Connect with us

Svet

Savet bezbednosti UN održao vanrednu sednicu o Iranu, Gutereš pozvao na prekid sukoba

Generalni sekretar UN zatražio povratak svih strana za pregovarački sto nakon napada na Iran

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Generalni sekretar UN zatražio povratak svih strana za pregovarački sto nakon napada na Iran

Vanredna sednica Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija održana je sinoć u Njujorku povodom eskalacije sukoba između Sjedinjenih Američkih Država, Izraela i Irana, saopšteno je iz UN. Generalni sekretar UN Antonio Gutereš apelovao je na hitan prekid svih neprijateljstava i istakao da nema održive alternative mirnom rešenju.

Tokom zasedanja, Gutereš je naglasio da su napadi SAD i Izraela usledili nakon treće runde indirektnih pregovora između SAD i Irana, posredstvom Omana. On je pozvao sve strane da se vrate za pregovarački sto, naročito kada je reč o iranskom nuklearnom programu.

Američki ambasador pri UN Majk Volc izjavio je da je napad na Iran bio zakonita akcija, navodeći da je Iran ugrožavao globalnu bezbednost. “Ovo je trenutak u istoriji koji zahteva moralnu jasnoću”, poručio je Volc, dodajući da je akcija SAD usmerena na demontažu raketnih kapaciteta Irana, uništavanje pomorskih sredstava korišćenih za destabilizaciju međunarodnih voda i sprečavanje naoružavanja posredničkih milicija na Bliskom istoku.

Volc je istakao da je cilj operacije bio da se iranski režim onemogući da preti svetu nuklearnim oružjem. Takođe je ukazao na dugogodišnju podršku Irana militantnim grupama u regionu, uključujući pokrete Huti u Jemenu, Hezbolah u Libanu i Hamas u Gazi.

Sednica Saveta bezbednosti UN zaključena je pozivom generalnog sekretara Gutereša da se sve strane uzdrže od daljih akcija i preduzmu korake ka obnovi dijaloga i postizanju trajnog mira.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Sastanak iranske i pakistanske delegacije održan u Islamabadu, američki izaslanici najavili razgovore

Zvaničnici Irana i Pakistana završili sastanak, dok američki izaslanici najavljuju pregovore sa iranskim ministrom spoljnih poslova

Published

on

By

Zvaničnici Irana i Pakistana završili sastanak, dok američki izaslanici najavljuju pregovore sa iranskim ministrom spoljnih poslova

Delegacija Irana, predvođena ministrom spoljnih poslova Abasom Aragčijem, sastala se sa premijerom Pakistana Šehbazom Šarifom u Islamabadu, potvrđeno je iz pakistanskih zvaničnih izvora. Sastanak je održan u okviru nastojanja da se razgovara o aktuelnim regionalnim pitanjima i bezbednosti, a prema dostupnim informacijama, za sada nisu saopšteni dodatni detalji o ishodu razgovora.

Istovremeno, američki predsednik Donald Tramp najavio je da će izaslanici Stev Vitkof i Džared Kušner otputovati u Pakistan kako bi se sastali sa Abasom Aragčijem. Prema zvaničnoj izjavi, cilj susreta je nastavak dijaloga između Sjedinjenih Američkih Država i Irana. Navodi se da potpredsednik Džej Di Vens, koji je ranije učestvovao u prvom krugu pregovora, ovog puta neće biti prisutan.

Tokom istog perioda, američki zvaničnici su saopštili da su presreli iranski brod u Ormuskom moreuzu. Vašington je izneo kritike na račun evropskih zemalja i pojedinih članica NATO-a zbog, kako navode, neučestvovanja u akcijama protiv Irana.

Sastanci i diplomatske aktivnosti odvijaju se u trenutku nastavka sukoba između Izraela i Hezbolaha na Bliskom istoku. O aktuelnoj situaciji i daljim koracima očekuju se nove zvanične informacije iz relevantnih državnih institucija.

Pročitaj još

Svet

Dva poginula u američkom napadu na brod u istočnom Pacifiku, saopštila vojska

Američka vojska potvrdila operaciju protiv broda za koji se sumnja na krijumčarenje droge, žrtava među pripadnicima SAD nema

Published

on

By

Američka vojska potvrdila operaciju protiv broda za koji se sumnja na krijumčarenje droge, žrtava među pripadnicima SAD nema

Američka vojska izvela je 25. aprila 2026. godine napad na brod za koji se sumnja da je učestvovao u krijumčarenju droge u istočnom delu Tihog okeana. Prema saopštenju američke Južne komande, u ovoj operaciji su poginule dve osobe, dok među pripadnicima američkih snaga nije bilo stradalih.

Zvanično saopštenje objavljeno je na društvenim mrežama kasno u petak, u kome se navodi da je operacija sprovedena duž poznatih ruta za krijumčarenje. Kao deo saopštenja, američka vojska je objavila i video-snimak na kome se vidi plovilo koje miruje na vodi, nakon čega dolazi do eksplozije i izbijanja požara na brodu. U saopštenju se navodi da je cilj napada bila grupa za koju se smatra da je umešana u krijumčarenje droge.

Američka administracija je poslednjih godina pojačala aktivnosti protiv brodova za koje se sumnja da prevoze drogu u vodama Latinske Amerike. Prema navodima američkih zvaničnika, od septembra je u sličnim napadima na brodove u regionu poginulo najmanje 183 ljudi. Slične operacije su sprovođene i u Karipskom moru. Međutim, američka vojska nije iznela dokaze da su pogođena plovila zaista prevozila drogu.

Ove operacije deo su šire kampanje američkih snaga za suzbijanje trgovine narkoticima, a intenzivirane su nakon povećanja vojnog prisustva SAD u regionu. Kampanja je prethodila hapšenju bivšeg predsednika Venecuele Nikolasa Madura u januaru, koji je izručen Sjedinjenim Državama gde se suočava sa optužbama za trgovinu drogom. On je izneo odbranu pred američkim sudom i izjasnio se da nije kriv.

Prema izjavama tadašnjeg predsednika Sjedinjenih Država Donalda Trampa, SAD su u „oružanom sukobu“ sa kartelima u Latinskoj Americi, a ovakve operacije pravda kao deo strategije za zaustavljanje šverca narkotika ka teritoriji SAD.

Pojedini pravni stručnjaci i kritičari postavili su pitanje o zakonitosti ovakvih vojnih udara na brodove, ukazujući na potrebu za jasnijim međunarodnim okvirom za ovakve akcije. Do sada, američka vojska nije objavila dodatne informacije o poslednjoj operaciji niti o identitetu žrtava. Nezavisna potvrda detalja događaja i dalje nije dostupna.

Pročitaj još

Svet

Evropska unija uvodi zabranu uvoza ruskog tečnog gasa, Rusija najavljuje odgovor

Brisel sprovodi prvi korak ka potpunoj energetskoj nezavisnosti, ruski predsednik najavio moguće prevremeno povlačenje

Published

on

By

Brisel sprovodi prvi korak ka potpunoj energetskoj nezavisnosti, ruski predsednik najavio moguće prevremeno povlačenje

Zabrana uvoza ruskog tečnog prirodnog gasa po kratkoročnim ugovorima na teritoriju Evropske unije stupila je danas na snagu, čime je otpočela nova faza energetskih mera između EU i Rusije. Odluka je deo strategije kojom Brisel planira da do 2027. godine potpuno prekine zavisnost od ruskih energenata.

Prema zvaničnom planu Evropske unije, sledeći rokovi su određeni: do 17. juna 2026. predviđen je prekid svih kratkoročnih ugovora za gas iz gasovoda, od 1. januara 2027. potpuna zabrana isporuke ruskog tečnog gasa, dok je za 30. septembar 2027. planirana potpuna obustava uvoza ruskog gasa putem gasovoda.

Statistički podaci pokazuju da je tokom 2025. godine Rusija bila drugi najveći izvoznik tečnog prirodnog gasa u Evropu, odmah iza Sjedinjenih Američkih Država, sa udelom od 16,1 odsto. Od ukupno 38 milijardi kubnih metara gasa isporučenog prošle godine, više od polovine, odnosno 20 milijardi kubnih metara, činio je upravo tečni prirodni gas iz Rusije.

Na odluku Evropske unije reagovao je predsednik Ruske Federacije Vladimir Putin, koji je izjavio da Rusija neće čekati 2027. godinu ukoliko Brisel nastavi sa pritiscima. “Rusija bi mogla da razmotri prevremeni izlazak sa evropskog tržišta i preusmeri isporuke ka drugim kupcima, pre svega u Aziji”, naveo je Putin, naglašavajući da su alternative već spremne.

Primena zabrane i najave ruskih vlasti stavile su evropsko tržište energenata pred značajan izazov, posebno u pogledu stabilnosti cena i sigurnosti snabdevanja u narednim zimskim sezonama.

Pročitaj još

U Trendu