Connect with us

Svet

Sukob u regionu Bliskog istoka ulazi u odlučujuću fazu, više od 2.000 žrtava

Zvaničnici potvrđuju nastavak napada dronovima i raketama, situacija u Libanu i Iranu napeta

Objavljeno pre

,

Foto Izvor:

Zvaničnici potvrđuju nastavak napada dronovima i raketama, situacija u Libanu i Iranu napeta

Sukob između Irana i koalicije predvođene Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelom traje već 15 dana, a prema zvaničnim izvorima napadi dronovima i raketama nastavljaju se širom Bliskog istoka. Najviše žrtava zabeleženo je u Iranu i Libanu, a broj poginulih premašio je 2.000.

Snažni američko-izraelski napadi na iranske ciljeve ne prestaju, dok Iran uzvraća napadima dronovima i raketama širom regiona Bliskog istoka i Persijskog zaliva. Situacija je posebno ozbiljna u Libanu, gde su prema izjavama zvaničnika zabeležene velike civilne žrtve.

Predsednik Francuske Emanuel Makron apelovao je na smirivanje situacije u Libanu i pozvao sve strane na dijalog. “Hezbolah mora odmah da zaustavi zaoštravanje sukoba. Izrael mora da odustane od ofanzive velikih razmera i obustavi masovne vazdušne napade, posebno jer su stotine hiljada ljudi već napustile bombardovana područja”, naveo je Makron.

Makron je potvrdio da je razgovarao sa predsednikom, premijerom i predsednikom parlamenta Libana, ističući spremnost Francuske da ugosti direktne pregovore između Libana i Izraela u Parizu. Libanska vlada je izrazila spremnost za razgovore, ali prema navodima libanskog predsednika Žozefa Auna, još uvek nije dobila odgovor od izraelske strane.

Izraelski ministar odbrane Izrael Kac izjavio je da sukob sa Iranom ulazi u odlučujuću fazu i pohvalio je američke napade na iransko ostrvo Harg, ocenivši ih kao “težak udarac” iranskoj infrastrukturi. Sjedinjene Države su saopštile da su njihovi napadi usmereni protiv brodova za koje tvrde da su postavljali mine u blizini Ormuskog moreuza, dok Iran negira ove optužbe.

“Rat ulazi u odlučujuću fazu, a izraelsko ratno vazduhoplovstvo nastavlja snažan talas napada”, izjavio je ministar Kac u zvaničnom saopštenju.

Nadležni organi prate razvoj situacije, a međunarodni zvaničnici pozivaju na hitan prekid vatre i nastavak diplomatskih pregovora.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Kiber-napad na tanker na putu za Teksas istražuju Obalska straža i FBI

Tim specijalaca pregledao IT sisteme broda, nema izveštaja o prekidima u radu.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Kiber-napad na tanker na putu za Teksas istražuju Obalska straža i FBI

Tim specijalaca pregledao IT sisteme broda, nema izveštaja o prekidima u radu.

Detalji intervencije na tankeru

Obalska straža SAD i agenti FBI-ja su prošlog meseca izvršili ukrcaj na komercijalni tanker koji je plovio ka Teksasu, nakon što su primetili moguće kompromise u mreži broda dok je prelazio Atlantik. Na datum 21. avgust, tim koji se sastojao od osoblja za sprovođenje zakona Obalske straže, inspektora brodova, članova Tim za zaštitu kibernetike Obalske straže i operatera Tim za kibernetičke akcije FBI, ušao je na strani brod pod zastavom koji je bio na putu ka SAD.

Odgovor na kibernetički napad

Pregledani su operativni i informaciono-tehnološki sistemi broda, a saradnja sa posadom i korporativnim operatorima broda omogućila je brzo reagovanje na uočene pretnje. Obalska straža je saopštila da trenutno nema izveštaja o operativnim prekidima, nestabilnosti broda, fizičkoj opasnosti za posadu ili uticajima na okolinu.

Neidentifikovani akteri i dalje nepoznati

Iako zvaničnici još uvek nisu pripisali potencijalni bezbednosni proboj određenom akteru, iranski državni mediji su pojačali izveštavanje o incidentu u nedeljama nakon napada. Ime broda nije objavljeno, ali se u izveštajima iranskih medija pojavljuje ime VL Prosperity, veliki tanker pod zastavom Liberije sposoban da nosi oko 2,3 miliona barela nafte.

Pročitaj još

Svet

Američki Kongres ograničio ovlašćenja Trampa u vezi sa Iranom

Za treći put zaredom, Predstavnički dom usvojio rezoluciju protiv vojnih akcija.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Američki Kongres ograničio ovlašćenja Trampa u vezi sa Iranom – ograničenje Trampa Iran

Za treći put zaredom, Predstavnički dom usvojio rezoluciju protiv vojnih akcija.

U utorak uveče, Predstavnički dom SAD glasao je za ograničavanje ovlašćenja predsednika Donalda Trampa da preduzima vojne akcije protiv Irana, sa rezultatom glasanja 220 naspram 204. Ovo je treći put da se Kongres usprotivio predsednikovim planovima, što predstavlja simboličnu osudu njegovih poteza.

Detalji rezolucije

Rezolucija, koju je predstavio demokratski predstavnik iz Masačusetsa, Seth Moulton, nalaže predsedniku da povuče američke oružane snage iz neprijateljstava sa Iranom. Ovaj potez dolazi nakon što je rat koji je počeo pre šest meseci i dalje bez jasnog plana za završetak.

Bele kuće još uvek nije komentarisala ovo glasanje, ali je ranije izrazila protivljenje sličnim merama. Neizvesno je da li će Senat razmotriti ovu rezoluciju u poslednje dve nedelje sednice pre novembarskih izbora.

Pročitaj još

Svet

SAD optužuju ruske obaveštajce za planiranje ubistva disidenta

Ruski obaveštajci navodno vodili mrežu za globalna ubistva, ciljajući kritičare Kremlja

Objavljeno pre

,

Objavio:

SAD optužuju ruske obaveštajce za planiranje ubistva disidenta – ruski obaveštajci ubistvo

Ruski obaveštajci navodno vodili mrežu za globalna ubistva, ciljajući kritičare Kremlja

Ministarstvo pravde SAD optužilo je nekoliko članova ruskih obaveštajnih službi za vođenje ‘globalne mreže za ubistva’ koja je imala za cilj likvidaciju kritičara Kremlja, uključujući i jedan navodni pokušaj ubistva na američkom tlu ovog leta.

Detalji optužnice

Federalni tužioci u Njujorku objavili su u utorak optužnicu protiv pet osoba koje su pripadale takozvanoj ‘Mreži RIS’, uključujući 63-godišnjeg bivšeg ruskog obaveštajnog pukovnika Jurija Hrameeva, njegovog sina Kirila, dva Kubanca i jednog Venecuelanca. Svi optuženi veruje se da žive u Rusiji i trenutno su nedostupni američkim vlastima.

Prema optužnici, venecuelanski operativac i jedan od kubanskih operativaca regrutovali su stanovnika Bruklina da fotografiše i snima dve lokacije povezane sa neimenovanim ruskim disidentom, obećavajući mu između 1.000 i 1.500 dolara za ‘ozbiljan posao’. Dodatnih 40.000 dolara ponuđeno je za ‘eliminaciju’ ili ‘nestanak’ cilja nadzora.

Operativci su verovali da disident živi u oblasti Vašingtona, D.C., rekao je novinarima državni advokat Tod Blanš na brifingu u utorak.

Pročitaj još

U Trendu