Connect with us

Svet

Rusija preusmerava gorivo iz provincija u Moskvu, poljoprivrednici ostaju bez dizela

Više od 60 regiona suočeno sa nestašicom goriva, dok se očekuje ozbiljna prehrambena kriza na jesen

Objavljeno pre

,

Rusija preusmerava gorivo iz provincija u Moskvu, poljoprivrednici ostaju bez dizela – nestašica goriva u Rusiji Foto Izvor: Pixabay.com

Više od 60 regiona suočeno sa nestašicom goriva, dok se očekuje ozbiljna prehrambena kriza na jesen

Kriza snabdevanja goriva u Rusiji izaziva rastuće tenzije između ruralnih regiona i Moskve, upozorava prognani ruski ekonomista Igor Lipsic. Prema njegovim rečima, dok ukrajinski napadi na rafinerije parališu proizvodnju, Kremlj sprovodi politiku preusmeravanja nafte i dizela iz provincija ka Moskvi. Na taj način, moskovske benzinske pumpe ostaju pune, dok u unutrašnjosti raste nezadovoljstvo zbog nestašica. Ova strategija, poznata kao „isisavanje“ goriva, održava iluziju stabilnosti u glavnom gradu, iako stvarnost na terenu pokazuje suprotno.

Uticaj na poljoprivredu i regionalne podele

Regionalni poljoprivrednici ostaju bez dizela u ključnim mesecima sezone. Lipsic ističe da poljoprivredna mehanizacija praktično stoji, jer nema dovoljno goriva za žetvu i obradu zemljišta. Više od 60 regiona pogođeno je ozbiljnom nestašicom goriva, što dodatno produbljuje jaz između prestonice i provincije. Kako tvrde kritičari, Vladimir Putin žrtvuje dugoročnu prehrambenu bezbednost i stabilnost regiona da bi održao sliku normalnosti u Moskvi. Pored toga, nivo nezadovoljstva prema zvaničnoj Moskvi dostiže neviđene razmere, dok se regionalne podele pojačavaju.

Kremlj i posledice nestašice goriva

Nestašica goriva u Rusiji mogla bi da dovede do brutalne prehrambene krize na jesen. Prema Lipsicu, osnovni razlog leži u tome što traktori i poljoprivredna mehanizacija ne mogu da funkcionišu bez dizela, bez obzira na zvanična saopštenja iz Kremlja. Ovakva situacija postavlja temelje za potencijalnu hiperinflaciju i probleme sa snabdevanjem hranom. Ipak, zvanične institucije još uvek nisu iznele konkretne mere za rešavanje problema, a poljoprivrednici ostaju bez jasnih odgovora.

Očekivanja za predstojeću jesen

Ako se trenutni trend nastavi, Rusiju bi na jesen mogla da pogodi ozbiljna prehrambena kriza. Zbog toga, brojni regioni zahtevaju hitne mere za obezbeđivanje goriva i zaštitu poljoprivredne proizvodnje. Međutim, dok Moskva nastavlja da održava normalno snabdevanje, provincije se suočavaju sa realnim rizikom od nestašice hrane i rasta cena. Na kraju, stručnjaci upozoravaju da bi produžena kriza goriva mogla ostaviti dugoročne posledice na ekonomsku i socijalnu stabilnost zemlje.

Pročitaj još

Svet

Zemljotres jačine 7,3 pogodio Meksiko, tlo se treslo i u Gvatemali

Epicentar zemljotresa bio je 103 kilometra od Tapačule, a potres se osetio i više od 200 kilometara dalje.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Zemljotres jačine 7,3 pogodio Meksiko, tlo se treslo i u Gvatemali – zemljotres u Meksiku

Epicentar zemljotresa bio je 103 kilometra od Tapačule, a potres se osetio i više od 200 kilometara dalje.

Snažan zemljotres u Meksiku jačine 7,3 stepena Rihterove skale zabeležen je, prema saopštenju seizmoloških službi. Epicentar je bio na dubini od 10 kilometara, udaljen 103 kilometra od grada Tapačula. Pored toga, potres je bio toliko snažan da su ga osetili i stanovnici u gradovima susedne Gvatemale, na udaljenosti većoj od 200 kilometara od epicentra.

Zemljotres u Meksiku uznemirio građane

Kako je objavljeno, zemljotres u Meksiku izazvao je strah među stanovnicima pogođenih područja. Zbog jačine potresa, mnogi građani su napustili svoje domove i izašli na ulice. Ipak, prema dosadašnjim informacijama, nisu prijavljene štete ili povređeni. Zvanične službe prate situaciju i apeluju na stanovništvo da ostane oprezno.

Potres osetili i stanovnici Gvatemale

Zemljotres u Meksiku nije pogodio samo lokalno stanovništvo. Naime, potres je registrovan i u gradovima Gvatemale, iako su udaljeni više od 200 kilometara od epicentra. Takođe, seizmolozi navode da ovakvi potresi mogu imati šire posledice u regionu, a moguće su i naknadne slabije vibracije tla.

Za sada, vlasti u Meksiku i Gvatemali nastavljaju da prate razvoj situacije. Osim toga, građanima se preporučuje da prate uputstva nadležnih službi dok se ne utvrdi potpuna bezbednost. Konačno, seizmološke službe nastavljaju sa monitoringom mogućih novih potresa.

Pročitaj još

Svet

Naučni pristup razvoju prirodnog travnjaka za Svetsko prvenstvo

FIFA zahteva prirodnu travu za utakmice, naučnici prilagođavaju uslove

Objavljeno pre

,

Objavio:

Naučni pristup razvoju prirodnog travnjaka za Svetsko prvenstvo – razvoj prirodnog travnjaka

FIFA zahteva prirodnu travu za utakmice, naučnici prilagođavaju uslove

Ovogodišnje Svetsko prvenstvo u fudbalu donosi izazove u održavanju prirodnih travnjaka, posebno u stadionima sa veštačkom podlogom. Dr. John Sorochan iz Univerziteta u Tenesiju predvodi tim koji razvija specijalne vrste trave koje mogu izdržati različite klimatske uslove i intenzitet igre.

Specifičnosti naučnog pristupa

Tim koristi napredne tehnike kako bi osigurao da trava ostane otporna tokom celog turnira. Razvijene su posebne sorte koje se mogu brzo regenerisati i prilagoditi specifičnim uslovima na terenu.

Za više informacija o projektu i uključenim stručnjacima, posetite zvaničnu stranicu Univerziteta u Tenesiju ili FIFA-in centar za istraživanje travnjaka.

Shania Twain – Dirty Rosie (Lyric Video)


Pročitaj još

Svet

Rusija povlači ratnu flotu iz Mediterana, prvi put bez brodova posle 13 godina

Stalno prisustvo ruske mornarice u Sredozemnom moru je okončano, a površinska flota se suočava sa ozbiljnim izazovima

Objavljeno pre

,

Objavio:

Rusija povlači ratnu flotu iz Mediterana, prvi put bez brodova posle 13 godina – ratni brod u Mediteranu

Stalno prisustvo ruske mornarice u Sredozemnom moru je okončano, a površinska flota se suočava sa ozbiljnim izazovima

Po prvi put od 2013. godine, prema saopštenju, Rusija više nema ni jedan ratni brod u Sredozemnom moru. Ovaj potez označava potpuni slom na moru za rusku mornaricu i završava dugogodišnje stalno prisustvo na ovom strateškom području. Povlačenje dolazi u trenutku kada se ruska površinska flota suočava sa brojnim izazovima, uključujući tehničke probleme i sankcije koje ograničavaju pristup ključnim tehnologijama.

Potpuni slom na moru i stanje površinske flote

Stalno prisustvo ruskih ratnih brodova u Mediteranu bilo je deo šire strategije održavanja uticaja u regionu. Međutim, sada je, kako je objavljeno, ova flota praktično nestala iz Sredozemnog mora. Istovremeno, jedini ruski nosač aviona, Admiral Kuznjecov, navodno je u tako lošem stanju da bi mogao biti poslat na otpad. Devet godina pokušaja popravki i više od milijardu dolara nisu uspeli da vrate brod u operativno stanje. Prema izveštajima, niko ne želi ni da ga otkupi kao staro gvožđe, što dodatno ilustruje težinu problema sa kojima se suočava ruska mornarica.

Uticaj sankcija na napredne tehnologije i podmorničku flotu

Zbog rigoroznih sankcija Zapada, Rusija više ne može da uvozi napredne visokotehnološke legure, preciznu elektroniku i druge ključne komponente. Održavanje podmornica postaje sve teže jer su potrebni specijalizovani delovi, što utiče na operativnu sposobnost podmorničke flote. Povlačenje ratne flote iz Mediterana dodatno ukazuje na izazove u održavanju vojne moći van sopstvenih obala. Površinski brodovi i podmornice sada su izloženi sistemskim problemima, a ruska brodogradilišta ne mogu da odgovore na potrebe za popravkama i modernizacijom.

Sve teži uslovi rada i kompromisi sa bezbednošću

Brodogradilišta, zbog hroničnog nedostatka novca i resursa, često prave kompromise sa bezbednosnim protokolima. Ovakva praksa je posebno rizična kada su u pitanju nuklearni reaktori na podmornicama. Osim toga, ruske podmornice postaju sve bučnije, što olakšava lociranje od strane NATO snaga. Kao rezultat, nekadašnja samoproglašena pomorska supersila svedena je na mornaricu koja može da operiše uglavnom u blizini sopstvenih obala, sa zarđalim trupovima i praznim dokovima.

Situacija u kojoj je Rusija ostala bez ijednog ratnog broda u Mediteranu, prema saopštenju, ima dugoročne posledice za stratešku poziciju zemlje u regionu. Ovaj razvoj događaja predstavlja značajnu promenu u balansu snaga u Sredozemlju i postavlja pitanje mogućnosti obnove ruske pomorske moći u budućnosti.

Pročitaj još

U Trendu