Connect with us

Svet

Studija pokazuje da uobičajena operacija kolena može pogoršati stanje pacijenata

Istraživači iz Finske navode da artroskopska intervencija na meniskusu ne pruža značajne koristi, dok se beleže povećani rizici

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pexels / shirin olyaei

Istraživači iz Finske navode da artroskopska intervencija na meniskusu ne pruža značajne koristi, dok se beleže povećani rizici

Najnovija studija iz Finske ukazuje da često izvođena artroskopska operacija kolena, posebno kod osoba srednjih godina i starijih sa degenerativnim oštećenjima meniskusa, može dovesti do pogoršanja simptoma i povećanog rizika od razvoja osteoartritisa. Istraživanje je sprovedeno u periodu od deset godina, a rezultati su objavljeni u aprilu u stručnom medicinskom časopisu.

Prema navodima istraživača, pacijenti su nasumično raspoređeni u dve grupe: jedna je bila podvrgnuta artroskopskoj operaciji radi uklanjanja oštećenog dela hrskavice, dok je druga imala tzv. „lažnu operaciju“, odnosno samo rez na koži bez daljih intervencija. Tokom praćenja, utvrđeno je da su pacijenti koji su prošli kroz pravu hiruršku proceduru imali više bolova, brže napredovanje osteoartritisa i češće kasnije operacije potpunog ugradnje veštačkog kolena (totalna proteza), u odnosu na one iz kontrolne grupe.

Teppo Järvinen, ortoped i jedan od vodećih istraživača studije, izjavio je da su rezultati jasno pokazali da artroskopska operacija kod ovog tipa povreda ne donosi očekivane koristi. „Pokazalo se da pacijenti koji su prošli kroz ovaj zahvat često imaju više bola i slabije rezultate. Svi parametri išli su u istom smeru“, rekao je Järvinen. On je dodao da su u istraživanju učestvovali pacijenti za koje se verovalo da će najviše imati koristi od intervencije.

Studija se ne odnosi na povrede meniskusa nastale usled iznenadnih, akutnih trauma, već na degenerativna oštećenja kod osoba srednjeg i starijeg doba. Svi ispitanici su imali bolove u kolenu, a magnetna rezonanca je pokazala prisustvo oštećenja hrskavice.

Već duže od decenije, dokazi iz više studija ukazuju da artroskopska operacija za uklanjanje oštećenog meniskusa ne donosi bolje rezultate u poređenju sa fizikalnom terapijom. Järvinen je naveo da je u Finskoj broj ovih operacija smanjen za 90% u poslednjih nekoliko godina, dok se u Sjedinjenim Državama pad broja zahvata odvija znatno sporije.

Prema analizi podataka iz komercijalnih osiguranja u SAD, između 2010. i 2020. godine, broj artroskopskih operacija meniskusa opadao je za oko 4% godišnje. Najveći broj zahvata obavljen je kod žena i osoba u pedesetim godinama. Takođe, podaci iz američkog državnog zdravstvenog sistema pokazuju pad broja ovih operacija sa oko 169.000 u 2014. godini na 91.000 u 2024. godini.

Zaključci istraživača sugerišu da je potrebno preispitati rutinsku primenu artroskopske hirurgije kod degenerativnih oštećenja kolena, dok lekari i pacijenti treba da budu informisani o potencijalnim rizicima i ograničenim koristima ove intervencije.

Pročitaj još

Svet

Francuska poziva ruskog ambasadora zbog navoda o sabotaži i špijunaži u Evropi

Ministarstvo spoljnih poslova Francuske potvrdilo diplomatski korak usled optužbi za sajber napade na više evropskih zemalja

Objavljeno pre

,

Objavio:

Ministarstvo spoljnih poslova Francuske potvrdilo diplomatski korak usled optužbi za sajber napade na više evropskih zemalja

Francuski ministar spoljnih poslova najavio je u ponedeljak da će ambasador Rusije u Parizu biti pozvan na razgovor povodom navoda o širokoj sajber kampanji koja je, prema navodima francuskih vlasti, izvedena širom Evrope. Prema rečima ministra, cilj ovih aktivnosti bio je pokušaj sabotaže i špijunaže u više evropskih zemalja, uključujući napade na kompanije, državne institucije i operatere usluga.

Ministar je u intervjuu za jednu francusku televiziju izjavio da će Francuska, pored pozivanja ambasadora, uvesti sankcije protiv devet pojedinaca i četiri entiteta za koje se smatra da su povezani sa ovom kampanjom. Francuske vlasti tvrde da je operacijom rukovodila ruska Federalna služba bezbednosti (FSB).

Ova objava dolazi paralelno sa sličnim merama koje su najavile Evropska unija i Ujedinjeno Kraljevstvo. Prema navodima evropskih zvaničnika, napadi su bili usmereni na pribavljanje informacija ili ometanje vitalnih sistema, među kojima se navodi i železnička infrastruktura u Poljskoj. Francuski ministar spoljnih poslova posebno je pomenuo incident u Poljskoj iz novembra prethodne godine, kada su dve osobe ukrajinskog porekla bile optužene za oštećenje železničke pruge, a poljske vlasti su tada za napad optužile ruske službe.

Poljska je taj događaj okarakterisala kao pokušaj sabotaže, dok su evropske institucije izrazile zabrinutost zbog navodnog povećanja učestalosti i obima sajber napada na teritoriji Evropske unije. Francuska je navela da je u proteklom periodu značajno ojačala svoje kapacitete za odbranu od sajber pretnji i da je uspela da identifikuje više pokušaja ugrožavanja nacionalne bezbednosti putem ovih aktivnosti.

Iz Evropske unije je upućena osuda navodnih „malicioznih aktivnosti“ i potvrđena odlučnost da se uvedu dodatne mere zaštite i sankcije prema odgovornima. Ruska strana za sada nije zvanično komentarisala najave francuskih i evropskih vlasti.

Sukobi u sajber prostoru i optužbe za špijunažu deo su šireg konteksta napetosti između Rusije i zapadnih zemalja, koje traju već nekoliko godina. Evropske institucije ističu važnost međunarodne saradnje u jačanju otpornosti na ovakve vrste pretnji i nastavljaju praćenje i procenu bezbednosne situacije.

Pročitaj još

Svet

Trinaest poginulih u sudaru kamiona sa svatovima na Javi, saopštila policija

Lokalna policija potvrdila nesreću na severnoj obali Jave, uviđaj u toku, petoro povređenih hospitalizovano

Objavljeno pre

,

Objavio:

Lokalna policija potvrdila nesreću na severnoj obali Jave, uviđaj u toku, petoro povređenih hospitalizovano

Na severnoj obali glavnog indonezijskog ostrva Java, 13 osoba je poginulo a pet je povređeno u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u nedelju popodne, saopštila je lokalna policija. Nesreća se desila na prometnom putu u blizini sela Kiajaran Kulon u okrugu Indramayu dok su svatovi iz sela Parean putovali nazad sa svadbenog slavlja. Prema informacijama koje je izneo šef saobraćajne policije Indramayu regije, Undang Syarif Hidayat, svatovi su se prevozili u vozilu tipa pickup sa otvorenim sandukom. Kamion se zaustavio blizu otvora na sredini puta kako bi napravio polukružno okretanje, kada ga je udario wing-box kamion koji se kretao u istom pravcu.

„Udarcem je pickup odbačen na suprotnu traku, gde je na njega naleteo još jedan kamion“, izjavio je Hidayat. Navodi se da je od siline sudara više od desetoro ljudi ispalo iz vozila na kolovoz. Petoro preživelih prebačeno je u bolnicu sa povredama različite težine. Policija je potvrdila da se među povređenima nalaze i osobe sa težim povredama, dok su ostali zadobili lakše telesne povrede. Svi hospitalizovani su pod medicinskim nadzorom, a njihovo stanje se prati.

Lokalne vlasti su započele istragu kako bi utvrdile uzroke nesreće i okolnosti pod kojima je došlo do sudara. Prema navodima policije, ovakve teške saobraćajne nesreće nisu retkost u Indoneziji, gde se često beleže incidenti sa većim brojem žrtava usled preopterećenih vozila, neadekvatnih mera bezbednosti na putevima i slabijeg poštovanja saobraćajnih propisa.

Na mestu nesreće obavljen je uviđaj, a saobraćaj na toj deonici puta bio je privremeno obustavljen radi uklanjanja olupina i pružanja pomoći povređenima. Identiteti žrtava nisu saopšteni javnosti, a lokalne vlasti su u kontaktu sa porodicama nastradalih. Policija apeluje na vozače i putnike da se pridržavaju saobraćajnih pravila i koriste odgovarajuću zaštitnu opremu, posebno u vozilima koja nisu predviđena za prevoz većeg broja ljudi.

Indonezija beleži veliki broj saobraćajnih nesreća godišnje, a najčešći uzroci su preopterećenost vozila i nepropisno ponašanje u saobraćaju. Nadležne službe nastavljaju istragu kako bi utvrdile sve okolnosti ove nesreće.

Pročitaj još

Svet

Predsednik Azerbejdžana najavio mogućnost povlačenja zemlje iz Saveta Evrope

Ilham Alijev kritikovao odluke Parlamentarne skupštine i istakao da delegacija nema pravo glasa

Objavljeno pre

,

Objavio:

Ilham Alijev kritikovao odluke Parlamentarne skupštine i istakao da delegacija nema pravo glasa

Predsednik Azerbejdžana Ilham Alijev saopštio je danas na otvaranju 4. Globalnog medijskog foruma u Šuši da Azerbejdžan razmatra potpuno povlačenje iz Saveta Evrope. Ova izjava usledila je nakon što je azerbejdžanska delegacija izgubila pravo glasa u Parlamentarnoj skupštini Saveta Evrope zbog odluka koje su, prema Alijevu, protiv teritorijalnog integriteta zemlje.

Alijev je naveo da je nekada situacija u Savetu Evrope bila drugačija, ali da se, nakon oslobađanja teritorija od separatista i usvajanja rezolucije kojom je Azerbejdžan kažnjen, odnos prema zemlji znatno promenio. „To je bila kazna protiv nas, protiv našeg teritorijalnog integriteta. Azerbejdžanska delegacija je odbila da učestvuje na sastancima. Ako nemamo pravo glasa, zašto bismo bili tamo“, istakao je predsednik Azerbejdžana.

U svom govoru Alijev je dodao da Azerbejdžan nije glasao za sudije Evropskog suda za ljudska prava i da ne priznaje njihove odluke. „Nismo glasali za sudije i već dve godine smo izloženi diskriminaciji. Otvoreno kažem da Azerbejdžan razmatra potpuno povlačenje iz Saveta Evrope. Generalni sekretar SE mi se obratio i zamolio nas da to ne učinimo, već da pronađemo način da poboljšamo situaciju“, rekao je Alijev.

Predsednik je ocenio da se u Parlamentarnoj skupštini Saveta Evrope donose „veoma sumnjive odluke“, koje su po njegovim rečima nalik ultimatumima upućenim Azerbejdžanu. „To je potpuno neprihvatljivo. Moraju vratiti pravo glasa našoj delegaciji. Nakon toga, azerbejdžanska delegacija će se vratiti“, zaključio je Alijev.

Tokom izlaganja, Alijev je naglasio i novo poglavlje saradnje između Azerbejdžana i Kine, ističući značaj deklaracije o sveobuhvatnom strateškom partnerstvu potpisane tokom njegove posete Kini. Takođe, ukazao je da bi Pokret nesvrstanih, Organizacija islamske saradnje i Afrička unija trebalo da budu zastupljeni u Savetu bezbednosti Ujedinjenih nacija, naglašavajući potrebu za reformama u tom međunarodnom telu.

Pročitaj još

U Trendu