Connect with us

Svet

Tajne baze američke vlade spremne za evakuaciju predsednika u slučaju nuklearne pretnje

Plan kontinuiteta operacija predviđa skloništa u Koloradu, Pensilvaniji i Virdžiniji, objekti aktivno održavani

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Plan kontinuiteta operacija predviđa skloništa u Koloradu, Pensilvaniji i Virdžiniji, objekti aktivno održavani

Američki plan kontinuiteta operacija (COOP) predviđa da predsednik Sjedinjenih Država i ključni članovi administracije budu evakuisani u tajne vladine baze širom zemlje u slučaju globalnog nuklearnog rata. Prema zvaničnim podacima, ove baze nalaze se u Koloradu, Pensilvaniji i Virdžiniji i omogućavaju nastavak rada vlade u slučaju uništenja većih gradova.

Plan COOP obuhvata zaštitu i kontinuitet kritičnih funkcija kao što su nacionalna odbrana, ekonomska stabilnost i javna bezbednost. Tri javno priznate lokacije – Centar za vanredne operacije Maunt Veder u Virdžiniji, Kompleks planine Rejven Rok u Pensilvaniji i Kompleks planine Šajen u Koloradu – deo su ovog plana od perioda Hladnog rata. Ovi objekti su izgrađeni unutar planinskih venaca i opremljeni naprednom komunikacionom opremom za koordinaciju sa vojskom i javnošću u kriznim situacijama.

Svi navedeni objekti aktivno su finansirani i poseduju osoblje, a pomenuti su i u godišnjim budžetima američke vlade. Tokom terorističkih napada 11. septembra 2001. godine, neki od ovih objekata bili su pripremljeni za upotrebu. Prema zvaničnim informacijama, objekti nisu relikvije prošlosti, već su i dalje deo operativne strategije za zaštitu državnog rukovodstva.

Federalna agencija za upravljanje vanrednim situacijama (FEMA) upravlja Centrom za vanredne operacije Maunt Veder u Virdžiniji od 1979. godine. Ova baza, prema dostupnim podacima, sadrži bunker za civilne lidere i omogućava više vladinih agencija da ostanu u kontaktu sa javnošću u slučaju krize.

Plan kontinuiteta operacija izazvao je zabrinutost javnosti tokom prethodne godine, posebno kada je predsednički komandni avion za vanredne situacije više puta registrovan iznad različitih delova SAD. Ovi postupci deo su standardnih priprema za eventualne vanredne situacije, saopšteno je iz zvaničnih izvora.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Nestanak tinejdžerki na Long Ajlendu 1984. godine, otkrivanje identiteta osumnjičenog posle više decenija

Lokalne vlasti potvrdile pronalazak tela i identifikaciju osumnjičenog zasnovanu na forenzičkim dokazima, slučaj ostaje predmet istrage

Published

on

By

Lokalne vlasti potvrdile pronalazak tela i identifikaciju osumnjičenog zasnovanu na forenzičkim dokazima, slučaj ostaje predmet istrage

Dve tinejdžerke iz predgrađa Long Ajlenda, Kelly Morrissey i Theresa Fusco, nestale su tokom 1984. godine. Kelly Morrissey, tada petnaestogodišnjakinja, poslednji put je viđena 12. juna 1984. godine kada je napustila svoj dom nakon večere. Pet meseci kasnije, 10. novembra iste godine, nestala je i njena prijateljica Theresa Fusco, šesnaestogodišnjakinja koja se nije vratila kući nakon smene u popularnoj lokalnoj roler dvorani.

U to vreme, potraga za nestalim osobama bila je otežana zbog ograničenih tehnoloških mogućnosti u odnosu na današnje standarde. Policija i porodice tragali su za fizičkim tragovima, dok nisu postojali digitalni alati za praćenje kretanja nestalih lica. Deca i mladi su se tada slobodno kretali gradom i okupljali na javnim mestima poput tržnih centara, što je dodatno otežavalo potragu u situacijama nestanka.

Kelly Morrissey i Theresa Fusco su odrasle u istom kraju, a prijateljstvo su započele tokom školovanja. Prema navodima prijatelja i porodica, obe devojke su bile dobro integrisane u lokalnu zajednicu i imale su uobičajene aktivnosti karakteristične za mlade tog doba. Kelly je, po rečima njene prijateljice Vikki Papagno, bila otvorena i lako je uspostavljala nova poznanstva nakon preseljenja iz Massapeque u Lynbrook. Theresa Fusco je ubrzo postala jedna od njenih bliskih prijateljica nakon što se Kelly doselila u novi kraj.

Nestanci ovih tinejdžerki izazvali su zabrinutost u lokalnoj zajednici, a potraga je trajala mesecima. Iako su tadašnje okolnosti bile drugačije nego danas, slučaj je ostao otvoren i predmet interesovanja lokalnih vlasti i javnosti.

Decenijama kasnije, napredak u forenzičkim tehnikama omogućio je novi pristup ovom slučaju. Prema izveštajima, forenzički dokazi pronađeni na predmetima povezanim sa žrtvama doprineli su identifikaciji osumnjičenog lica više od 40 godina nakon početka istrage. Lokalne vlasti su potvrdile da je DNK materijal pronađen na predmetu, što je omogućilo povezivanje sa potencijalnim osumnjičenim.

Slučaj nestanka i pronalaska tela Kelly Morrissey i Therese Fusco ostaje predmet istrage, dok nadležni organi nastavljaju da prate nove tragove i proveravaju sve dostupne informacije. Javnost je pozvana da, ukoliko ima relevantna saznanja, obavesti nadležne institucije.

Ovaj slučaj, koji se desio tokom 1984. godine, i dalje je u fokusu pažnje kao primer istrage koja se, zahvaljujući razvoju forenzičke nauke, nastavlja i nakon više decenija. Sve informacije vezane za broj žrtava, detalje istrage i identitet osumnjičenih potvrđuju isključivo zvanični organi.

Pročitaj još

Svet

Predsednik SAD održao konferenciju posle incidenta na Doručku dopisnika Bele kuće

Zvaničnici potvrdili da je osumnjičeni uhapšen nakon zvuka pucnjave tokom događaja u Vašingtonu

Published

on

By

Zvaničnici potvrdili da je osumnjičeni uhapšen nakon zvuka pucnjave tokom događaja u Vašingtonu

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država obratio se novinarima u Beloj kući u subotu uveče, neposredno nakon što je evakuisan sa Doručka dopisnika Bele kuće zbog bezbednosnog incidenta. Incident se dogodio nešto posle 20:30 časova po lokalnom vremenu u Vašingtonu, kada je zvuk pucnjave prekinuo događaj i izazvao reakciju obezbeđenja.

Prema zvaničnim izvorima, predsednik i prva dama su odmah uklonjeni sa bine i odvedeni na sigurno od strane agenata Tajne službe. U tom trenutku, prisutni su tražili zaklon ispod stolova dok je policija reagovala na prijavljeni incident.

Nadležne službe su ubrzo potvrdile da je osumnjičeno lice uhapšeno i da je, prema navodima zvaničnika, „neutralizovano“, ali je ostalo u životu. Detalji o samom incidentu, uključujući motiv i identitet osumnjičenog, nisu saopšteni u trenutku izveštavanja.

Doručak dopisnika Bele kuće je tradicionalni godišnji događaj na kojem prisustvuju predstavnici medija, političari i brojne druge javne ličnosti. Ove godine, prisustvo predsednika i prve dame privuklo je dodatnu pažnju javnosti i medija.

Nakon što je bezbednost procenjena kao zadovoljavajuća, predsednik je održao konferenciju za novinare, tokom koje su iznete osnovne informacije o incidentu. Pozvao je na smirenost i zahvalio bezbednosnim službama na brzoj reakciji. Dodatne izjave i detalji o toku istrage očekuju se u narednim danima.

Incident još jednom ističe izazove sa kojima se suočavaju organizatori velikih javnih događaja u Vašingtonu, kao i važnost bezbednosnih protokola na skupovima gde prisustvuju visoki državni zvaničnici. Zvaničnici nisu prijavili informacije o povređenima među gostima ili osoblju, a istraga je u toku.

Ovakvi događaji su retkost, ali podsećaju na potrebu za stalnom pripravnošću bezbednosnih službi. Doručak dopisnika Bele kuće se tradicionalno održava svake godine i predstavlja važan događaj za američki politički i medijski život.

Pročitaj još

Svet

Porast broja data centara u SAD utiče na povećanje troškova energije

Stanovnici više američkih saveznih država beleže rast računa za struju, potvrđuju lokalne organizacije i zvaničnici

Published

on

By

Stanovnici više američkih saveznih država beleže rast računa za struju, potvrđuju lokalne organizacije i zvaničnici

Rast broja data centara u Sjedinjenim Američkim Državama povezan sa razvojem veštačke inteligencije doveo je do povećanja potrošnje električne energije i rasta troškova za domaćinstva u više saveznih država, navode lokalni izvori i organizacije. U Atlanti, Džordžija, pojedini stanovnici suočavaju se sa znatno višim računima za struju poslednjih godina. Jedan od primera je domaćinstvo koje je, prema sopstvenim navodima, u periodu od dve godine zabeležilo skoro dvostruko veće iznose na računima, što je dovelo do ograničene upotrebe grejanja i vode u cilju štednje.

Prema rečima osnivača organizacije za pristupačnu energiju u Džordžiji, ovakva situacija nije izolovana. Navodi se da je prosečan mesečni račun za električnu energiju porastao sa oko 150 na 225 dolara. Tokom poslednje tri godine, najveći energetski distributer u državi, prema podacima, sproveo je više povećanja tarifa. U istom periodu puštena je u rad nuklearna elektrana Vogtl, dok je u regionu zabeležen značajan rast broja data centara, za koje lokalne organizacije tvrde da dolaze zbog povoljnijih cena električne energije.

Širenje primene veštačke inteligencije, navode analize, podstaklo je dalju izgradnju data centara širom SAD. Prema izveštajima Instituta za energetsku ekonomiju i finansijsku analizu, u poslednjih pet godina u najmanje 13 saveznih država primećen je rast računa za električnu energiju za domaćinstva koja žive u blizini data centara, sa nekim slučajevima gde su iznosi povećani i do nekoliko puta u odnosu na raniji period, prema analizi iz 2025. godine.

U saveznoj državi Mejn, guvernerka je ove nedelje uložila veto na predlog zakona kojim bi bila zabranjena izgradnja novih data centara. U obrazloženju se navodi potreba za detaljnim planiranjem i procenom uticaja velikih data centara na lokalnu elektroenergetsku mrežu, s obzirom na očekivano širenje primene veštačke inteligencije.

Predstavnici organizacija za prava potrošača tvrde da bi data centri mogli dodatno povećati troškove električne energije u Džordžiji ukoliko ne budu donete mere zaštite krajnjih korisnika. U protekloj godini, energetska kompanija najavila je zamrzavanje cena i upotrebu prihoda od velikih korisnika, uključujući data centre, za ublažavanje troškova za domaćinstva. Sam distributer je negirao da rast potrošnje velikih korisnika direktno utiče na povećanje cena za građane.

Situacija u vezi sa rastom potrošnje i cenama električne energije u državama sa povećanim brojem data centara i dalje se prati, dok lokalne vlasti i organizacije ističu potrebu za boljom regulacijom i transparentnošću u budućnosti.

Pročitaj još

U Trendu