Connect with us

Svet

Pucnjava u vojnoj bazi Holoman u Novom Meksiku, jedna osoba poginula

Vojni organi sprovode istragu nakon što je baza nakratko blokirana, nema daljih pretnji po bezbednost

Published

on

Foto Izvor:

Vojni organi sprovode istragu nakon što je baza nakratko blokirana, nema daljih pretnji po bezbednost

Jedna osoba je poginula, a druga je povređena tokom pucnjave u američkoj vojnoj bazi Holoman u blizini grada Alamogordo, na jugu Novog Meksika, u utorak oko 17:30 po lokalnom vremenu, saopštili su vojni zvaničnici. Nakon prijave o aktivnom strelcu, baza je odmah stavljena pod blokadu, koja je ubrzo ukinuta kada su pripadnici snaga bezbednosti potvrdili da je situacija pod kontrolom i da više ne postoji pretnja po bezbednost.

“Hitne službe reaguju na situaciju i trenutno nema pretnje”, navedeno je u zvaničnom saopštenju vojske. Vojni zvaničnici nisu izneli dodatne informacije o identitetu žrtava niti o okolnostima samog incidenta.

Istraga o događaju je u toku, a detalji o mogućim motivima ili osumnjičenima za sada nisu poznati. Baza Holoman, osnovana 1942. godine, dom je 49. krila Ratnog vazduhoplovstva SAD, čiji pripadnici učestvuju u brojnim međunarodnim operacijama i obuci pilota borbenih aviona i operatera bespilotnih letelica.

“Istraga je u toku”, potvrdili su vojni izvori. Dalje informacije biće saopštene po završetku uviđaja.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Istoričar Nemanja Blagojević o otkrivanju sadržaja Epstajnovih dokumenata

Nezavisni istraživači analiziraju hiljade stranica dokumenata, javnost se suočava sa uznemirujućim informacijama

Published

on

By

Nezavisni istraživači analiziraju hiljade stranica dokumenata, javnost se suočava sa uznemirujućim informacijama

Istoričar Nemanja Blagojević izjavio je da javnost ne treba da očekuje brza otkrića povodom slučaja Džefrija Epstajna, jer je u pitanju ogromna količina dokumentacije čija analiza još traje. Kako je saopšteno, istraživanje Epstajnovih dokumenata sada je pretežno u rukama nezavisnih istraživača, dok se američke državne institucije time više javno ne bave.

Prema rečima Blagojevića, reč je o oko trista terabajta materijala koji sadrži hiljade dokumenata, što predstavlja obiman zadatak za proučavanje. On navodi da na forumima postoje analize najkontroverznijih podataka, ali da sadržaj mnogih dokumenata izaziva teške emocije i uznemirenost kod ljudi.

“Ljudi nisu spremni za ono što piše u Epstajnovim dokumentima. Za obične ljude cela ta afera bila je kratak trenutak, dok je analiza u toku i trajaće godinama”, rekao je Blagojević. On je istakao da mnogi istraživači izbegavaju da objave određene informacije zbog straha od posledica, jer su u dokumentima pomenuta moćna imena.

Govoreći o potencijalnom uticaju političkih i poslovnih elita, Blagojević je naveo da okupljanja najuticajnijih ljudi sveta izazivaju pitanja o ciljevima i uticaju na globalne događaje. On je dodao da su priče o moćnim grupama i njihovoj kontroli prisutne decenijama.

Blagojević smatra da bi razvoj veštačke inteligencije mogao ubrzati otkrivanje podataka, jer napredni sistemi već omogućavaju brzu analizu velikih količina dokumenata. “U budućnosti će mnoge tajne biti otkrivene zahvaljujući istraživačima koji koriste nove tehnologije, a ne državnim institucijama”, ocenio je on. Prema njegovim rečima, javnost će postepeno saznati više detalja iz dosijea.

Pročitaj još

Svet

Sara Ferguson dvaput posetila Džefrija Epstajna tokom njegovog boravka u zatvoru u Palm Biču

Nadležni organi ispituju okolnosti poseta bivše vojvotkinje osuđenom seksualnom prestupniku, navodi se u zvaničnim izveštajima

Published

on

By

Nadležni organi ispituju okolnosti poseta bivše vojvotkinje osuđenom seksualnom prestupniku, navodi se u zvaničnim izveštajima

Bivša vojvotkinja od Jorka, Sara Ferguson, dvaput je posetila Džefrija Epstajna u njegovoj kancelariji u Palm Biču dok je bio na izdržavanju kazne zbog seksualnog zlostavljanja maloletnih lica. Kako je saopšteno, Ferguson je sa ćerkama dolazila u prostorije firme Florida Science Foundation, koje je Epstajn koristio tokom dana kada mu je bio omogućen izlazak iz zatvora.

Prema dostupnim informacijama, Ferguson je prvu posetu ostvarila 4. aprila 2009. godine, devet meseci nakon što je Epstajn započeo izdržavanje kazne. Iz komunikacije između Ferguson i Epstajna vidi se da je bivša vojvotkinja tražila kratak sastanak tokom boravka na Floridi, dok je Epstajn uzvratio informacijama o lokaciji i poslovnim savetima za njenu inicijativu „Majčina vojska“. Nedugo zatim, Ferguson je izrazila zahvalnost i najavila dalju saradnju. Planirana je i treća poseta, koja nije realizovana.

Epstajnu je tokom boravka u zatvoru od juna 2008. do jula 2009. godine odobren program koji mu je omogućavao napuštanje ćelije do 12 sati dnevno. U tom periodu, prema navodima žrtava, pojedine osobe su u kancelarijama firme takođe bile izložene zlostavljanju. Jedna od žrtava, Roza, izjavila je pred Kongresom da joj je Epstajn tokom tog vremena ponudio posao, ali i da ju je zlostavljao u istim prostorijama.

Nadležni organi trenutno ispituju sve okolnosti boravka Epstajna van zatvora, kao i kontakte koje je ostvarivao u tom periodu. Zvanične izjave o eventualnoj odgovornosti drugih lica za sada nisu date.

“Istraga je u toku”, navodi se iz nadležnih službi.

Pročitaj još

Svet

NASA i Katalist spejs pokreću misiju spasavanja satelita Svift u niskoj orbiti Zemlje

Naučnici iz Sjedinjenih Američkih Država pokušavaju da produže život svemirske opservatorije, misija u trci s vremenom

Published

on

By

Naučnici iz Sjedinjenih Američkih Država pokušavaju da produže život svemirske opservatorije, misija u trci s vremenom

Američka svemirska agencija NASA i kompanija Katalist spejs iz Arizone započeli su istorijsku misiju spasavanja satelita Svift, koji se nalazi u niskoj orbiti Zemlje i suočava se s opasnošću da izgori pri povratku u atmosferu. Misija je pokrenuta nakon što je utvrđeno da orbita opservatorije rapidno opada i da bi bez intervencije satelit mogao biti uništen u narednih nekoliko meseci, prema zvaničnim podacima.

Svemirska opservatorija Svift je tokom godina spustila svoju orbitu sa približno 595 kilometara na manje od 400 kilometara iznad Zemljine površine. Zbog povećanog otpora atmosfere i solarne aktivnosti, naučnici su ocenili da je potrebno brzo delovati kako bi se izbeglo njeno uništenje.

Za ovu namenu, Katalist spejs je za samo 250 dana konstruisao robotsku letelicu pod nazivom LINK, tešku oko 424 kilograma. Letelica je dizajnirana da prvi put fizički pristupi i uhvati satelit koji nije bio predviđen za takvu operaciju. “Ovo je istorijska misija. Neki bi rekli da je prva takve vrste – robotska letelica sposobna da priđe i uhvati satelit koji nije bio pripremljen za takvu operaciju”, izjavio je Robert Lamontanj, potpredsednik za strateška partnerstva u Katalistu.

Kiran Vilson, glavni istraživač projekta LINK, naveo je: “Za poslednjih devet meseci prešli smo put od praznog lista papira do svemirske letelice koja je već integrisana sa raketom i spremna za lansiranje. To je apsolutno neviđen razvojni tempo za ovakav program.”

Kako je saopšteno, misija sada ulazi u završnu fazu, a cilj je da se pre izgaranja satelita u atmosferi produži njegov radni vek i omogući nastavak naučnih istraživanja iz orbite.

Pročitaj još

U Trendu