Connect with us

Svet

Pitanje povlačenja štednje u penziji izaziva zabrinutost među Amerikancima

Prema najnovijim istraživanjima, većina građana SAD nema jasan plan za korišćenje ušteđevine nakon odlaska u penziju

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Www.kaboompics.com

Prema najnovijim istraživanjima, većina građana SAD nema jasan plan za korišćenje ušteđevine nakon odlaska u penziju

Mnogi Amerikanci provode decenije štedeći za penziju, ali znatno manji broj ima razrađen plan za povlačenje tih sredstava nakon završetka radnog veka. Ovo finansijsko pitanje, poznato kao „dekumulacija“, odnosi se na način na koji penzioneri troše sredstva da bi održali svoj stil života, istovremeno nastojeći da ne ostanu bez novca. Prema novom istraživanju, samo 31% Amerikanaca poznaje ovaj termin.

Nedostatak planiranja može doprineti takozvanom penzionom paradoksu – deo penzionera troši znatno manje nego što može, iz straha da će ostati bez sredstava. Izveštaj Employee Benefit Research Institute objavljen u maju navodi da je trećina penzionera zadržala 100% ili više početnih penzionih sredstava do sredine osamdesetih godina života, što, prema navodima organizacije, može ukazivati na „nepotrebno suzdržano trošenje“.

Planiranje povlačenja sredstava iz penzionih fondova ostaje izazov za mnoge. Istraživanje pokazuje da svega 29% zaposlenih starijih od 55 godina ima plan za povlačenje novca sa penzionih računa. Prema rečima finansijskih eksperata, planiranje dekumulacije jednako je važno kao i proces štednje. Lični finansijski stručnjaci ističu da većina ljudi nema definisan način trošenja štednje, ali oni koji razviju takav plan često lakše i sigurnije koriste novac koji su godinama čuvali.

Ispitivanje je obuhvatilo više od 2.200 odraslih starosti od 45 do 79 godina koji poseduju više od 100.000 dolara u investicionoj imovini. Samo 6% ispitanih izjavilo je da bi im bilo žao da ostave novac nakon smrti, dok 56% navodi da bi žalili ako bi ostali bez novca pre kraja života. Predstavnici finansijskih institucija naglašavaju da je važno preduzeti konkretne korake, kako bi penzija bila ispunjena i finansijski stabilna.

Tema povlačenja štednje u penziji ostaje aktuelna, jer mnogi penzioneri žele da izbegnu rizik nestanka sredstava, dok istovremeno žele da uživaju u životu za koji su godinama štedeli. Stručnjaci preporučuju da se pravovremeno izradi strategija za povlačenje sredstava, uzimajući u obzir lične potrebe i očekivani životni vek, kako bi se izbegli potencijalni finansijski izazovi tokom penzionih godina.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Zelenski izjavio da je pismo Putinu donelo očekivane rezultate

Predsednik Ukrajine saopštio da su međunarodni apeli ostvarili planirani efekat, bez otkrivanja detalja

Published

on

By

Predsednik Ukrajine saopštio da su međunarodni apeli ostvarili planirani efekat, bez otkrivanja detalja

Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas na zajedničkoj konferenciji sa liderima nordijskih i baltičkih zemalja da je serija apela međunarodnim liderima, uključujući otvoreno pismo ruskom predsedniku Vladimiru Putinu, dala rezultate koje je očekivao. Kako je naveo, cilj slanja pisma Putinu bio je da pokaže saveznicima ko je spreman za mir, a ko nije.

“Imao sam cilj kada sam poslao pismo Putinu. Mislim da sam dobio rezultat koji mi je bio potreban”, rekao je Zelenski, dodajući da je tokom proteklog meseca uputio i više pisama drugim međunarodnim faktorima, uključujući Evropsku uniju, Kongres i predsednika Sjedinjenih Američkih Država.

“Imao sam drugačije ciljeve. Na primer, govoreći o Sjedinjenim Američkim Državama, zaista sam želeo da učinim sve da njihov fokus barem malo prebacim sa Bliskog istoka na situaciju u Ukrajini. Ne mogu da podelim sa vama sve detalje, ali mojoj državi je potrebna veoma značajna količina antibalističkih kapaciteta. Dobio sam rezultat, ali ne mogu sada da podelim kakav je bio rezultat”, istakao je ukrajinski predsednik.

Otvoreno pismo Vladimiru Putinu, koje je Zelenski poslao 4. juna, sadržalo je predlog za lični sastanak u cilju okončanja sukoba, sa sugestijom da se razgovori održe u nekoj od trećih zemalja tradicionalno domaćina međunarodnih pregovora. Dan kasnije, ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je da trenutno ne vidi svrhu sastanka sa ukrajinskim liderom.

Zvaničnih informacija o daljim koracima ili rezultatima ovih diplomatskih aktivnosti za sada nema.

Pročitaj još

Svet

Otkriveni desetinama 7.000 godina stari skeleti bez glava u Slovačkoj

Istraživači sa nemačkog univerziteta i Slovenačke akademije nauka potvrdili pronalazak u Vrábleu, nalazi ukazuju na moguće neolitke običaje

Published

on

By

Istraživači sa nemačkog univerziteta i Slovenačke akademije nauka potvrdili pronalazak u Vrábleu, nalazi ukazuju na moguće neolitke običaje

Arheolozi su pronašli desetine ljudskih skeleta starih oko 7.000 godina, gotovo svi bez glava, u jarku u mestu Vráble u Slovačkoj. Ovaj pronalazak, koji su potvrdili istraživači sa Univerziteta u Kilu i Slovenačke akademije nauka, deo je zajedničkog istraživačkog projekta koji traje više decenija. Prema njihovom saopštenju, nalazi bacaju novo svetlo na život i običaje neolitskih poljoprivrednih zajednica u tom regionu.

Istraživački tim je naveo da je na pomenutoj lokaciji otkriveno 78 skeleta, koji su pronađeni jedan na drugom, a gotovo svi bez glava. Analize do sada ukazuju da su ostaci namerno sahranjeni na ovaj način, što istraživači povezuju sa mogućim kulturnim praksama iz perioda neolita, a ne sa masakrom ili nasilnim događajem.

Profesor Martin Furholt sa Univerziteta u Kilu, koji je vodio studiju, izjavio je da su ovakvi ukopi neuobičajeni za to vreme, ali da dostupni dokazi sugerišu da su predstavljali deo društvenih običaja tadašnjih stanovnika. Prema podacima univerziteta, naselje kod Vráblea bilo je naseljeno između 5.250. i 4.950. godine pre nove ere, tokom ranog neolitskog perioda.

Studija je objavljena u stručnom časopisu, a tim naglašava da se dalja istraživanja nastavljaju, kako bi se preciznije utvrdile okolnosti i značaj ovog otkrića. Iako su skeleti na prvi pogled predstavljali „zastrašujući prizor“, istraživači ističu da njihovo raspoređivanje i način ukopa ukazuju na ritualne ili društvene prakse, a ne na dokaze nasilja velikih razmera.

Ovaj nalazište doprinosi boljem razumevanju života neolitskih zajednica u centralnoj Evropi, posebno u kontekstu razvoja poljoprivrede i društvene organizacije tog perioda. Tim istraživača planira da nastavi iskopavanja i analize, kako bi se dobila potpunija slika o običajima i svakodnevici stanovnika ovog područja pre nekoliko hiljada godina.

Pročitaj još

Svet

Većina navijača fudbala pozitivno o Svetskom prvenstvu u SAD, pokazuje anketa

Prema anketi sprovedenoj početkom juna, većina američkih ljubitelja fudbala izražava zadovoljstvo što SAD organizuje Svetsko prvenstvo

Published

on

By

Prema anketi sprovedenoj početkom juna, većina američkih ljubitelja fudbala izražava zadovoljstvo što SAD organizuje Svetsko prvenstvo

Prema rezultatima ankete sprovedene početkom juna 2026. godine na reprezentativnom uzorku odraslih u Sjedinjenim Američkim Državama, većina navijača fudbala izrazila je pozitivan stav prema tome što SAD organizuje Svetsko prvenstvo. Preko tri četvrtine ispitanika koji se izjašnjavaju kao navijači fudbala navodi da su zadovoljni ovim razvojem događaja, dok više od polovine saopštava da je uzbuđeno zbog održavanja turnira na domaćem terenu.

U isto vreme, rezultati pokazuju da među ispitanicima koji nisu navijači fudbala entuzijazam za Svetsko prvenstvo u SAD-u ostaje niži. Samo mali procenat onih koji ne prate fudbal izjavio je da ih organizacija turnira u SAD dodatno zainteresuje za takmičenje. Interesovanje je u najvećoj meri poraslo kod osoba koje već prate profesionalni fudbal.

Podaci iz ankete ukazuju da je više od četvrtine ispitanih Amerikanaca navelo da su ili „veliki navijači” ili „povremeni navijači” profesionalnog fudbala. Od te grupe, većina navodi da ih domaćinstvo SAD-a dodatno motiviše da prate Svetsko prvenstvo.

Kada je reč o starosnim grupama, mlađe odrasle osobe, starosti od 18 do 29 godina, pokazale su najviše interesovanja i zadovoljstva zbog održavanja Svetskog prvenstva u SAD. Ova starosna grupa češće od starijih izjavljuje da ih prisustvo turnira u njihovoj zemlji dodatno podstiče na praćenje događaja, a takođe su i u većoj meri navijači fudbala.

Anketa je takođe obuhvatila roditelje čija deca treniraju fudbal. Većina njih je odgovorila da su zadovoljni ili uzbuđeni zbog Svetskog prvenstva u SAD, kao i da ih to dodatno motiviše da prate utakmice.

Istraživanje je sprovedeno na uzorku od 2.023 odrasle osobe u SAD tokom perioda od 2. do 4. juna 2026. godine. Uzorak je ponderisan prema demografskim podacima kao što su pol, starost, rasa i obrazovanje, u skladu sa podacima američkog popisa stanovništva. Margina greške ankete iznosi ±2,8 procentnih poena.

Pročitaj još

U Trendu