Connect with us

Svet

Uticaj tretmanskih centara za mlade u kriznim situacijama: iskustva iz prve ruke

Izveštaji iz SAD ukazuju na izazove u tretmanu mladih sa mentalnim poteškoćama, dok pojedini roditelji izražavaju zabrinutost zbog rezultata

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Cottonbro studio

Izveštaji iz SAD ukazuju na izazove u tretmanu mladih sa mentalnim poteškoćama, dok pojedini roditelji izražavaju zabrinutost zbog rezultata

U Sjedinjenim Američkim Državama, model dugoročnih tretmanskih centara za mlade sa problemima mentalnog zdravlja privlači pažnju javnosti zbog različitih iskustava korisnika i njihovih porodica. Prema svedočenju dvadesetogodišnje Taylor Kiesel iz okoline Sijetla, proces oporavka nije bio rezultat boravka u specijalizovanoj ustanovi, već napora uloženih nakon povratka iz tretmanskog centra. Kiesel navodi da se i dalje suočava sa posledicama, uključujući poteškoće sa snom, a podršku pronalazi u radu sa životinjama kroz sopstvenu organizaciju za spasavanje reptila.

Majka mlade sagovornice, Rachelle, ističe da su prve teškoće nastupile u ranom detinjstvu, a da su brojne terapije i više hospitalizacija prethodile odluci o upućivanju u rezidencijalni tretmanski centar. Nakon što su preporuke stručnjaka ukazale na potrebu za dužim boravkom, porodica je detaljno istraživala mogućnosti pre nego što je izabrala jednu od ustanova u državi Misuri. Rachelle kaže da je donela odluku u želji da obezbedi bezbednost deteta, navodeći da je proces informisanja trajao duže vreme i obuhvatio razgovore sa osobljem i obilazak objekta.

Ova iskustva ukazuju na kompleksnost pitanja izbora odgovarajuće nege za mlade sa ozbiljnim mentalnim problemima. Prema podacima iz američkih izveštaja, tretmanski centri nude različite programe, ali ishodi variraju. Roditelji često ističu da je odluka o upućivanju deteta u ovakvu ustanovu veoma teška i da su motivisani željom za zaštitom i oporavkom deteta.

Iako su pojedine porodice zadovoljne rezultatima, ima i onih čija deca kasnije navode da boravak u centru nije doprineo poboljšanju, pa čak i da su posledice bile suprotne od očekivanih. Stručnjaci navode da je potrebno dodatno ispitivanje efikasnosti i uticaja ovakvih programa, kao i transparentnost u radu ustanova.

U Sjedinjenim Državama, sistem tretmana za mlade u kriznim situacijama ostaje predmet analize i debata, dok se porodice i dalje suočavaju sa izazovima u traženju najadekvatnije podrške za svoju decu.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Sud poništio osuđujuće presude za četiri člana grupe Proud Boys zbog događaja 6. januara

Federalni sudija u SAD potvrdio odluku o ukidanju presuda, Ministarstvo pravde povuklo optužbe protiv osumnjičenih

Published

on

By

Federalni sudija u SAD potvrdio odluku o ukidanju presuda, Ministarstvo pravde povuklo optužbe protiv osumnjičenih

Federalni sud u Sjedinjenim Američkim Državama doneo je odluku da ukine osuđujuće presude protiv četvorice članova grupe Proud Boys, koji su prethodno bili proglašeni krivim za svoju ulogu tokom događaja u zgradi Kongresa 6. januara 2021. Odluku je potpisao sudija Okružnog suda SAD Timoti Keli, potvrđujući zahtev Ministarstva pravde da se optužbe protiv Etana Nordina, Džozefa Bigsa, Zakarija Rehla i Dominika Pecole povuku.

Sudija Keli je u obrazloženju naveo da postoji jasan razlog zbog kojeg je izvršna vlast zatražila povlačenje presuda, ističući da je stav tadašnjeg predsednika Donalda Trampa o događajima 6. januara i dalje javan i dobro poznat, kao i najave o mogućem pomilovanju osuđenih lica kroz izvršnu uredbu. Prema sudskim dokumentima, sudija nije imao druge pravne mogućnosti osim da prihvati zahtev tužilaštva i povuče optužbe.

U prethodnom postupku, tokom 2023. godine, Nordin, Bigs i Rehl su bili osuđeni za zaveru i osuđeni na višegodišnje zatvorske kazne. Pecola je u javnosti prepoznat nakon što su se pojavili snimci na kojima razbija prozor na Kapitolu koristeći zaštitni štit. On je takođe bio osuđen u vezi sa ovim događajem.

Sudija Keli je tokom saslušanja izjavio da, iako postoje različita mišljenja o karakteru događaja iz januara 2021. godine, odluka Ministarstva pravde o povlačenju optužbi je jasna i u skladu sa izvršnim nadležnostima. U obrazloženju je istaknuto da su stavovi tadašnjeg predsednika o procesuiranju optuženih dobro poznati i da je najavljeno moguće pomilovanje.

Prema dostupnim informacijama iz sudskih dokumenata, povlačenje optužbi znači da četvorica navedenih više ne podležu krivičnim presudama za dela za koja su prethodno bili osuđeni. Nije bilo dodatnih izjava iz Ministarstva pravde u vezi sa detaljima odluke.

Događaji u zgradi Kongresa 6. januara 2021. godine doveli su do velikog broja suđenja i istraga. Ova odluka predstavlja jednu od značajnijih promena u pravnom procesu protiv pojedinaca optuženih za učešće u tim dešavanjima. Sudija Keli je naglasio da je postupao isključivo prema zakonskim okvirima i zahtevima izvršne vlasti.

Pročitaj još

Svet

Navike četvorogodišnjeg dečaka povezale komšije u zajednici u Severnoj Karolini

Porodica i komšije iz Konkorda potvrdili da je niz malih gestova doveo do jačanja međusobnih odnosa u naselju

Published

on

By

Porodica i komšije iz Konkorda potvrdili da je niz malih gestova doveo do jačanja međusobnih odnosa u naselju

U Konkordu, Severna Karolina, navika četvorogodišnjeg Romana Buclaffa da svakodnevno pozdravlja prolaznike ispred svoje kuće privukla je pažnju lokalne zajednice. Prema izjavama njegove majke, Ana Buclaff, Roman je nakon porodičnih promena počeo da traži način da ostvari vezu sa ljudima u svojoj okolini. Nakon što su mu se roditelji razdvojili, otac je odselio na Floridu, dok su ostali članovi porodice živeli van države.

Majka navodi da je Roman od najranijeg jutra pokazivao želju da komunicira sa komšijama. Prvi kontakt sa komšijom Wadeom Fulgumom, koji živi preko puta, bio je početak redovnih susreta i zajedničkih aktivnosti. Fulgum je nakon toga upoznao i ostale susede sa dečakom, što je postepeno dovelo do toga da sve više ljudi iz naselja počne da se okuplja i međusobno upoznaje.

Komšije su počele da prate Romana na sportskim događajima, uključujući utakmice iz fudbala, košarke i bejzbola, kao i na časovima plivanja i školskim priredbama. Majka navodi da joj je u početku bilo neobično što su se nepoznati ljudi uključili u njihov svakodnevni život, ali je istakla da je njen sin pokazivao vidno zadovoljstvo zbog novostečenih kontakata.

Za Romanov rođendan, među glavnim gostima bili su stariji komšije koje je pozivao na zajednička druženja. Prema rečima komšija, njihove veze sa dečakom i njegovom porodicom postale su čvrste, a Roman je na njih gledao sa posebnom pažnjom. Na porodičnom frižideru nalazi se veliki broj fotografija sa zajedničkih okupljanja, što prema majčinim rečima potvrđuje promenu u emotivnom stanju njenog sina.

Komšije navode da je Romanovo ponašanje poslužilo kao inicijativa za zbližavanje u naselju, ističući da su se mnogi stanovnici ranije retko pozdravljali ili učestvovali u zajedničkim aktivnostima. Kroz svakodnevno pozdravljanje, dečak je, prema ocenama odraslih, doprineo stvaranju osećaja zajedništva i međusobnog poverenja među stanovnicima Konkorda.

Na osnovu izjava porodice i komšija, može se zaključiti da su jednostavni gestovi malog deteta tokom vremena uticali na stvaranje povezanije i otvorenije lokalne zajednice.

Pročitaj još

Svet

Svedoci tvrde da je vozač u Hjustonu pogođen iz bočnog pravca tokom intervencije ICE

Advokat prenosi izjave pritvorenika, dok Ministarstvo za unutrašnju bezbednost navodi da je istraga u toku i da su oficiri tragali za drugom osobom

Published

on

By

Advokat prenosi izjave pritvorenika, dok Ministarstvo za unutrašnju bezbednost navodi da je istraga u toku i da su oficiri tragali za drugom osobom

Tri osobe koje su bile u kombiju tokom incidenta u Hjustonu izjavile su da su svedočile upotrebi vatrenog oružja od strane službenika američke imigracione službe (ICE), saopštio je njihov advokat na konferenciji za medije održanoj u petak. Prema rečima advokata Huga Balderasa-Ibarre, svedoci navode da je vozač kombija, Lorenzo Salgado Araujo, pogođen iz pravca suvozačevog prozora i da, prema njihovim saznanjima, oficir nije bio direktno ispred vozila u trenutku pucanja.

“Potvrdili su da se ICE agent ni u jednom trenutku nije nalazio ispred vozila”, izjavio je Balderas-Ibarra. “Takođe su naveli da su hici došli sa strane, a ne spreda.”

Ministarstvo za unutrašnju bezbednost (DHS), pod čijom je nadležnošću imigraciona služba, nije iznelo dokaze u prilog tvrdnji da je Salgado Araujo ignorisao naredbe službenika i udario ICE vozilo svojim belim kombijem, kao ni da je službenik pucao u samoodbrani. U saopštenju od četvrtka, DHS je naveo da su ICE agenti zaustavili vozilo u potrazi za drugom osobom.

Teksaška predstavnica u Kongresu, Silvija Garsija, čija oblast pokriva deo Hjustona gde se dogodio incident, izjavila je da ju je vršilac dužnosti direktora ICE obavestio da su službenici tražili drugu osobu, a ne Salgada Arauja, i da nisu naveli identitet te osobe.

“Nakon primanja relevantnih informacija od naših partnerskih agencija, naši službenici su sproveli nadzor na adresi cilja. Nekoliko nedelja pre incidenta, primećena su dva bela kombija na toj lokaciji”, navodi se u saopštenju DHS-a. “Dana 7. jula, naši službenici su bili u blizini adrese kada su primetili beli kombi sa osobom koja je ličila na cilj. Potom su zaustavili vozilo.”

Izvorno saopštenje DHS-a je navodilo da je Salgado Araujo bio meta zbog boravka u zemlji bez dozvole. Kasnije je izmenjeno da se navodi da je meta zapravo bila druga osoba.

Advokat pritvorenih osoba ističe da, prema njihovim izjavama, tokom incidenta nije bilo pretnje po službenika u smislu pokušaja napada vozilom. Nadležne institucije još uvek nisu objavile snimke sa tela službenika ili druge materijale koji bi potvrdili okolnosti incidenta.

Predstavnica Garsija je izjavila da je kontaktirala nadležne organe i zatražila potpunu istragu o slučaju. Lokalna zajednica i pravni zastupnici porodice Salgada Arauja zahtevaju transparentnost u vezi sa istragom. Zvaničnici DHS-a navode da istraga još traje i da će dodatne informacije biti objavljene po njenom okončanju.

Incident se dogodio 7. jula 2026. godine u Hjustonu. Ovaj događaj izazvao je pažnju javnosti i pokrenuo pitanja o postupanju imigracionih službi prilikom sprovođenja operacija na terenu. Nezavisno nije moguće potvrditi sve navode iz izjava svedoka ili zvaničnih saopštenja.

Pročitaj još

U Trendu