Connect with us

Svet

Ukrajinski vojni zvaničnici tvrde napredak na frontu, američki generali ocenjuju situaciju

Prema izjavama ukrajinskog komandanta, tokom 2026. godine povraćeno 600 kvadratnih kilometara, međunarodni vojni analitičari ukazuju na promene na ratištu

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Art guzman

Prema izjavama ukrajinskog komandanta, tokom 2026. godine povraćeno 600 kvadratnih kilometara, međunarodni vojni analitičari ukazuju na promene na ratištu

Ukrajinske oružane snage saopštile su da su tokom ove godine povratile kontrolu nad 600 kvadratnih kilometara teritorije, izjavio je vrhovni komandant Oružanih snaga Ukrajine Oleksandr Sirski. Ove informacije iznete su tokom nedelje, a prema navodima ukrajinskog vojnog vrha, najintenzivnije borbe su zabeležene u jugoistočnim oblastima zemlje, uključujući područja kod Oleksandrivke i Huljajpola.

Prema rečima više penzionisanih američkih generala i bivšeg direktora jedne američke obaveštajne agencije, ukrajinske snage trenutno imaju prednost na ratištu. “Procena je da Ukrajina operativno ostvaruje prednost, onemogućava protivničke ciljeve i zadržava slobodu delovanja,” naveo je penzionisani general Robert Ešli u pismenoj izjavi. Još dvojica penzionisanih generala podržala su ovakvu ocenu, ističući da ukrajinske snage pokazuju sposobnost manevrisanja na linijama fronta.

Sirski nije precizirao tačne lokacije teritorije koja je povraćena, ali je ukazao da je najveći intenzitet borbi u jugoistočnoj Ukrajini, dok detalji o eventualnim gubicima ili broju žrtava nisu objavljeni. Ruska strana do trenutka objavljivanja nije javno komentarisala navode o gubicima teritorije.

Vojni analitičari ukazuju da je jedan od ključnih faktora nedavnog ukrajinskog napretka usavršavanje i šira primena dronova srednjeg dometa. Prema izjavama zvaničnika iz Ukrajine, od 2023. godine značajan efekat na ratištu ostvaruju dronovi kratkog dometa sa FPV (First Person View) tehnologijom, dok su od 2024. godine u upotrebi i dronovi i krstareće rakete većeg dometa. Prema izjavama ukrajinskog predsednika, ove tehnologije značajno utiču na tok borbi, ali nezavisna potvrda tih navoda nije dostupna.

Prema poslednjem izveštaju iz Kijeva, ukrajinske snage nastavljaju sa operacijama na jugoistoku zemlje, dok međunarodni vojni eksperti prate situaciju na frontu. Sukobi u ovom regionu traju od 2022. godine, a linije fronta često se menjaju. Nezavisni izvori nisu mogli da potvrde sve navode iz zone sukoba.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Američki vojni helikopter pao kod Ormuskog moreuza, posada spasena

Istragu incidenta vodi američka vojska, članovi posade stabilno, Iran negira međunarodnu nadležnost

Published

on

By

Istragu incidenta vodi američka vojska, članovi posade stabilno, Iran negira međunarodnu nadležnost

Vojni helikopter AH-64 Apač Sjedinjenih Američkih Država srušio se u blizini Ormuskog moreuza, a oba člana posade su spasena i u stabilnom su stanju, saopštila je američka Centralna komanda. Prema navodima neimenovanih američkih zvaničnika, helikopter je pogođen iranskim dronom “Šahid”. Incident se dogodio tokom patrole helikoptera u strateškom pomorskom prolazu.

Američka vojska je obavestila da su vojnici evakuisani u roku od dva sata nakon pada letelice i da nisu zadobili teže povrede. Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da je iranska vojska odgovorna za rušenje helikoptera i najavio odgovor američke vojske na ovaj napad. “Dva pilota su bila uključena u taj incident, a oboje su bezbedno i nepovređeni. SAD moraju odgovoriti na ovaj napad”, naveo je Tramp na društvenoj mreži.

Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči izjavio je povodom incidenta da Ormuski moreuz nije deo međunarodnih voda i da su Iran i Oman nadležni za taj region. On je dodao da prisustvo stranih vojnih snaga predstavlja stalni rizik za bezbednost u blizini iranskih teritorija, naglašavajući da Iran preferira diplomatsko rešenje, ali i da je spreman na druge vrste odgovora.

Istraga o uzroku pada helikoptera i okolnostima incidenta je u toku, a zvanične institucije prate razvoj situacije.

Pročitaj još

Svet

Eksplozije na gasovodu u Dagestanu, evakuisano više od 100 ljudi

Hitne službe sprovode istragu, oblast oko Kiziljurta ograđena iz bezbednosnih razloga

Published

on

By

Hitne službe sprovode istragu, oblast oko Kiziljurta ograđena iz bezbednosnih razloga

Tri eksplozije dogodile su se danas na gasovodu Mozdok–Kazimagomed kod Kiziljurta u ruskoj republici Dagestan, saopšteno je iz hitnih službi. Više od 100 stanovnika iz okolnih kuća evakuisano je iz bezbednosnih razloga, dok prema poslednjim informacijama nema prijavljenih žrtava.

Prema navodima nadležnih, snažne eksplozije zahvatile su glavni gasovod, a nakon detonacija došlo je do velikog požara i izlivanja gasa pod visokim pritiskom. Vatreni stub bio je vidljiv iz većeg dela grada, a hitne službe su odmah ograđene područje i započele rad na saniranju požara.

“Na terenu se nalaze sve raspoložive jedinice, a prioritet je zaštita stanovništva i sprečavanje širenja požara”, navodi se u zvaničnom saopštenju. U toku je evakuacija stanovnika iz najugroženijih objekata u neposrednoj blizini mesta incidenta.

Kako je dodatno precizirano, eksplozije su se dogodile između naselja Bavtugaj i Gelbah u Kiziljurt distriktu. Pripadnici hitnih službi rade na otklanjanju posledica i kontroli curenja gasa. Istraga uzroka eksplozija je u toku, a lokalne vlasti prate situaciju i apelovale su na građane da se pridržavaju mera bezbednosti.

“Istraga je u toku, a sve okolnosti ovog događaja biće utvrđene nakon uviđaja i dodatnih provera”, saopštili su iz hitnih službi.

Pročitaj još

Svet

Zelenski izjavio da je pismo Putinu donelo očekivane rezultate

Predsednik Ukrajine saopštio da su međunarodni apeli ostvarili planirani efekat, bez otkrivanja detalja

Published

on

By

Predsednik Ukrajine saopštio da su međunarodni apeli ostvarili planirani efekat, bez otkrivanja detalja

Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas na zajedničkoj konferenciji sa liderima nordijskih i baltičkih zemalja da je serija apela međunarodnim liderima, uključujući otvoreno pismo ruskom predsedniku Vladimiru Putinu, dala rezultate koje je očekivao. Kako je naveo, cilj slanja pisma Putinu bio je da pokaže saveznicima ko je spreman za mir, a ko nije.

“Imao sam cilj kada sam poslao pismo Putinu. Mislim da sam dobio rezultat koji mi je bio potreban”, rekao je Zelenski, dodajući da je tokom proteklog meseca uputio i više pisama drugim međunarodnim faktorima, uključujući Evropsku uniju, Kongres i predsednika Sjedinjenih Američkih Država.

“Imao sam drugačije ciljeve. Na primer, govoreći o Sjedinjenim Američkim Državama, zaista sam želeo da učinim sve da njihov fokus barem malo prebacim sa Bliskog istoka na situaciju u Ukrajini. Ne mogu da podelim sa vama sve detalje, ali mojoj državi je potrebna veoma značajna količina antibalističkih kapaciteta. Dobio sam rezultat, ali ne mogu sada da podelim kakav je bio rezultat”, istakao je ukrajinski predsednik.

Otvoreno pismo Vladimiru Putinu, koje je Zelenski poslao 4. juna, sadržalo je predlog za lični sastanak u cilju okončanja sukoba, sa sugestijom da se razgovori održe u nekoj od trećih zemalja tradicionalno domaćina međunarodnih pregovora. Dan kasnije, ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je da trenutno ne vidi svrhu sastanka sa ukrajinskim liderom.

Zvaničnih informacija o daljim koracima ili rezultatima ovih diplomatskih aktivnosti za sada nema.

Pročitaj još

U Trendu