Connect with us

Svet

Trampove izjave uzrokovale skok cene nafte na svetskim berzama

Investitori povlače sredstva, evropske berze beleže pad nakon najave američkog predsednika o mogućim udarima na Iran

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Investitori povlače sredstva, evropske berze beleže pad nakon najave američkog predsednika o mogućim udarima na Iran

Cene sirove nafte zabeležile su nagli rast na svetskim berzama nakon što je američki predsednik Donald Tramp najavio moguće “izuzetno snažne” udare na Iran u naredne dve nedelje. Prema podacima sa berzi, cena nafte Brent dostigla je nivo od 107,909 dolara po barelu, uz rast od 6,6 odsto, što predstavlja jedan od najvećih skokova u poslednjih nekoliko godina.

Pomeranja na tržištu zabeležena su 2. aprila 2026. godine, neposredno nakon Trampovog obraćanja naciji. Investitori su reagovali povlačenjem sredstava, što je izazvalo pad glavnih evropskih indeksa u Frankfurtu, Parizu i Londonu. Uz naftu, porast cena zabeležen je i kod gasa i osnovnih životnih namirnica.

Zvanične izjave iz berzanskih izvora ukazuju da su pretnje američkog predsednika i neizvesnost oko razvoja situacije na Bliskom istoku glavni uzroci nestabilnosti na tržištima. “Tržište reaguje na svaku političku neizvesnost, naročito kada je u pitanju region bogat naftom”, navodi se u saopštenju jednog od evropskih regulatora.

Analitičari napominju da se intenzivno prati razvoj događaja i potencijalna eskalacija sukoba, što bi moglo dodatno uticati na cene energenata. Investitori su preusmerili kapital ka sigurnijim ulaganjima, dok se berzanski promet smanjuje.

“U ovakvim situacijama prioritet je zaštita kapitala, zbog čega dolazi do povlačenja sa rizičnih tržišta”, ocenjuju stručnjaci iz finansijskog sektora. Očekuje se da će naredni period biti obeležen nestabilnošću dok se ne razjasni politička situacija.

Istraga o mogućim posledicama po globalnu ekonomiju je u toku, a nadležni organi saopštavaju da prate stanje na berzama i spremni su da reaguju u slučaju dodatnih poremećaja.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Zlatni šlem star 2.500 godina pronađen više od godinu dana nakon krađe iz muzeja u Holandiji

Holandski istražitelj umetničkih dela potvrdio pronalazak vrednog artefakta, zvanične informacije očekuju se od tužilaštva

Published

on

By

Holandski istražitelj umetničkih dela potvrdio pronalazak vrednog artefakta, zvanične informacije očekuju se od tužilaštva

Vredan zlatni šlem iz perioda pre oko 2.500 godina, poreklom iz Rumunije, koji je prošle godine ukraden iz muzeja u Holandiji, pronađen je, saopštio je holandski istražitelj umetničkih dela Artur Brand. Brand je potvrdio da je reč o tzv. šlemu iz Koțofenești-a, koji je nestao tokom upada u Drents muzej na severu Holandije u januaru 2025. godine.

Zvaničnici navode da se očekuje zvanično saopštenje tužilaštva tokom dana. Prema dostupnim informacijama, grupa počinilaca je prilikom provale koristila pirotehnička sredstva kako bi razbila vitrine i iz muzeja odnela zlatni šlem iz 5. veka pre nove ere, kao i tri zlatne narukvice.

Krađa ove kulturne baštine izazvala je široku pažnju u Holandiji i Rumuniji, gde se ovi predmeti smatraju nacionalnim blagom. Generalni direktor Drents muzeja, Hari Tupan, izjavio je neposredno nakon incidenta da takav događaj nije zabeležen tokom 170 godina postojanja muzeja.

Holandska vlada je izdvojila 5,7 miliona evra kao potencijalnu nadoknadu u vezi sa krađom vrednih umetničkih predmeta.

Artur Brand, poznat po rešavanju slučajeva nestale umetnosti, istakao je značaj povraćaja šlema, a ranije je bio angažovan i na pronalasku drugih umetničkih dela i istorijskih dokumenata. Tokom 2025. godine, Brand je pomogao u povraćaju ukradenih dokumenata i umetničkih predmeta iz različitih perioda.

Prema podacima iz muzeja i izjavama istražitelja, šlem iz Koțofenești-a predstavlja izuzetno retku arheološku vrednost. Ovaj događaj je u Rumuniji izazvao oštre reakcije, s obzirom na status predmeta kao dela nacionalne istorije.

Nadležni organi nastavljaju istragu o krađi, dok se više detalja o povraćaju šlema očekuje nakon zvaničnog saopštenja tužilaštva. O sudbini ostalih ukradenih predmeta za sada nema informacija.

Pročitaj još

Svet

Misija Artemida II započela desetodnevno putovanje oko Meseca

Četvoro astronauta kreće na istorijski let, sistematski testirajući svemirski brod Orion i sopstvenu izdržljivost

Published

on

By

Četvoro astronauta kreće na istorijski let, sistematski testirajući svemirski brod Orion i sopstvenu izdržljivost

Misija Artemida II uspešno je započela putovanje oko Meseca lansiranjem rakete SLS iz Sjedinjenih Američkih Država. Četvoro astronauta krenulo je na desetodnevni let, što označava prvi povratak ljudi u duboki svemir nakon više od pet decenija, saopšteno je iz nadležnih institucija.

Nakon poletanja, astronauti su izvršili proveru sistema i prešli iz svemirskih odela u svakodnevnu odeću. Drugi dan rezervisan je za ključni manevar, takozvanu trans-lunarnu injekciju, kojom se svemirski brod Orion postavlja na putanju ka Mesecu. Trećeg i četvrtog dana predviđene su probe posmatranja u uslovima nulte gravitacije, korekcije putanje i edukacija za hitne medicinske procedure, kao i slanje prvih fotografija sa pola puta.

Peti dan astronauti ulaze u cislunarni prostor, gde se vrše testiranja sistema za održavanje života i presurizaciju odela. Šesti dan smatra se najvažnijim tokom misije – tada će Orion preleteti pored Meseca na udaljenosti između 6.400 i 9.650 kilometara, sa planiranim geološkim posmatranjima i fotografisanjem, uz mogućnost obaranja rekorda po udaljenosti ljudske posade od Zemlje.

U nastavku misije, sedmog dana posada prenosi podatke naučnicima i ostvaruje kontakt sa kolegama na Međunarodnoj svemirskoj stanici. Osmi i deveti dan posvećeni su testiranju zaštite od radijacije i pripremama za povratak. Desetog dana, nakon ulaska u atmosferu pri temperaturi do 1.650°C, letelica će sleteti padobranom u Tihi okean, gde će ih sačekati brodovi Američke mornarice.

Zvanično je potvrđeno da je ovaj let tehnološki i logistički test za buduće misije sa ljudskom posadom na Mesec i druge planete. “Ova misija je važan korak ka trajnom prisustvu na Mesecu i budućim letovima ka Marsu”, navedeno je u zvaničnoj izjavi nadležnih.

Pročitaj još

Svet

Američki državni sekretar Rubio najavio mogući kraj sukoba sa Iranom

Prema zvaničnoj izjavi, Sjedinjene Države očekuju okončanje neprijateljstava sa Iranom u narednim nedeljama, dok su napetosti u vezi sa iranskim raketnim programom i stavovima NATO-a u porastu

Published

on

By

Prema zvaničnoj izjavi, Sjedinjene Države očekuju okončanje neprijateljstava sa Iranom u narednim nedeljama, dok su napetosti u vezi sa iranskim raketnim programom i stavovima NATO-a u porastu

Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je da se Sjedinjene Države ubrzano približavaju završnoj fazi sukoba sa Iranom, navodeći da bi neprijateljstva mogla biti okončana za nekoliko nedelja. Rubio je u svom obraćanju istakao zabrinutost zbog iranskih nastojanja da razvije interkontinentalne rakete koje bi mogle ugroziti teritoriju Sjedinjenih Država.

Prema njegovim rečima, iranski režim je imao nameru da postane nova Severna Koreja, a razvoj raketnog arsenala bi, kako tvrdi, omogućio radikalnim šiitskim sveštenicima kontrolu nad opasnim oružjem. Rubio je naglasio da je vojna operacija pod nazivom „Epski gnev“, koju je pokrenuo predsednik Donald Tramp, sprečila ostvarenje tih ciljeva.

Državni sekretar je direktno optužio iranskog ministra spoljnih poslova Abasa Aragčija za obmanjivanje međunarodne javnosti, navodeći da su tvrdnje o dometu iranskih projektila netačne. ‘Aragči je lažov kada tvrdi da iranski projektili ne mogu dosegnuti ciljeve poput Londona’, rekao je Rubio, dodajući da su privatni razgovori sa iranskim zvaničnicima znatno konstruktivniji od njihovih javnih izjava.

Operacija „Epski gnev“ traje već trideset tri dana, a američki zvaničnici veruju da bi se konflikt mogao okončati u bliskoj budućnosti. Rubio je upozorio i na potrebu preispitivanja odnosa unutar NATO-a, ističući da je trenutni model funkcionisanja alijanse postao ‘jednosmerna ulica’ koja zahteva dodatnu pažnju članica.

‘Iran je pokušao da razvije kapacitete koji bi predstavljali ozbiljnu pretnju ne samo za SAD, već i za evropske saveznike. Zahvaljujući odlučnim potezima, taj scenario je izbegnut’, izjavio je Rubio u zvaničnom saopštenju.

Pročitaj još

U Trendu