Connect with us

Svet

Senator Mark Kelly izneo primedbe na predlog budžeta Pentagona za 2027. godinu

Američki senator izrazio zabrinutost zbog planiranog povećanja vojne potrošnje, dok je u toku sukob sa Iranom

Published

on

A scenic view of the iconic US Capitol Building symbolizing American democracy in Washington DC. Ramaz Bluashvili

Američki senator izrazio zabrinutost zbog planiranog povećanja vojne potrošnje, dok je u toku sukob sa Iranom

Senator Mark Kelly iz Arizone izjavio je tokom gostovanja u Vašingtonu da je predlog budžeta za Ministarstvo odbrane Sjedinjenih Američkih Država za fiskalnu 2027. godinu, koji je predložila administracija Donalda Trampa, “neprimeren”. Ovaj predlog predviđa izdvajanje 1,5 biliona dolara za odbrambene potrebe, što predstavlja povećanje od 42% u odnosu na prethodnu godinu.

“Potrebno je da budžet za odbranu odgovara trenutnim izazovima”, rekao je Kelly, član Senatskog odbora za oružane snage. On je podsetio da je pre pet i po godina, kada je postao senator, vojni budžet iznosio nešto više od 700 milijardi dolara, dok sadašnja administracija traži skoro dvostruko veća sredstva. Kelly je naveo da je to iznos koji je približan ukupnim vojnim izdvajanjima ostatka sveta.

U predlogu budžeta predviđena su povećanja plata za pripadnike vojske, obnavljanje zaliha ključne municije, kao i ulaganja u razvoj svemirskog sistema protivraketne odbrane pod nazivom “Golden Dome”. Kelly je izneo sumnju u izvodljivost ovakvih projekata, navodeći da su tehnički izazovi izuzetno veliki i da postoji rizik da sredstva neće biti efikasno iskorišćena. “Fizika takvih sistema je izuzetno zahtevna. Postoji opasnost da će se potrošiti mnogo novca, a da konačan rezultat ne odgovara očekivanjima”, rekao je Kelly.

Predlog budžeta dolazi u trenutku kada se očekuje i zahtev za dodatnim sredstvima, takozvanim suplementarnim paketom, koji bi pokrio troškove aktuelnog rata sa Iranom. Prema izjavama zvaničnika Pentagona na saslušanju u Kongresu krajem prošlog meseca, procenjuje se da trenutni troškovi sukoba iznose oko 25 milijardi dolara. Međutim, drugi američki zvaničnici koji su upoznati sa internim analizama navode da ukupni izdaci mogu dostići i 50 milijardi dolara.

Senator Kelly je izrazio zabrinutost zbog stanja američkih zaliha municije u kontekstu rata sa Iranom. On je naveo da su prema izveštajima Pentagona značajne količine strateških zaliha već iskorišćene, što dodatno komplikuje planiranje budućih vojnih operacija. “Iznenađujuće je koliko su zalihe smanjene u ovom periodu”, ocenio je Kelly.

Predlog vojnog budžeta sada predstavlja osnovu za dalju raspravu i pregovore u Kongresu, gde se očekuju detaljne analize pojedinačnih stavki i rasprave o prioritetima u oblasti nacionalne bezbednosti. Odluka o konačnom iznosu i raspodeli sredstava donosi se kroz zajednički proces izvršne i zakonodavne vlasti.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Najmanje 164 poginulih u zemljotresima u Venecueli, saopštila privremena predsednica

Vlasti potvrdile značajan broj žrtava nakon dva snažna potresa, spasilačke operacije i dalje u toku u pogođenim područjima

Published

on

By

Vlasti potvrdile značajan broj žrtava nakon dva snažna potresa, spasilačke operacije i dalje u toku u pogođenim područjima

Prema zvaničnim informacijama koje je u četvrtak saopštila privremena predsednica Delcy Rodríguez, najmanje 164 osobe su izgubile život, dok je oko 971 lice povređeno usled dva snažna zemljotresa koji su pogodili Venecuelu u sredu uveče. Spasilačke ekipe nastavljaju potragu za preživelima u ruševinama, a očekuje se da bi broj žrtava mogao da poraste, s obzirom na to da su pojedine oblasti još uvek teško dostupne.

Zemljotresi, koji su prema podacima američke geološke službe zabeleženi sa magnitudama od 7,2 i 7,5, izazvali su oštećenja širom zemlje. Zvaničnici navode da su pogođena brojna naselja, sa najtežim posledicama u saveznoj državi La Guaira na severnoj obali Venecuele. Prema rečima Rodríguez, u ovom regionu je došlo do rušenja velikog broja građevina, dok spasilačke službe ulažu napore da dođu do zatrpanih osoba.

“Na desetine zgrada su srušene i nalazimo se u zahtevnoj fazi spasavanja života. Savezna država La Guaira suočava se sa velikom nesrećom i proglašena je zonom katastrofe”, navela je privremena predsednica tokom jutarnjeg obraćanja. Oštećenja su registrovana i u drugim delovima zemlje, dok su stanovnici iz više gradova evakuisani iz bezbednosnih razloga.

Prema proceni američke geološke službe, model predviđanja ukazuje na mogućnost da broj žrtava bude i veći, sa procenom od 42% šanse da ukupan broj poginulih dostigne 10.000, ali ove projekcije bazirane su na istorijskim prosečnim vrednostima i ne uključuju sve specifične faktore aktuelnog događaja.

Pored Venecuele, potresi su osetili i stanovnici regiona Amazon u susednom Brazilu, udaljenom više od 1.600 kilometara od glavnog grada Karakasa. U brojnim urbanim centrima zabeležene su evakuacije iz zgrada, dok su nadležne službe izdale upozorenja građanima.

Prema rečima Delcy Rodríguez, prioritet spasilačkih timova ostaje pružanje pomoći preživelima i pronalaženje nestalih. Na terenu su angažovane lokalne službe, a međunarodna pomoć je najavljena.

Američki državni sekretar Marco Rubio objavio je da Sjedinjene Američke Države, prema instrukcijama predsednika SAD, upućuju spasilačke i medicinske timove, kao i humanitarnu pomoć Venecueli. Rubio je naveo da je razgovarao sa privremenom predsednicom Rodríguez i ponudio punu podršku američke strane.

Ovo su najsnažniji zemljotresi koji su pogodili Venecuelu u poslednjih više od sto godina. U narednim danima očekuje se nastavak spasilačkih operacija, dok vlasti pozivaju građane na oprez. Tačan broj stradalih i materijalna šteta biće poznati nakon završetka akcija na terenu.

Pročitaj još

Svet

Inflacija u SAD raste najbržim tempom u poslednje tri godine prema PCE indeksu

Američki PCE indeks pokazuje ubrzanje rasta cena, što potvrđuju zvanični podaci i prognoze ekonomista za maj 2026.

Published

on

By

Američki PCE indeks pokazuje ubrzanje rasta cena, što potvrđuju zvanični podaci i prognoze ekonomista za maj 2026.

Prema najnovijim podacima, indeks lične potrošnje (Personal Consumption Expenditures – PCE), koji Federalne rezerve Sjedinjenih Američkih Država koriste kao glavni pokazatelj inflacije, zabeležio je rast cena od 4,1% na godišnjem nivou tokom maja 2026. godine. Ova stopa predstavlja najbrže povećanje cena u poslednje tri godine i ukazuje na nastavak inflatornih pritisaka u američkoj ekonomiji.

Zvanične brojke za maj potvrđuju očekivanja ekonomista, koji su prema podacima finansijskih analitičara prognozirali upravo ovakav rast PCE indeksa. U poređenju sa prethodnim mesecom, kada je zabeležena godišnja stopa od 3,8%, ovogodišnji maj beleži ubrzanje inflacije, dostigavši nivo koji nije viđen od aprila 2023. godine.

PCE indeks meri promene cena potrošačkih dobara i usluga i smatra se ključnim parametrom za procenu ukupnog cenovnog pritiska u američkoj privredi. Federalne rezerve pažljivo prate ovaj pokazatelj kako bi doneli odluke o monetarnoj politici i eventualnim promenama referentnih kamatnih stopa, s ciljem očuvanja stabilnosti cena.

Finansijski analitičari ističu da ovakvo ubrzanje inflacije dodatno komplikuje zadatak Federalnih rezervi u pokušaju da suzbiju rast cena i obezbede makroekonomsku stabilnost. Iako zvaničnih komentara iz centralne banke po pitanju najnovijih podataka još nema, tržišni učesnici očekuju da će ovi rezultati imati uticaja na narednu odluku o visini kamatnih stopa.

Rast inflacije u poslednjem periodu rezultat je kombinacije faktora, uključujući povećane troškove energije i usluga, što se odražava na ukupne potrošačke cene. Ekonomisti upozoravaju da bi uporno visoka inflacija mogla uticati na životni standard građana i na opštu privrednu aktivnost.

Prema analitičkim procenama, ovakvi trendovi u dinamici cena mogu zahtevati dodatne mere monetarne politike, ali se očekuje da će Federalne rezerve sačekati detaljne analize pre donošenja konkretnih poteza. Zvanični podaci za naredne mesece biće ključni za utvrđivanje daljih koraka u borbi protiv inflacije.

PCE indeks i dalje ostaje centralni indikator za praćenje kretanja inflacije u Sjedinjenim Američkim Državama, a najnoviji podaci pokazuju da izazovi u kontroli rasta cena ostaju aktuelni.

Pročitaj još

Svet

Otkrivena dva ogromna egzoplaneta izuzetno niske gustine u sazvežđu Volans

Astronomi potvrđuju pronalazak planeta čija je gustina manja od vate, potrebno daljnje proučavanje hemijskog sastava

Published

on

By

Astronomi potvrđuju pronalazak planeta čija je gustina manja od vate, potrebno daljnje proučavanje hemijskog sastava

Tim astronoma sa Univerziteta Oksford otkrio je dva džinovska egzoplaneta u sazvežđu Volans, udaljena oko 1.110 svetlosnih godina od Zemlje, čija je gustina manja od gustine vate. Ova neobična otkrića predstavljaju najlakše poznate planete svoje veličine, saopštila je vođa istraživanja Džordž Dransfild. Prema njenim rečima, gustina ovih planeta je uporediva sa penušavim slojem pene za brijanje.

Planete su otkrivene pomoću NASA satelita TESS u toku prethodne decenije. Prateći njihove orbite oko zvezde TOI-791, koja se nalazi u južnom sazvežđu Volans, istraživači su analizirali podatke sa više teleskopa sa Zemlje kako bi izračunali njihovu gustinu. Dransfild i njen tim objavili su rezultate u stručnom časopisu Monthly Notices of the Royal Astronomical Society.

Zapaženo je da su ove egzoplanete približno iste veličine kao Jupiter, ali sa znatno manjom masom, što ih svrstava u kategoriju takozvanih „super-puff“ planeta. S obzirom na izuzetno malu gustinu, pretpostavlja se da su sastavljene uglavnom od vodonika i helijuma, mada će za precizno utvrđivanje hemijskog sastava biti potrebna dodatna posmatranja, uključujući i ona NASA teleskopa Webb.

Stručnjaci navode da bi boja ovih planeta mogla zavisiti od oblaka u njihovoj atmosferi, pa se pretpostavlja da su bele ili plave, a ne ružičaste, uprkos poređenju sa vatom od šećera. U poređenju sa Jupiterom, čija je gustina i do 35 puta veća, ove planete predstavljaju izuzetak među poznatim planetarnim telima.

Jedna od novootkrivenih planeta orbitira oko svoje matične zvezde za 139 dana, dok drugoj za isto putovanje treba 232 dana, što su duži orbitalni periodi u poređenju sa nekim ranije poznatim egzoplanetama. Ove osobine dodatno komplikuju razumevanje procesa nastanka i evolucije takvih „super-puff“ planeta.

U ranijim istraživanjima iz 2024. godine, naučnici su pronašli sličan primer super-puff planete na udaljenosti od 1.200 svetlosnih godina, što je dodatno istaklo zagonetku porekla i stabilnosti ovakvih neobičnih nebeskih tela. Naučna zajednica očekuje da će buduća posmatranja i analize pružiti više podataka o sastavu i atmosferi ovih planeta, kao i o mogućim uzrocima tako niske gustine.

Pročitaj još

U Trendu