Connect with us

Svet

Radna pravila za dobijanje pomoći u hrani ne utiču na zaposlenost, navode istraživači

Analize stručnjaka ukazuju da nove mere ne povećavaju stopu zaposlenosti među korisnicima, dok lokalne zajednice prijavljuju rast potreba za pomoći

Published

on

pexels-photo-6646878

Analize stručnjaka ukazuju da nove mere ne povećavaju stopu zaposlenosti među korisnicima, dok lokalne zajednice prijavljuju rast potreba za pomoći

U Delbartonu, Zapadna Virdžinija, mobilna banka hrane House of Hope počela je distribuciju prehrambenih paketa nakon višesatnog čekanja lokalnih stanovnika 20. aprila 2026. godine. Prema izveštajima sa terena, više desetina vozila čekalo je na isporuku hrane, dok je kamion sa namirnicama kasnio zbog tehničkih problema. U redu je bio i Perry Hall, čija porodica zavisi od socijalne pomoći i federalnog Programa dopunske ishrane (SNAP), poznatog kao pomoć u hrani. Njegova supruga Lilly Hall, koja volontira u distribuciji, izložena je riziku gubitka tih beneficija zbog novih propisa o radnim obavezama.

Prema novim pravilima, koja su stupila na snagu u novembru 2025. godine, svi radno sposobni odrasli do 64 godine koji nemaju izdržavanu decu i ne rade, ne volontiraju ili ne pohađaju obuku najmanje 80 sati mesečno, ograničeni su na tri meseca pomoći u periodu od tri godine. Ranije se ovo pravilo primenjivalo na osobe do 54 godine. Promene uključuju i roditelje dece starije od 14 godina i ukidaju izuzetke za veterane, osobe bez stalnog prebivališta i mlade koji su izašli iz sistema hraniteljskih porodica.

Zagovornici ovih radnih pravila tvrde da takve mere podstiču korisnike da pronađu zaposlenje i smanjuju zavisnost od državne pomoći. Zvaničnici navode da je cilj podstaći, kako navode, “dostojanstvo rada”. Međutim, istraživači sa Centra za budžet i politiku Zapadne Virdžinije analizirali su efekte ovih mera i zaključili da uvođenje radnih obaveza za korisnike SNAP programa nije dovelo do smanjenja nezaposlenosti u lokalnim zajednicama.

Prethodno su slični propisi bili suspendovani tokom pandemije, ali su ponovo uvedeni u jesen 2023. godine. Studije sprovedene nakon ponovnog uvođenja pravila pokazuju da prosečna stopa zaposlenosti među korisnicima nije povećana, dok je broj ljudi koji gube pravo na pomoć u hrani porastao. Analitičari ističu da su pogođene ranjive grupe, uključujući starije odrasle osobe i one sa zdravstvenim problemima, koje nisu u mogućnosti da ispune tražene uslove.

Lokalne organizacije za distribuciju hrane izveštavaju o povećanom interesovanju za humanitarnu pomoć, navodeći da se broj korisnika povećava nakon svake promene propisa. Prema izjavama sa terena, pojedini građani izražavaju zabrinutost zbog mogućeg gubitka osnovnih sredstava za ishranu, posebno u ruralnim područjima gde su mogućnosti za zaposlenje ograničene.

Istraživači zaključuju da postojeća radna pravila nisu značajno uticala na ukupan nivo zaposlenosti, dok su istovremeno dovela do povećanja broja domaćinstava koja se oslanjaju na vanrednu pomoć. Nezavisni posmatrači i lokalne organizacije nastavljaju da prate situaciju i efekte novih mera na zajednice u Zapadnoj Virdžiniji i šire.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Mađarski državljanin sa liste najtraženijih u Evropi uhapšen u Kankunu

Meksičke vlasti potvrdile hapšenje osumnjičenog za trgovinu drogom, operacija sprovedena uz međunarodnu saradnju

Published

on

By

Meksičke vlasti potvrdile hapšenje osumnjičenog za trgovinu drogom, operacija sprovedena uz međunarodnu saradnju

Mađarski državljanin, za koga se navodi da je među najtraženijim osobama u Evropi, uhapšen je u Kankunu, saopštile su meksičke bezbednosne vlasti 18. aprila 2026. godine. Ministar bezbednosti Meksika saopštio je da je osoba identifikovana kao Janos Balla, poznat i pod imenom Daniel Takacs, privedena na području Jukatanskog poluostrva nakon razmene informacija sa mađarskim bezbednosnim agencijama.

Prema zvaničnim navodima, Balla je bio predmet poternice Interpola i naloga za hapšenje koji je izdao Europol. On se sumnjiči da je između sredine 2014. i aprila 2015. godine rukovodio organizacijom koja se bavila švercom kokaina i ekstazija. Meksičko Ministarstvo bezbednosti objavilo je fotografije privođenja, na kojima se vidi osumnjičeni kako ga sprovode pripadnici državnih i federalnih službi.

U saopštenju nadležnih navodi se da je operacija hapšenja izvedena na osnovu informacija dobijenih od mađarskih partnera, u saradnji sa meksičkim obaveštajnim i istražnim službama. Nakon hapšenja, Balla je predat imigracionim organima Meksika radi utvrđivanja njegovog statusa i sprovođenja postupka kontrolisane deportacije ka Evropi.

Za sada nije poznato da li Balla ima pravnu zastupljenost, a dodatni detalji o samom hapšenju nisu saopšteni. U zajedničkom saopštenju vlasti navode da je akcija deo kontinuiranih napora protiv međunarodnog kriminala i saradnje među agencijama više država.

Prethodnih nedelja, u Meksiku je zabeleženo više slučajeva hapšenja lica koja se potražuju zbog različitih dela u drugim državama. Ova akcija istaknuta je kao primer međunarodne saradnje u borbi protiv organizovanog kriminala. Informacije o eventualnim dodatnim optužbama ili procesu izručenja biće poznate nakon završetka imigracionih procedura.

Pročitaj još

Svet

Supruga američkog vojnog lica pritvorena tokom imigracionog sastanka u Teksasu

Imigracione službe potvrdile pritvor, slučaj izazvao pažnju zbog statusa supruga u vojsci SAD

Published

on

By

Imigracione službe potvrdile pritvor, slučaj izazvao pažnju zbog statusa supruga u vojsci SAD

Supruga američkog vojnog lica, koja je više od decenije boravila u Sjedinjenim Državama, pritvorena je od strane Imigracione i carinske službe (ICE) tokom zakazanog sastanka u imigracionoj kancelariji u El Pasu, Teksas, 14. aprila 2026. godine. Prema izjavama njenog supruga, narednika prve klase američke vojske Hosea Serrana, njegova supruga Dejsi Rivera Ortega je prethodno uživala određenu pravnu zaštitu od deportacije na osnovu odluke imigracionog suda iz 2019. godine.

Zvaničnici Ministarstva unutrašnje bezbednosti Sjedinjenih Država navode da je Rivera Ortega ušla u zemlju bez odgovarajuće dokumentacije, dok dokumentacija iz imigracionog suda potvrđuje da je prethodno njoj odobrena zabrana deportacije u matičnu zemlju, El Salvador. Tokom intervjua, Serrano je naveo da su mu vlasti saopštile mogućnost da njegova supruga bude premeštena u treću zemlju, kao što je Meksiko, iako ona tamo nema porodične niti druge veze.

Prema podacima dostupnim na zvaničnom sistemu za praćenje pritvorenika ICE-a, Rivera Ortega se nalazi u pritvoru od dana sastanka, dok njen suprug, koji ima 27 godina službe uključujući i period provedene u Avganistanu, izražava zabrinutost za dalji tok slučaja. Slučaj je izazvao pažnju zbog činjenice da je suprug Rivera Ortege aktivni pripadnik američke vojske.

Iz američkih imigracionih službi nije bilo dodatnih komentara u vezi sa trenutnim statusom Rivera Ortege, niti je precizirano da li će i kada biti doneta konačna odluka o njenom imigracionom statusu. Nije poznato da li su podneti dodatni pravni zahtevi ili žalbe na odluku o njenom pritvoru.

Ovakvi slučajevi pokreću šira pitanja o tretmanu članova porodica vojnih lica u imigracionim procedurama u Sjedinjenim Državama. Organizacije koje se bave pravima imigranata i vojnih porodica povremeno ukazuju na specifične izazove sa kojima se suočavaju članovi porodica vojnika kada je u pitanju regulisanje statusa u zemlji.

Do trenutka objavljivanja ovog izveštaja, nije bilo novih informacija o eventualnom puštanju Rivera Ortege iz pritvora ili promeni njenog statusa, a slučaj se nalazi u proceduri pred relevantnim službama.

Pročitaj još

Svet

Republikanci u Predstavničkom domu prijavili rekordno prikupljena sredstva na početku 2026. godine

Predstavnici Republikanske stranke saopštili su da je tokom prva tri meseca prikupljeno 47,1 milion dolara, što je dosadašnji rekord prema navodima stranačkih zvaničnika

Published

on

By

Predstavnici Republikanske stranke saopštili su da je tokom prva tri meseca prikupljeno 47,1 milion dolara, što je dosadašnji rekord prema navodima stranačkih zvaničnika

Nacionalni republikanski kongresni odbor (NRCC), koji predstavlja kampanjsku organizaciju Republikanske stranke u Predstavničkom domu, objavio je da je tokom prva tri meseca 2026. godine prikupljeno ukupno 47,1 milion dolara. Ovaj iznos predstavlja, prema rečima predsednika odbora Ričarda Hadsona, najveći iznos koji je organizacija prikupila u prvom kvartalu tokom bilo koje godine do sada.

Prema navodima stranačkih zvaničnika, samo tokom marta prikupljeno je 28,1 milion dolara, što je takođe najviši iznos za taj mesec u istoriji ovog odbora. Pored toga, NRCC trenutno raspolaže sa 78,2 miliona dolara gotovine, dok je za čitav izborni ciklus ukupno obezbeđeno 164,4 miliona dolara.

Predsednik NRCC, Ričard Hadson, izjavio je da ovi finansijski rezultati ukazuju na rastuću podršku donatora ciljevima Republikanske stranke uoči predstojećih izbora za Predstavnički dom. On je ocenio da prikupljena sredstva obezbeđuju stabilnu osnovu za odbranu trenutne većine republikanskog bloka u zakonodavnom telu, navodeći da donatori prepoznaju Predstavnički dom kao “zaštitu od političkih inicijativa konkurenata”.

Hadson, koji zastupa deveti kongresni okrug Severne Karoline, izrazio je optimizam u pogledu šansi Republike stranke da zadrže većinu, uprkos prognozama Demokratske stranke o mogućem preokretu na izborima u novembru. “Ako pogledate celu mapu Kongresa, od 435 mesta, između 30 i 40 mesta su u konkurenciji, dok su ostala mesta stabilna”, izjavio je Hadson. On je dodao da su procesi redistriktovanja i povećana sofisticiranost stranačkih kampanja doveli do smanjenja broja neizvesnih izbornih okruga.

Zvanične reakcije iz Demokratske stranke na ove najnovije finansijske podatke nisu objavljene u trenutku izveštavanja. Kao i u ranijim izbornim ciklusima, obe stranke ulažu značajne resurse u osiguravanje većine u Predstavničkom domu, a prikupljanje sredstava smatra se ključnim pokazateljem pripremljenosti za predizbornu kampanju.

Prikupljanje sredstava i raspodela resursa između izbornih okruga ostaju važan faktor u strategijama glavnih političkih partija, a finansijski rezultati uoči izbora često se koriste kao pokazatelj unutrašnje mobilizacije i stepena podrške birača.

Pročitaj još

U Trendu