Connect with us

Svet

Talačka kriza u banci u Sinzigu, policija blokirala centar grada

Policija sprovodi istragu, sumnja se na više osumnjičenih, zaposleni i vozač blindiranog vozila među taocima

Published

on

Foto Izvor:

Policija sprovodi istragu, sumnja se na više osumnjičenih, zaposleni i vozač blindiranog vozila među taocima

U nemačkom gradu Sinzig došlo je do talačke krize u filijali banke, nakon što je nepoznati muškarac jutros oko 9 časova ušao u objekat i, prema policijskim izvorima, uzeo više lica za taoce. Među taocima se nalaze zaposleni banke i vozač blindiranog vozila koje je bilo parkirano ispred ulaza.

Na mestu incidenta nalaze se jake policijske snage, uključujući i specijalne jedinice, a centar grada je blokiran. Helikopteri iz vazduha nadgledaju područje oko banke, dok se prema dostupnim informacijama, osumnjičeni i taoci nalaze u trezoru.

Portparol policije izjavio je da se sumnja na prisustvo više osumnjičenih unutar zgrade, ali tačan broj lica još nije potvrđen. “Operacija je u toku i prioritet nam je bezbednost talaca”, navodi se u zvaničnoj izjavi policije.

Policija intenzivno radi na uspostavljanju kontakta sa osumnjičenima i evakuaciji okolnih objekata. Saobraćaj u užem centru Sinziga je potpuno obustavljen dok traje akcija. Za sada nema informacija o povređenima.

Incident je započeo kada je blindirano vozilo za prevoz novca stiglo pred banku, a jedan od radnika obezbeđenja izašao iz vozila. Nepoznati muškarac ga je presreo i, prema sumnjama policije, poveo zajedno sa još nekoliko zaposlenih u trezor banke.

Istraga o motivima i identitetu osumnjičenih je u toku, a policija apeluje na građane da izbegavaju oblast dok traje operacija.

Svet

Savet Evropske unije usvojio uredbe o smanjenju carina u trgovini sa SAD

Evropska komisija dobila ovlašćenja za brzu reakciju, uredbe stupaju na snagu dan nakon objave

Published

on

By

Evropska komisija dobila ovlašćenja za brzu reakciju, uredbe stupaju na snagu dan nakon objave

Savet Evropske unije zvanično je usvojio dve uredbe koje se odnose na sprovođenje obaveza iz Zajedničke izjave EU i SAD o carinama, postignute 21. avgusta 2025. godine, navodi se u saopštenju. Usvajanjem ovih uredbi potvrđena je posvećenost EU stabilnom i predvidivom trgovinskom partnerstvu sa Sjedinjenim Američkim Državama, uz istovremeno zadržavanje zaštitnih mehanizama za evropsku privredu.

Uredbe predviđaju ukidanje preostalih dažbina na uvoz industrijskih proizvoda iz SAD, kao i olakšan pristup evropskom tržištu za određene američke morske plodove i “neosetljive” poljoprivredne proizvode, kroz sistem tarifnih kvota i sniženih carinskih stopa. Takođe, produžava se suspenzija carina na uvoz jastoga i povezanih proizvoda iz svih zemalja sa statusom najpovlašćenije nacije.

Prema zvaničnoj izjavi Mihaela Damianosa, ministra energetike, trgovine i industrije Republike Kipar, cilj novih mera je da omoguće stabilne i predvidive trgovinske tokove sa SAD, ali i da zaštite evropske ekonomske interese. “Ove mere postižu oba cilja — podržavaju stabilne i predvidive trgovinske tokove sa SAD, dok istovremeno osiguravaju da EU može brzo i proporcionalno da reaguje ukoliko se sporazum ne poštuje ili ako su njeni interesi ugroženi. Šaljemo snažan signal da je Evropa otvorena za svet, ali i jasna kada je reč o zaštiti svojih preduzeća i radnika”, naveo je Damianos.

Evropskoj komisiji omogućeno je da hitno reaguje ako nagli rast uvoza izazove ili zapreti ozbiljnom štetom privrednim subjektima u EU. Unija može privremeno suspendovati carinske povlastice ukoliko SAD ne poštuju obaveze ili naruše balans trgovinskih odnosa, na primer uvođenjem diskriminatornih mera.

Obe uredbe biće objavljene u Službenom listu Evropske unije i stupaju na snagu narednog dana od objavljivanja. Uredba koja se odnosi na industrijsku robu i poljoprivredne kvote primenjivaće se do kraja 2029. godine, dok će uredba o jastozima važiti retroaktivno od 1. avgusta 2025. do 31. jula 2030, osim ako se ne donesu nove odluke. Do 30. juna 2029. Evropska komisija će predstaviti procenu ekonomskog uticaja ovih mera, posebno na mala i srednja preduzeća.

Evropska unija i SAD čine najveći bilateralni trgovinski i investicioni blok na svetu, sa trgovinskom razmenom koja je premašila 1,7 biliona evra u 2025. godini. Ova saradnja obuhvata gotovo 30% globalne trgovine robom i uslugama i 43% svetskog BDP-a.

Pročitaj još

Svet

Zelenski izneo podatke o krizi na Krimu i vojnim aktivnostima Belorusije

Ukrajinske obaveštajne službe objavile detalje o logističkim problemima na Krimu i povećanom vojnom prisustvu na granici s Belorusijom

Published

on

By

Ukrajinske obaveštajne službe objavile detalje o logističkim problemima na Krimu i povećanom vojnom prisustvu na granici s Belorusijom

Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski saopštio je nove podatke do kojih je došla Spoljna obaveštajna služba Ukrajine, a koji ukazuju na pogoršanje logističke i ekonomske situacije na teritoriji Krima pod ruskom kontrolom, kao i na intenziviranje vojnih aktivnosti u Belorusiji. Kako je navedeno, obaveštajni podaci ukazuju na ozbiljan deficit goriva na Krimu, uz destabilizaciju vojne logistike i administrativnog upravljanja u regionu.

Prema izjavama ukrajinskih zvaničnika, ruska okupaciona administracija na Krimu suočava se sa poteškoćama zbog ukrajinskih sankcija srednjeg dometa i strateškog plana sankcija koje ciljaju ruska postrojenja za preradu nafte. Ovi problemi, kako se navodi, počinju da se odražavaju i na druge oblasti unutar Ruske Federacije.

Pored toga, prema saopštenju ukrajinske strane, zabeležen je rast anksioznosti među stanovnicima Rusije kao posledica trenutnih dešavanja. Spoljna obaveštajna služba Ukrajine ističe da su presretnuti podaci koji ukazuju na pad optimizma i povećanje zabrinutosti među građanima Rusije.

Zelenski je takođe ukazao na ubrzanu izgradnju vojne infrastrukture u Belorusiji, posebno u oblastima koje se graniče sa Ukrajinom. Ukrajinske vlasti prate kretanja i aktivnosti na granici, navodeći da su u toku dodatne provere i analize situacije.

“Situacija na okupiranom Krimu se svakodnevno pogoršava, a posledice sankcija se osećaju i u drugim delovima Rusije”, navodi se u zvaničnom saopštenju ukrajinske obaveštajne službe.

Nadležne institucije nastavljaju da prate razvoj situacije na terenu, uz napomenu da će se dalje informacije objavljivati u skladu sa napretkom istrage i dostupnošću novih podataka.

Pročitaj još

Svet

TRAGEDIJA U VENECUELI: Broj žrtava razornog zemljotresa raste – preko 235 poginulih i hiljade povređenih

Vlasti proglasile vanredno stanje, spasilačke ekipe tragaju za preživelima dok je infrastruktura u kolapsu

Published

on

By

Vlasti proglasile vanredno stanje, spasilačke ekipe tragaju za preživelima dok je infrastruktura u kolapsu

Dva snažna zemljotresa jačine 7,5 i 7,2 stepena po Rihterovoj skali pogodila su Venecuelu tokom noći između srede i četvrtka, izazvavši velike ljudske i materijalne gubitke, saopštilo je Ministarstvo zdravlja. Prema poslednjim podacima, poginulo je najmanje 235 osoba, dok je oko 4.300 ljudi povređeno.

Ministar zdravlja Karlos Alvarado izjavio je da su bolnice preopterećene i da medicinsko osoblje radi u vanrednim uslovima kako bi pružilo pomoć povređenima. “Naše bolnice rade u vanrednim uslovima. Fokus nam je na spasavanju života onih čije je stanje kritično,” naveo je Alvarado u zvaničnoj izjavi.

Vlasti su proglasile vanredno stanje nakon serije potresa, dok je infrastruktura širom zemlje ozbiljno oštećena. Vazdušni i železnički saobraćaj su obustavljeni, a škole su zatvorene do daljeg dok se ne proceni stabilnost objekata.

Spasilačke ekipe su na terenu i tragaju za preživelima pod ruševinama. Nadležni upozoravaju da bi broj žrtava mogao da raste kako se potraga nastavlja. “Spasilačke operacije su u toku i ulažu se svi napori da se pronađu preživeli,” navodi se u saopštenju nadležnih službi.

Venecuela se, prema navodima zvaničnika, suočava sa jednom od najvećih prirodnih katastrofa u svojoj novijoj istoriji, dok međunarodna zajednica pažljivo prati razvoj situacije.

Pročitaj još

U Trendu