Connect with us

Svet

Senat SAD usvojio rezoluciju o obustavi plata senatorima tokom zatvaranja vlade

Prema zvaničnom saopštenju, mere će se primenjivati nakon izbora u novembru, a isplate će biti odložene do okončanja zatvaranja

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Ramaz bluashvili

Prema zvaničnom saopštenju, mere će se primenjivati nakon izbora u novembru, a isplate će biti odložene do okončanja zatvaranja

Senat Sjedinjenih Američkih Država usvojio je 14. maja 2026. godine rezoluciju kojom se predviđa obustavljanje isplate plata senatorima tokom perioda kada dolazi do prekida finansiranja saveznih agencija. Prema zvaničnim navodima, odluka dolazi nakon dva nedavna i dugotrajna zatvaranja vlade, koja su uticala na zaposlene u federalnim službama.

Rezoluciju je predložio senator iz Luizijane, Džon Kenedi. Prema njenim odredbama, sekretar Senata je ovlašćen da tokom svakog perioda u kojem federalne agencije ili ministarstva nemaju obezbeđena sredstva, privremeno obustavi isplatu plata senatorima. Nakon završetka zatvaranja, izostale isplate biće nadoknađene.

Ova mera je usvojena jednoglasno, a prethodno je 99 senatora glasalo za njeno pokretanje. U obrazloženju predloga, Kenedi je naveo da je cilj rezolucije „zajednička žrtva“, ističući da i zaposleni u federalnim agencijama tokom zatvaranja ne primaju platu.

Prema ranijim izveštajima, prošle godine je došlo do zatvaranja vlade koje je trajalo 43 dana, tokom kojeg je deo zaposlenih ostao bez redovne isplate. U narednim mesecima, zbog neslaganja u Kongresu oko reformi imigracionih agencija, došlo je do novog zatvaranja, ovog puta u sektoru za unutrašnju bezbednost, koje je trajalo 76 dana.

Tokom izlaganja, Kenedi je na sednici Senata izjavio da učestala zatvaranja vlade predstavljaju problem koji treba rešiti. On je naglasio da „zatvaranje vlade ne bi trebalo da bude uobičajeno rešenje za političke nesuglasice“.

Usvojena rezolucija odnosi se isključivo na članove Senata i stupa na snagu nakon izbora u novembru. Kenedi je izneo stav da bi želeo da mera odmah bude primenjena, ali je naveo da Ustav, odnosno 27. amandman, onemogućava trenutno stupanje na snagu.

Ovakve mere su deo šireg odgovora na posledice koje zatvaranja vlade ostavljaju na zaposlene u državnim strukturama, a Senat je ovim potezom pokušao da uspostavi princip jednakog tretmana za sve koji su pogođeni prekidima finansiranja. Nema informacija da je slična rezolucija razmatrana u Predstavničkom domu.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Ajkula napala maloletnika tokom pecanja kod ostrva Osabou u Džordžiji

Policija istražuje napad, dečak hospitalizovan nakon ugriza u predelu butine

Published

on

By

Policija istražuje napad, dečak hospitalizovan nakon ugriza u predelu butine

Maloletno lice povređeno je tokom pecanja u blizini ostrva Osabou, oko 32 kilometra južno od grada Savana u američkoj saveznoj državi Džordžiji, kada ga je ajkula ugrizla za butinu. Incident se dogodio tokom popodnevnih sati dok je dečak bio u čamcu sa dvojicom prijatelja i ocem, potvrđeno je prema policijskim izvorima.

Grupa je pecala kada su upecali ajkulu dugu oko 1,8 metara. Tokom pokušaja da životinju oslobode sa udice, ajkula je iznenada ugrizla maloletnika za desnu natkolenicu. Otac i prijatelji svedočili su događaju i odmah zatražili pomoć.

Jedan od očevidaca izjavio je da je prišao čamcu nakon što je primetio uznemirenost putnika i zatekao trojicu tinejdžera i dečakovog oca u stanju šoka. “Rekli su mi da su pecali i da su pokušali da oslobode ajkulu sa udice kada je došlo do napada. Uzeo sam komplet prve pomoći i pomogao koliko sam mogao”, naveo je svedok.

Nakon incidenta, dečak je hitno prevezen u lokalnu bolnicu. Za sada nema informacija o njegovom trenutnom zdravstvenom stanju, a istraga povodom napada je u toku. Lokalna policija apeluje na građane da budu oprezni tokom boravka na vodi i u blizini divljih životinja.

Prema dostupnim informacijama, sličan napad dogodio se i prethodne godine u istoj oblasti, kada je jedna žena hospitalizovana nakon ugriza ajkule na plaži.

Pročitaj još

Svet

Broj žrtava zemljotresa u Venecueli porastao na 2.645 prema zvaničnim podacima

Ministarstvo informisanja saopštilo najnovije podatke, oko 12.000 povređenih i hiljade ljudi bez doma

Published

on

By

Ministarstvo informisanja saopštilo najnovije podatke, oko 12.000 povređenih i hiljade ljudi bez doma

Broj poginulih u dvostrukom zemljotresu koji je 24.06. pogodio Venecuelu porastao je na 2.645, potvrdilo je Ministarstvo informisanja Venecuele na društvenim mrežama. Prema zvaničnim podacima, oko 12.000 osoba je povređeno, dok je oko 15.000 ljudi ostalo bez krova nad glavom.

Zemljotresi jačine 7,2 i 7,5 stepeni po Rihteru pogodili su region, izazivajući ozbiljnu štetu i veliki broj žrtava. Mnogi građani Venecuele, zbog nedostatka zvaničnih informacija, koriste nezvanične internet baze podataka u potrazi za nestalima. Jedna od takvih baza, ‘Venezuela Reporta’, beleži da se kao nestalo vodi više desetina hiljada ljudi prema prijavama građana.

Predsednik Nacionalne skupštine Horhe Rodrigez izjavio je da je u najteže pogođenim delovima države La Gvaira u trenutku zemljotresa boravilo oko 30.000 ljudi, od kojih je približno 20.000 uspelo da pobegne ili je spaseno.

Zbog poodmaklog raspadanja tela, porodice žrtava često ih prepoznaju po tetovažama, zubima ili garderobi, budući da su DNK analize u Venecueli preskupe. Prema zvaničnom saopštenju, spasilačke službe i dalje tragaju za nestalima, a situacija na terenu je i dalje izuzetno teška.

Pročitaj još

Svet

Predsednik SAD upozorio na opasnost komunizma tokom govora na Mount Rushmore

Američki predsednik održao govor povodom Dana nezavisnosti, ističući teme nacionalnog identiteta i zakonodavne inicijative

Published

on

By

Američki predsednik održao govor povodom Dana nezavisnosti, ističući teme nacionalnog identiteta i zakonodavne inicijative

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država održao je 3. jula 2026. godine govor na nacionalnom spomeniku Mount Rushmore u Južnoj Dakoti, u okviru proslave 250. godišnjice Dana nezavisnosti. Tom prilikom, predsednik je istakao značaj američke kulture i upozorio na, kako je naveo, ponovni porast komunističkih ideja u zemlji.

Obraćajući se okupljenima ispred spomenika na kojem su prikazana lica četiri bivša američka predsednika, predsednik je izjavio da su, prema njegovim rečima, američki identitet i način života pod pritiskom vrednosti suprotnih onima na kojima je zemlja zasnovana. U svom govoru, predsednik je ukazao na, kako je rekao, “radikale” i “ekstremiste” koji, prema njegovim tvrdnjama, nastoje da ospore američku prošlost.

„Sada postoji ponovni porast komunističke opasnosti u našoj zemlji, uključujući i pojedince koji su nedavno došli i zagovaraju ideje suprotne našem načinu života i postignućima“, izjavio je predsednik. „Možete biti komunista ili patriota. Ne možete biti oboje“, rekao je tokom obraćanja.

U nastavku govora, predsednik je istakao da nije neophodno biti rođen u Sjedinjenim Državama da bi se volela ta zemlja, ali je naglasio da, prema njegovim rečima, “morate voleti ono što je izgrađeno i zemlju kao takvu”.

Pored upozorenja na komunističke ideje, predsednik je najavio i podršku zakonodavnim merama koje, kako je naveo, imaju za cilj zaštitu izbornih procesa. U tom kontekstu, predsednik je naveo da je, po njegovom mišljenju, jedini način da republikanska stranka ostvari pobedu na predstojećim izborima ukidanje procedura kao što je filibaster i usvajanje zakona poznatog kao SAVE America Act. Prema rečima predsednika, ovaj zakon bi zahtevao od birača da prilikom registracije dokažu državljanstvo i prikažu važeću ličnu identifikaciju prilikom glasanja.

Govor je zaključen pozivom na očuvanje američke kulture i vrednosti uoči jubileja. „Kako ulazimo u 250. godinu, moramo uvek imati na umu da nema američke slobode bez američke kulture, niti američkog utemeljenja bez američkog naroda“, rekao je predsednik okupljenima.

Zvaničnici Republike nisu davali dodatne komentare neposredno nakon govora. Događaj je održan u okviru šire proslave Dana nezavisnosti, a zabeležen je i veliki broj prisutnih. Izjave i predlozi izneti tokom obraćanja predstavljaju deo političkog diskursa uoči predstojećih izbora u Sjedinjenim Državama.

Pročitaj još

U Trendu