Connect with us

Svet

Sestra šefice kubanske vojne kompanije uhapšena u Majamiju, saopštile vlasti SAD

Američke imigracione službe potvrdile hapšenje Adys Lastres Morera, postupak pokrenut zbog navodnih veza sa kubanskim državnim strukturama

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pexels / Cottonbro studio

Američke imigracione službe potvrdile hapšenje Adys Lastres Morera, postupak pokrenut zbog navodnih veza sa kubanskim državnim strukturama

Američke federalne vlasti saopštile su da je Adys Lastres Morera, sestra Anie Guillermine Lastres Morera, koja je izvršna predsednica kubanskog konglomerata Grupo de Administración Empresarial S.A. (GAESA), uhapšena u Majamiju na Floridi. Hapšenje je izvršeno od strane agenata američke Imigracione i carinske službe (ICE) u četvrtak, nakon što je, prema zvaničnom saopštenju, Ministarstvo unutrašnje bezbednosti pokrenulo postupak protiv nje.

Prema informacijama američkih vlasti, Lastres Morera je u Sjedinjene Američke Države ušla kao stalni rezident 13. januara 2023. godine. Međutim, u sredu je utvrđeno da ispunjava uslove za deportaciju na osnovu člana 237 Zakona o imigraciji i državljanstvu, zbog saznanja o njenim navodnim aktivnostima u vezi sa imovinom i vezama sa kubanskim državnim strukturama.

Sekretar za unutrašnju bezbednost SAD Marco Rubio objavio je na društvenim mrežama da je povukao stalni boravak Adys Lastres Morera, navodeći kao razlog upravljanje nekretninama i život u Floridi, istovremeno, kako je naveo, uz podršku kubanskim vlastima. Rubio je izjavio da GAESA ima značajnu ulogu u kubanskoj ekonomiji i izneo tvrdnje o kontroli nad većinskim delom privrede, bez zvaničnih potvrda iz drugih izvora.

„Oni ostvaruju profit od hotela, građevine, banaka, prodavnica i čak i od novca koji vaši rođaci šalju iz SAD. Sve, sve prolazi kroz njihove ruke“, naveo je Rubio u video poruci koja je prema njegovim rečima bila upućena kubanskoj javnosti. Dodao je i da deo doznaka ostaje pod kontrolom GAESA, dok, prema njegovim tvrdnjama, dobit ne dolazi do građana. Ove tvrdnje nisu potvrđene iz nezavisnih izvora.

Imigracione vlasti SAD su u zvaničnom saopštenju naglasile da je pokrenut postupak proterivanja Adys Lastres Morera zbog navodnog kršenja uslova za stalni boravak. Nisu objavljeni dodatni detalji o daljim koracima ili mogućim rokovima za odlučivanje o njenom statusu.

Zvaničnici iz Kube ili GAESA nisu javno komentarisali ove događaje do trenutka objave vesti. Prema navodima američkih vlasti, istraga se nastavlja, a dalji postupci biće sprovedeni u skladu sa imigracionim zakonima SAD. Slučaj dolazi u trenutku visokih tenzija u odnosima između SAD i Kube, a međunarodni posmatrači prate razvoj situacije.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Rusija isporučuje supersonične rakete Iranu kroz vojni projekat C430L

Vojna saradnja Moskve i Teherana uključuje razvoj ramjet tehnologije, što izaziva zabrinutost zbog međunarodnog prava

Objavljeno pre

,

Objavio:

Rusija isporučuje supersonične rakete Iranu kroz vojni projekat C430L

Vojna saradnja Moskve i Teherana uključuje razvoj ramjet tehnologije, što izaziva zabrinutost zbog međunarodnog prava

Rusija i Iran sprovode tajni program poznat kao projekat C430L, sa ciljem da Teheranu omoguće pristup supersoničnim raketama nove generacije, navodi se u zvaničnim izveštajima. Prema dostupnim podacima, ovaj projekat uključuje razvoj naprednog ramjet pogonskog sistema koji omogućava krstarećim raketama da lete višestruko brže od zvuka.

Ova vojna tehnologija, koja je deo projekta C430L, značajno povećava sposobnosti iranskih protivbrodskih i kopnenih projektila. Zahvaljujući ramjet pogonu, rakete postaju gotovo neuhvatljive za postojeće sisteme protivvazdušne odbrane, što može imati ozbiljne posledice po ravnotežu snaga na Bliskom istoku.

Vojni projekat C430L i međunarodno pravo

Zvanične informacije ukazuju da transfer ove vrste tehnologije iz Rusije u Iran predstavlja kršenje međunarodnog prava. Pre svega, to se odnosi na međunarodne režime kontrole raketne tehnologije i druge obavezujuće norme koje zabranjuju izvoz osetljivih vojnih inovacija koje bi mogle ugroziti globalnu stabilnost.

Pored toga, Rusija time direktno podržava iranski režim, koji je međunarodno prepoznat kao država sponzor terorizma. Stručnjaci upozoravaju na posledice davanja naprednog oružja vlastima koje su optužene za finansiranje i koordinaciju militantnih grupa širom Bliskog istoka.

Reakcije i strateške implikacije

Bivši analitičar CIA-e Džim Lamson istakao je da bi uključivanje ovakvog tehnološkog skoka kroz projekat C430L Iranu donelo potpuno nov strateški sistem naoružanja. On smatra da Rusija na taj način ne samo da direktno ugrožava američku mornaricu i međunarodnu plovidbu, već i namerno podriva globalnu bezbednost.

Prema navodima iz izveštaja, projekat C430L postavlja novu dimenziju u vojnoj saradnji između Rusije i Irana. Osim toga, stručnjaci upozoravaju da ovakvi potezi mogu dovesti do daljih tenzija u regionu i van njega.

Na kraju, međunarodna zajednica ostaje zabrinuta zbog potencijalnog širenja naprednog oružja, kao i zbog mogućnosti narušavanja principa međunarodnog poretka. Projekat C430L stoga ostaje u fokusu bezbednosnih analiza širom sveta.

Pročitaj još

Svet

Sergej Lavrov poručuje da Rusija neće tražiti ukidanje sankcija od Zapada

Ruski ministar spoljnih poslova ističe ekonomski suverenitet, dok analitičari ukazuju na sve veću zavisnost od saveznika sa Istoka

Objavljeno pre

,

Objavio:

Sergej Lavrov poručuje da Rusija neće tražiti ukidanje sankcija od Zapada

Ruski ministar spoljnih poslova ističe ekonomski suverenitet, dok analitičari ukazuju na sve veću zavisnost od saveznika sa Istoka

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je da Rusija nikada neće moliti Evropsku uniju i Zapad za ukidanje sankcija, naglašavajući da traženje ustupaka nije deo identiteta ruskog naroda. Ova poruka dolazi u trenutku kada se ekonomski pritisak na Moskvu ne smanjuje, a novi paketi sankcija usmereni su prema namenskoj industriji i energetskom sektoru.

Lavrov tvrdi da zapadne mere samo jačaju ekonomski suverenitet Rusije. Prema njegovim rečima, traženje pomoći od Zapada nije prihvatljivo i ne uklapa se u, kako je naveo, “genetski kod” ruskog naroda. Ipak, međunarodni analitičari ističu da izjava o tome da Rusija neće tražiti ukidanje sankcija od Zapada služi pre svega kao propagandna poruka za domaću javnost.

Rusija i Zapad: odnos bez kompromisa

Iako Moskva demonstrira odlučnost i stavlja akcenat na nacionalni ponos, geopolitička realnost pokazuje da Rusija postaje sve zavisnija od istočnih partnera. Oslanjanje na saveznike kao što su Pjongjang i Peking sve je izraženije, posebno u domenu vojne i tehnološke saradnje. Masovne isporuke artiljerijske municije i vojne opreme iz Severne Koreje predstavljaju ključ za održavanje ruskih kapaciteta na frontu.

U isto vreme, kineska tehnologija i industrijska roba postali su dominantni faktori u ruskoj privredi. Osim toga, prodaja nafte i gasa azijskim partnerima odvija se uz značajne popuste, što dodatno komplikuje poziciju Moskve u ekonomskim pregovorima. Na taj način, ključni uslovi i cene su u rukama kupaca, dok Rusija gubi deo svoje pregovaračke moći.

Sve veća zavisnost od istočnih saveznika

Iako Lavrov naglašava ekonomski suverenitet, praksa pokazuje drugačiju sliku. Retorika o tome da Rusija nikada ne traži pomoć služi jačanju unutrašnje političke stabilnosti, ali aktuelni tokovi ukazuju na rastuću zavisnost. Izbegavanje dijaloga sa Evropskom unijom i Sjedinjenim Američkim Državama ne znači samodovoljnost, već preusmerava rusku privredu i vojnu industriju ka partnerima sa Istoka, koji svoju podršku skupo naplaćuju.

Međutim, prema oceni analitičara, ovakav odnos snaga i dalje ostavlja Moskvu pod pritiskom, kako zbog ograničenih resursa, tako i zbog sve jačeg uticaja saveznika na rusku ekonomiju i politiku. Zbog toga, pitanje dugoročnog suvereniteta ostaje otvoreno, uprkos zvaničnim izjavama o nezavisnosti i otporu prema Zapadu.

Pročitaj još

Svet

Tramp raspolaže sa 400 miliona dolara pred izbore: Kako će ih iskoristiti?

Predstojeći izbori mogu biti ključni, a Trampova finansijska strategija ostaje neizvesna.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Tramp raspolaže sa 400 miliona dolara pred izbore: Kako će ih iskoristiti? – Trampova finansijska strategija

Predstojeći izbori mogu biti ključni, a Trampova finansijska strategija ostaje neizvesna.

Trampova finansijska moć pred izbore

Sa 400 miliona dolara u ratnom fondu, bivši predsednik SAD Donald Tramp stoji na pragu srednjoročnih izbora sa značajnim finansijskim resursima. Ova suma, kako pokazuju podaci Federalne izborne komisije, postavlja pitanja o njegovim planovima za korišćenje ovih sredstava.

Prvi potezi i reakcije

Ove nedelje, neprofitna organizacija Securing American Greatness, povezana sa Trampovim super PAC-om MAGA Inc., lansirala je svoj prvi nacionalni oglas. Međutim, fokus oglasa bio je na Trampu, a ne na lokalnim kongresnim kandidatima. Iako novac još uvek nije usmeren kandidatima, Tramp tvrdi da hoće.

Strategija i implikacije

“Pretvarajte se da sam ja na glasačkom listiću,” rekao je Tramp na skupu u Južnoj Karolini, naglašavajući važnost izlaska na izbore. Dosad je jedina značajna donacija MAGA Inc. bila uplata od 827.000 dolara za kampanju senatorke Darline Graham. Ovaj potez ukazuje na moguće strategije koje bi mogle definisati predstojeće izborne aktivnosti.

Pročitaj još

U Trendu