama, od početka 2025. godine sprovedena javna kampanja s ciljem udaljavanja zaposlenih iz službe zbog percepcije da su politički protivnici. U tužbi se tvrdi da je njihova lojalnost zakonu i izvršavanje zadataka protumačeno kao političko protivljenje. Za sada, portparoli Ministarstva pravde i FBI-a nisu komentarisali ove navode.

Iako su u tužbi navedena imena tri bivša agenta, situacija ukazuje na širi kontekst promena u kadrovskoj politici unutar federalnih organa nakon izbora i tokom istraga koje se odnose na politički osjetljive teme. Detalji o samom procesu otpuštanja i eventualnim internim procedurama nisu objavljeni.

Ova tužba dolazi u trenutku kada su u Sjedinjenim Državama u toku različite pravne i političke rasprave o radu federalnih agencija tokom i nakon predsedničkih izbora 2020. godine. Prema dostupnim informacijama, nije poznato kada bi sud mogao da donese odluku po ovom predmetu, a relevantne institucije do sada nisu izdale zvanična saopštenja.

Pročitaj još

U Trendu