Connect with us

Svet

Ukrajinski dronovi za razminiranje potencijalno korisni za otvaranje Ormuskog moreuza

Pentagon potvrdio angažovanje bespilotnih i ljudskih sredstava za uklanjanje mina, dok stručnjaci ističu izazove u čišćenju strateškog prolaza

Published

on

pexels-photo-2289415

Pentagon potvrdio angažovanje bespilotnih i ljudskih sredstava za uklanjanje mina, dok stručnjaci ističu izazove u čišćenju strateškog prolaza

Ukrajinski podvodni dron TLK-150, koji proizvodi domaća odbrambena kompanija Toloka, korišćen je za mapiranje podvodnih minskih polja u Crnom moru tokom sukoba u Ukrajini. Ovaj uređaj, dugačak oko 2,5 metra i mase približno 23 kilograma, sposoban je za obavljanje stotina misija duž ukrajinske obale, potvrđeno je u izveštajima sa terena.

Sada se razmatra mogućnost upotrebe ovakvih sistema i u drugim kriznim rejonima, među kojima je i Ormuski moreuz. Moreuz je, prema navodima međunarodnih izvora, gotovo u potpunosti zatvoren za komercijalni saobraćaj nakon što su u martu na tom području postavljene mine. Sve dok se eksplozivne naprave ne uklone, značajan deo globalnog energetskog transporta kroz ovaj prolaz ostaje blokiran, što stručnjaci ocenjuju kao situaciju koja može potrajati mesecima.

Američko Ministarstvo odbrane potvrdilo je da američke snage koriste i ljudska i bespilotna sredstva radi smanjenja rizika od mina i omogućavanja sigurne plovidbe kroz moreuz. “SAD koriste ljudske i bespilotne kapacitete kako bi omogućile bezbedan prolazak kroz moreuz,” navodi se u saopštenju Pentagona za međunarodne medije.

Scott Savitz, viši inženjer iz istraživačke organizacije Rand Corporation, koji je ranije savetovao mornaričku komandu za protivminske operacije SAD, izjavio je da je protivminska misija bila zanemarena u američkoj mornarici više od dve decenije. “To je zadatak koji dobija malo pažnje i poštovanja,” ocenio je Savitz u izjavi za medije.

Ukrajinska iskustva sa podvodnim dronovima u Crnom moru, uključujući i slike koje je podelio predsednik Volodimir Zelenski, pokazuju potencijal za njihovu primenu u drugim konfliktima, gde je razminiranje ključno za obnovu bezbednog saobraćaja. Stručnjaci podsećaju da efikasno uklanjanje minskih polja zahteva specijalizovanu opremu i obučen kadar, što može predstavljati izazov u uslovima povećane potrebe za brzim otvaranjem ključnih pomorskih ruta.

Ormunski moreuz predstavlja strateški prolaz za svetski energetski promet, a njegovo zatvaranje utiče na globalne tokove nafte i gasa. Očekuje se da će međunarodna saradnja i razmena tehnologija kao što su ukrajinski dronovi doprineti ubrzanju procesa razminiranja, ali precizni rokovi za ponovno otvaranje prolaza za sada nisu poznati.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Istraga potvrdila da ranjavanje službenika Tajne službe nije posledica prijateljske vatre

Više izvora iz bezbednosnih službi navodi da incident tokom Dine dopisnika nije bio uzrokovan vatrom kolega, istraga u toku

Published

on

By

Više izvora iz bezbednosnih službi navodi da incident tokom Dine dopisnika nije bio uzrokovan vatrom kolega, istraga u toku

Službenik američke Tajne službe ranjen je tokom pucnjave u blizini hotela u Vašingtonu gde je održavana večera dopisnika iz Bele kuće. Prema navodima više visokih zvaničnika iz oblasti bezbednosti, metak koji je pogodio službenika nije ispaljen od strane njegovih kolega, već je potekao od osumnjičenog napadača. Incident se dogodio tokom vikenda u neposrednoj blizini balske sale hotela, dok su gosti prisustvovali godišnjem događaju.

Prema izvorima upoznatim sa istragom, u pucnjavi je učestvovao 31-godišnji muškarac, identifikovan kao Cole Allen iz Torrancea u Kaliforniji. Zvaničnici navode da je osumnjičeni koristio sačmaru i ispalio jedan hitac, dok je službenik Tajne službe uzvratio sa pet pogodaka. Službenik je tom prilikom pogođen u zaštitni prsluk, a više izvora navodi da je metak verovatno udario u mobilni telefon smešten u džepu prsluka, čime je umanjena potencijalna povreda. Prema dostupnim informacijama, službenik nije ozbiljnije povređen.

Incident se odigrao kada je osumnjičeni pokušao da prođe kroz bezbednosni kontrolni punkt kod hotela Washington Hilton, gde je bilo pojačano obezbeđenje zbog prisustva visokih zvaničnika i novinara. Tokom pokušaja prolaska, došlo je do razmene vatre između napadača i pripadnika Tajne službe. Istraga koju vode Ministarstvo pravde i agencija za alkohol, duvan, vatreno oružje i eksplozive i dalje traje.

Više izvora iz istrage navodi da dosadašnji nalazi ne ukazuju na to da je službenik pogođen vatrom svojih kolega. Zvaničnici su potvrdili da je upotreba zaštitnog prsluka bila presudna za sprečavanje težih povreda. Osumnjičeni je nakon incidenta onesposobljen i priveden, a istraga se nastavlja kako bi se utvrdile sve okolnosti dogadjaja.

Ovaj incident dogodio se u trenutku kada su mere bezbednosti oko ovakvih događaja maksimalno pojačane zbog prethodnih incidenata i povećane opasnosti u glavnom gradu. Službeni izvori navode da će rezultati istrage biti objavljeni po njenom okončanju, dok su policijske i bezbednosne službe nastavile sa detaljnom analizom svih dokaza prikupljenih na licu mesta.

Pročitaj još

Svet

Ford najavio povraćaj 1,3 milijarde dolara zbog carina uvedenih po IEEPA

Američka kompanija očekuje povraćaj sredstava nakon odluke Vrhovnog suda, refundacije predviđene u naredna tri meseca

Published

on

By

Američka kompanija očekuje povraćaj sredstava nakon odluke Vrhovnog suda, refundacije predviđene u naredna tri meseca

Ford Motor Company saopštio je da očekuje povraćaj 1,3 milijarde dolara od strane američke vlade, na osnovu carina koje su uvedene prošle godine prema Zakonu o međunarodnim ekonomskim vanrednim ovlašćenjima (IEEPA). Ova vest objavljena je nakon što je Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država u februaru ukinuo pomenute carine, koje su bile donete tokom prethodne administracije.

Prema navodima iz kompanije, Ford je revidirao svoju godišnju finansijsku prognozu, povećavši očekivane prihode za 500 miliona dolara zbog ovog jednokratnog povraćaja. Povraćaj se odnosi na carine koje je kompanija platila u periodu između marta 2025. i februara tekuće godine.

Vlada SAD je 20. aprila pokrenula sistem za elektronsku obradu i administraciju zahteva za refundaciju carina, poznat kao CAPE portal. Kroz ovaj portal, kompanije i uvoznici mogu podnositi zahteve za povraćaj iznosa koji su uplaćeni po osnovu IEEPA carina. U ovoj prvoj fazi, mogu se podneti samo zahtevi koji su još uvek izmenjivi ili su nedavno završeni od strane američke carinske službe.

Prema podacima američke carinske i granične službe (CBP), oko 15% zahteva za povraćaj do sada je odbijeno, što se prema mišljenju pravnih stručnjaka uglavnom pripisuje administrativnim greškama i nepravilno popunjenim podacima. CBP navodi da će kompanije koje podnesu ispravne i pravovremene zahteve dobiti sredstva u roku od 60 do 90 dana od odobravanja zahteva.

Nije precizirano da li iznos od 1,3 milijarde dolara koji Ford očekuje predstavlja ukupan iznos plaćenih carina ili samo deo koji je trenutno podoban za povraćaj prema važećim pravilima. Kompanija nije odmah odgovorila na dodatne upite u vezi sa detaljima refundacije.

U izveštaju za prvi kvartal 2026. godine, Ford je objavio neto dobit od 2,5 milijarde dolara i ukupne prihode od 43,3 milijarde dolara, što je povećanje od 6% u poređenju sa istim periodom prethodne godine. Dodatni prihod od povraćaja carina uticao je na revidiranu finansijsku prognozu kompanije.

Pokretanje CAPE portala deo je šire inicijative za rešavanje povraćaja sredstava kompanijama pogođenim carinama uvedenim tokom vanrednih ekonomskih mera. Pravila za podnošenje zahteva i dalje su predmet tumačenja i prilagođavanja, a iz carinske službe navode da se sistem usavršava kako bi proces bio efikasniji za sve korisnike.

Pročitaj još

Svet

Plesačica uhapšena u Majamiju zbog napada na menadžera i radnike kluba

Policija sprovodi istragu, osumnjičena pokušala da sakrije identitet prilikom hapšenja

Published

on

By

Policija sprovodi istragu, osumnjičena pokušala da sakrije identitet prilikom hapšenja

Dvadesettrogodišnja Princes Alija Bel uhapšena je u Majamiju nakon što je, prema policijskim izvorima, u ponedeljak, 27. aprila, napala menadžera noćnog kluba iz kojeg je prethodno otpuštena. Incident se dogodio kada se osumnjičena vratila u klub i metalnom šipkom, sličnom onoj koju je koristila za nastupe, nanela povrede menadžeru i više zaposlenih koji su pokušali da je zaustave.

Prema policijskom izveštaju, Bel je prilikom hapšenja pokušala da prikrije svoj identitet dajući policajcima lažno ime. Zbog ovog incidenta protiv nje su podnete prijave za težak fizički napad, napad smrtonosnim oružjem, pružanje otpora službenom licu bez upotrebe nasilja i davanje lažnog identiteta.

“Sproveli smo hapšenje osumnjičene na licu mesta i istraga je u toku”, navodi se u saopštenju policije.

Zatvorska evidencija pokazuje da je Princes Alija Bel zadržana u pritvoru i da će se suočiti sa nizom ozbiljnih optužbi. Nije poznato da li je neko od povređenih radnika zatražio medicinsku pomoć, a dodatne informacije očekuju se nakon završetka istrage.

Policija je pozvala sve svedoke incidenta da se jave radi prikupljanja dodatnih dokaza.

Pročitaj još

U Trendu