Connect with us

Svet

Ujedinjeno Kraljevstvo najavilo zabranu društvenih mreža za mlađe od 16 godina

Premijer Starmer potvrdio plan, očekuje se glasanje o zakonu do kraja godine, detalji primene u izradi

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Vitaly gariev

Premijer Starmer potvrdio plan, očekuje se glasanje o zakonu do kraja godine, detalji primene u izradi

Vlada Ujedinjenog Kraljevstva najavila je planove za uvođenje zabrane korišćenja društvenih mreža za decu mlađu od 16 godina, saopštio je premijer Keir Starmer 15. juna 2026. godine u Londonu. Prema izveštajima međunarodnih medija, predložene mere uključuju blokiranje pristupa društvenim platformama, ali i ograničavanje određenih funkcija kao što su livestreaming i komunikacija sa nepoznatim osobama na internetu.

Premijer Starmer je naveo da je cilj ovih mera zaštita dece od sadržaja koji se smatra potencijalno štetnim i koji, prema njegovim rečima, može biti “dizajniran da izazove zavisnost”. Pored zabrane pristupa servisima poput Snapchata, TikToka, YouTube-a, Instagrama, Facebook-a i X (bivši Twitter), predlog predviđa i proširenje ograničenja na pojedine gejming sajtove. Iz vlade je saopšteno da će servisi za razmenu poruka, poput WhatsApp-a, i dalje biti dostupni mlađima od 16 godina.

U okviru paketa regulacija, predlaže se i zabrana korišćenja veštačke inteligencije u vidu “romantičnih AI saputnika” za osobe mlađe od 18 godina, ali detalji o načinu sprovođenja ove odredbe još nisu precizirani. Tehnološke kompanije bi, prema nacrtu zakona, bile obavezne da preduzmu korake kako bi sprečile korišćenje svojih platformi od strane maloletnika, a za nepoštovanje bi mogle biti izrečene značajne novčane kazne.

Predlog zakona biće upućen parlamentu na usvajanje, a vlada očekuje da bi regulativa mogla biti izglasana do kraja decembra 2026. godine, sa planom da stupi na snagu do proleća 2027. godine. Starmer je naglasio da je reč o koraku dalje u odnosu na prethodne inicijative drugih država, s obzirom na to da se zabrana odnosi i na određene funkcionalnosti platformi, a ne samo na pristup društvenim mrežama.

Ovakve mere su deo šireg trenda međunarodnih nastojanja da se ograniči upotreba društvenih mreža među mlađom populacijom. U decembru 2025. godine, Australija je donela sličnu zabranu za korisnike mlađe od 16 godina. Stručna i javna debata o efikasnosti i primeni predloženih mera i dalje traje, a pojedini detalji, posebno u vezi sa tehničkom implementacijom, još nisu objavljeni.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Potpredsednik SAD demantovao navode o oslobađanju milijardi dolara Iranu u okviru dogovora

Američki zvaničnici navode da uslovi sporazuma još nisu objavljeni, dok iranska strana tvrdi da su sredstva deo pregovora

Published

on

By

Američki zvaničnici navode da uslovi sporazuma još nisu objavljeni, dok iranska strana tvrdi da su sredstva deo pregovora

Potpredsednik Sjedinjenih Američkih Država, Dž. D. Vens, izjavio je 15. juna 2026. godine da Iran neće dobiti “miliјarde dolara” kroz dogovor sa SAD koji je najavljen prethodnog dana i čije potpisivanje je najavljeno za ovu nedelju. Izjavu je dao tokom gostovanja u jednoj od američkih jutarnjih emisija, ističući da su tvrdnje o oslobađanju velikih finansijskih sredstava netačne.

“Kada ljudi kažu da će milijarde dolara biti oslobođene, to nije tačno”, rekao je Vens. Dodao je da Iran može očekivati prosperitetniju budućnost samo ukoliko ispuni obaveze preuzete u sporazumu. Zvanični detalji dogovora još nisu objavljeni javnosti.

S druge strane, iranska Revolucionarna garda saopštila je istog dana da bi Iran, prema dogovoru, mogao da dobije pristup do 24 milijarde dolara zamrznutih sredstava tokom 60-dnevnog perioda završnih pregovora, pri čemu bi polovina iznosa trebalo da bude dostupna pre početka finalnih pregovora.

Na pitanje o mogućnosti odmrzavanja iranskih sredstava, potpredsednik SAD je naveo da brojka od 24 milijarde dolara “ne postoji ni u jednom od tekstova koji su razmatrani sa iranskom stranom”. Vens je naglasio da postoji spremnost za razgovore o određivanju uslova za odmrzavanje sredstava, ali da je “veći deo dogovora povezivanje sa ukidanjem ekonomskih sankcija, pod uslovom da Iran preuzme dugoročne obaveze u vezi sa nuklearnim programom”.

Potpredsednik SAD je istakao da pojedini čvrsto orijentisani krugovi unutar Irana “pogrešno predstavljaju dogovor kako bi ga učinili prihvatljivim za deo domaće javnosti”. On je ponovio da u tekstu nema pomena o iznosu od 24 milijarde dolara.

Administracija SAD najavila je objavljivanje punog teksta sporazuma tokom ove sedmice, uz napomenu da postoje određene diplomatske i tehničke procedure koje treba ispoštovati pre javne prezentacije. “Želimo da američka javnost vidi ceo tekst”, izjavio je Vens, dodajući da su pojedini navodi o sadržaju dogovora netačni.

Sporazum između SAD i Irana privukao je pažnju međunarodne zajednice, a detalji oko eventualnog odmrzavanja finansijskih sredstava i ekonomskih sankcija ostaju predmet različitih tumačenja dve strane. Nezavisna verifikacija navoda o iznosima sredstava još nije moguća.

Pročitaj još

Svet

Američki državljanin uhapšen u Bogoti zbog sumnje na seksualno zlostavljanje deteta

Lokalne vlasti potvrdile hapšenje, istraga u toku, troje dece prebačeno pod zaštitu državnih službi

Published

on

By

Lokalne vlasti potvrdile hapšenje, istraga u toku, troje dece prebačeno pod zaštitu državnih službi

Kolumbijske vlasti su u nedelju, 14. juna 2026. godine, uhapsile američkog državljanina u glavnom gradu Bogoti zbog sumnje na seksualno zlostavljanje deteta. Gradonačelnik Bogote, Karlos Galan, potvrdio je hapšenje i naveo da je incident zabeležen u stambenoj zgradi u severnom delu grada. Prema informacijama lokalnih zvaničnika, slučaj je izazvao širu reakciju javnosti, jer nije prvi put da je strani državljanin optužen za slična dela u Kolumbiji.

Osumnjičeni, 36-godišnji muškarac iz Teksasa, navodno je primećen kako vrši nedozvoljene radnje nad sedmogodišnjim dečakom na balkonu stana u dnevnom svetlu. Incident su uočili prolaznici, koji su odmah reagovali i pozvali nadležne organe. Prema podacima imigracionih službi, osumnjičeni je u Bogotu doputovao letom 6. juna ove godine.

Video snimak događaja proširio se na društvenim mrežama. Na snimku se vidi muškarac sa detetom pored ograde balkona, dok prolaznici pozivaju na obustavu radnji i traže da dete bude pušteno. Gradonačelnik Galan je izjavio da su nadležne službe odmah intervenisale i potvrdio da je osoba lišena slobode.

Prilikom ulaska u stan osumnjičenog, policija je pronašla još dvoje dece. Sva tri deteta prebačena su u medicinski centar radi procene zdravstvenog stanja, nakon čega su ih preuzele službe za zaštitu dece. Prema navodima izvora, istraga uključuje i mogućnost da su deca bila usvojena, ali se ta informacija proverava.

Državna agencija za zaštitu dece u Kolumbiji saopštila je da su deca trenutno pod njenom zaštitom. Ispred zgrade u kojoj se incident dogodio, okupio se veći broj građana koji su zahtevali sprovođenje istrage i odgovarajuće postupanje prema osumnjičenom.

Predsednik Kolumbije, Gustavo Petro, izjavio je da je potrebno razmotriti uvođenje viza za strane državljane kako bi se sprečio ulazak osoba koje mogu predstavljati rizik po bezbednost dece. Zvaničnici navode da su u prvoj polovini 2026. godine odbili ulazak oko 100 stranih državljana zbog sumnje na povezanost sa seksualnim turizmom.

Lokalne vlasti i državne agencije nastavljaju istragu, dok se osumnjičeni nalazi u pritvoru. Slučaj ostaje u fokusu javnosti, a zvanične informacije se ažuriraju kako istraga napreduje.

Pročitaj još

Svet

Vrhovni sud SAD odbio zahtev Kartera Pejdža za obnovu tužbe zbog nadzora FBI

Sud je potvrdio prethodnu odluku, nadzor sproveden tokom istrage o ruskom uticaju na izbore 2016. godine

Published

on

By

Sud je potvrdio prethodnu odluku, nadzor sproveden tokom istrage o ruskom uticaju na izbore 2016. godine

Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država odbio je zahtev bivšeg savetnika iz predizborne kampanje Donalda Trampa, Kartera Pejdža, da obnovi tužbu protiv bivšeg direktora FBI Džejmsa Komija i drugih visokih zvaničnika FBI-a. Odluka je doneta nakon što je prethodno postignuta vansudska nagodba između Pejdža i vlade SAD u vezi sa delom njegovih zahteva, saopštili su američki zvaničnici.

Tužba je prvobitno podneta zbog nadzornih naloga koje je FBI dobio tokom istrage o potencijalnom ruskom mešanju u predsedničke izbore u Sjedinjenim Državama 2016. godine. Pejdž je bio neformalni savetnik za spoljnu politiku u Trampovoj kampanji, a FBI je tokom te istrage dobio četiri naloga prema Zakonu o nadzoru stranih obaveštajnih službi (FISA) za elektronski nadzor Pejdža, uključujući jedan iz oktobra 2016. i još tri tokom 2017. godine.

U aprilu je saopšteno da je Ministarstvo pravde SAD postiglo nagodbu sa Pejdžom u iznosu od 1,25 miliona dolara, koja se odnosila isključivo na njegove zahteve protiv američke vlade, a ne protiv pojedinačnih zvaničnika FBI-a. Dogovor je bio ograničen na tvrdnje iznete na osnovu PATRIOT Act-a, dok su zahtevi koji se tiču navodnih povreda FISA zakona ostali nerešeni u ovom postupku.

Unutrašnja kontrola Ministarstva pravde SAD, takozvani generalni inspektor, sprovela je istragu o načinu na koji su podnošene aplikacije za nadzor Kartera Pejdža. U izveštaju inspektora, utvrđeno je da je FBI napravio 17 značajnih grešaka i propusta prilikom podnošenja prvobitne aplikacije 2016. godine, kao i u zahtevima za obnovu nadzora tokom 2017. godine. Posebno je kritikovana oslanjanje FBI-a na izveštaje iz tzv. opozicionih istraživanja u pripremi zahteva za nadzor.

Vrhovni sud nije obrazložio razloge za odbijanje zahteva Pejdža za obnovu tužbe, što je uobičajena praksa ovog suda. Odluka znači da prethodna presuda nižeg suda, kojom je tužba odbačena, ostaje na snazi. Pejdž i njegovi advokati istakli su ranije da smatraju da su pretrpeli štetu zbog nadzora tokom istrage, dok su tuženi zvaničnici FBI-a tvrdili da su postupali u skladu sa tadašnjim zakonima i procedurama.

Istraga o ruskom uticaju na američke izbore i potencijalnim vezama između kampanje Donalda Trampa i ruskih zvaničnika bila je predmet pažnje američke javnosti i međunarodnih medija tokom više godina. Više zvaničnih izveštaja navelo je na utvrđivanje propusta u postupcima nadzora, ali i zaključilo da nije pronađen dokaz o koordinaciji između Trampove kampanje i ruskih vlasti.

Ovim rešenjem Vrhovnog suda SAD, sudski procesi koje je pokrenuo Karter Pejdž protiv pojedinačnih zvaničnika FBI-a ostaju okončani, dok postignuta nagodba pokriva samo njegove zahteve prema državi.

Pročitaj još

U Trendu