Connect with us

Svet

Ukrajina testira napredne dronove otporne na elektronsko ometanje

Ministar odbrane Fedorov najavio prelazak na ratovanje bespilotnim letelicama sa većim dometom i stabilnom vezom

Published

on

Foto Izvor:

Ministar odbrane Fedorov najavio prelazak na ratovanje bespilotnim letelicama sa većim dometom i stabilnom vezom

Ukrajinski ministar odbrane Mihailo Fedorov saopštio je da ukrajinska vojska ulazi u novu fazu korišćenja bespilotnih letelica, fokusiranu na dalekometne udare i veću otpornost na elektronsko ometanje. Testiranje novih generacija dronova održano je na poligonu ‘Brave1’, gde je 18 timova demonstriralo sposobnosti letelica projektovanih da lete na veće udaljenosti, nose veći teret i održavaju stabilnu vezu pod intenzivnim elektronskim napadima.

Prema zvaničnim informacijama, cilj tehnološke evolucije je omogućiti lansiranje dronova sa bezbednih lokacija, precizno pogađanje ciljeva i uspešan povratak letelice u bazu. Tokom testiranja, dronovi su izvodili zadatke na udaljenosti od 20 kilometara, pri čemu su konstantno bili izloženi pokušajima ometanja signala, ali su uspešno izvršili zadatke i vratili se. Do sada je gubitak veze zbog neprijateljskog ometanja predstavljalo ozbiljan izazov za upotrebu dronova na većim distancama.

Jedan od glavnih proboja u ovoj fazi je napredna komunikaciona tehnologija, koja omogućava da operateri zadrže potpunu kontrolu nad letelicama bez obzira na pokušaje ometanja signala. Ministar Fedorov je naglasio značaj stabilne veze kao temelja uspešnih operacija bespilotnim letelicama, ističući da je to ključ za budući razvoj i masovnu upotrebu ovih sistema u odbrambene svrhe.

“Stabilna veza sa dronom čak i u uslovima intenzivnog ometanja predstavlja osnovu za uspešnu upotrebu bespilotnih letelica i omogućava izvođenje preciznih udara na velikim udaljenostima”, naveo je Fedorov u zvaničnoj izjavi.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Predsednik SAD najavio mogućnost uvođenja takse za prolaz kroz Ormuski moreuz

Američka administracija demantovala mogućnost naplate, situacija u Ormuskom moreuzu predmet pažnje zvaničnika

Published

on

By

Američka administracija demantovala mogućnost naplate, situacija u Ormuskom moreuzu predmet pažnje zvaničnika

Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da bi Sjedinjene Američke Države mogle da uvedu taksu za prolaz brodova kroz Ormuski moreuz, nakon što su iranske vlasti ranije saopštile da je ovaj strateški prolaz ponovo zatvoren. Izjava je objavljena na društvenoj mreži predsednika SAD, a izazvala je pažnju međunarodne javnosti.

Ubrzo nakon Trampovog saopštenja, potpredsednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens i Centralna komanda američke armije demantovali su mogućnost naplate taksi za prolaz kroz Ormuski moreuz, navodeći da takva odluka nije doneta.

“Tokom perioda primirja neće biti naplate taksi u Ormuskom moreuzu narednih 60 dana. Nakon isteka tog perioda takođe neće biti naplate taksi, osim ako ih ne uvedu i ne naplaćuju Sjedinjene Američke Države, ukoliko sporazum ne bude zaključen”, naveo je Tramp u izjavi na društvenoj mreži.

Ormuski moreuz predstavlja ključnu tačku za međunarodni transport nafte i jedan je od najvažnijih pomorskih prolaza u svetu. Zatvaranje ili ograničenje prolaska kroz ovaj moreuz može imati značajne posledice po globalno snabdevanje energentima.

Zvaničnici SAD ističu da prate situaciju i da za sada ne postoje promene u režimu prolaska brodova kroz Ormuski moreuz. “Sjedinjene Američke Države ostaju posvećene bezbednosti pomorskog saobraćaja u ovom regionu”, saopštila je Centralna komanda američke armije.

Pročitaj još

Svet

Saobraćajna nesreća u Kiz-la-Motu: preminula žena na pešačkom prelazu, vozač iz Srbije osuđen

Francusko tužilaštvo sprovelo istragu, sud izrekao godinu dana uslovnog zatvora srpskom vozaču

Published

on

By

Francusko tužilaštvo sprovelo istragu, sud izrekao godinu dana uslovnog zatvora srpskom vozaču

D. P. (28), državljanin Srbije i vozač kamiona, osuđen je pred sudom u Francuskoj na godinu dana uslovnog zatvora zbog izazivanja saobraćajne nesreće u kojoj je poginula Nikol Bernar (77). Nesreća se dogodila 5. maja u Kiz-la-Motu, tokom prepodnevnih sati, kada je žena prelazila ulicu na obeleženom pešačkom prelazu.

Prema policijskim izvorima, kamion srpskih registarskih oznaka naleteo je na pešakinju dok je prelazila ulicu, a vozač nije uočio žrtvu na vreme. Nesreća se dogodila u 10.26 časova, u blizini bara i prodavnice duvana u Kiz-la-Motu. Žrtva, stanovnica naselja Trosli-Breja, preminula je na licu mesta.

Sud je utvrdio da je D. P. nenamerno izazvao nesreću, a tokom procesa vozač je naveo da nije video pešakinju. Nakon saobraćajne nesreće, D. P. je zadržan i protiv njega je pokrenut postupak pred nadležnim francuskim organima.

Francusko tužilaštvo sprovelo je istragu o okolnostima nesreće. Nakon saslušanja i uvida u dokazni materijal, sud je doneo odluku da D. P. izrekne kaznu od godinu dana uslovnog zatvora. Prema navodima iz sudskog postupka, vozač je izrazio žaljenje zbog događaja.

“Istraga je u toku i preduzete su sve mere u skladu sa zakonom”, saopštili su iz nadležnih organa.

Pročitaj još

Svet

Donald Tramp tvrdi da rata u Ukrajini ne bi bilo bez isključenja Rusije iz G8

Bivši američki predsednik izjavio da je Zapad pogrešio izbacivanjem Rusije iz Grupe osam, dok zvanične reakcije izostaju

Published

on

By

Bivši američki predsednik izjavio da je Zapad pogrešio izbacivanjem Rusije iz Grupe osam, dok zvanične reakcije izostaju

Bivši predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da veruje da rata u Ukrajini ne bi bilo da Rusija nije izbačena iz Grupe osam (G8). U intervjuu, Tramp je naveo da je bivši predsednik Barak Obama, zajedno sa još jednom ili dve zemlje, bio protiv prisustva ruskog predsednika Vladimira Putina u toj međunarodnoj grupi.

“Želeli su da Putin ode. Nekada je bio G8. Bilo bi mnogo bolje da je ostalo tako. Verovatno ne biste imali rat Rusije i Ukrajine”, rekao je Tramp.

Tramp nije izneo dodatne detalje o tome kako bi ostanak Rusije u G8 mogao da spreči sukob, niti su nadležne institucije izdale zvanične komentare na ove tvrdnje. Izjavu je dao tokom razgovora za jedan međunarodni portal, dok su reakcije drugih zvaničnika i dalje nepoznate.

Pitanje članstva Rusije u G8 postalo je aktuelno 2014. godine, kada je zemlja izbačena iz grupe nakon dešavanja na Krimu. Od tada, G8 je nastavila rad bez Rusije kao G7, što je izazvalo brojne političke i diplomatske debate na svetskoj sceni.

Pročitaj još

U Trendu