Connect with us

Domaće

Kaspersky otkrio 33.000 napada na MSP prerušenih u AI servise tokom 2026. godine

Broj napada u Evropi porastao gotovo četiri puta, na više od 800 slučajeva, dok je globalno zabeleženo 415.000 incidenata sa lažnim aplikacijama za komunikaciju

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / Geralt

Broj napada u Evropi porastao gotovo četiri puta, na više od 800 slučajeva, dok je globalno zabeleženo 415.000 incidenata sa lažnim aplikacijama za komunikaciju

Kompanija Kaspersky detektovala je od januara do aprila 2026. godine više od 33.000 napada na mala i srednja preduzeća, u kojima su zlonamerni ili neželjeni programi bili prikriveni kao popularni servisi zasnovani na veštačkoj inteligenciji (AI). U istom periodu, samo u Evropi, broj ovakvih napada porastao je gotovo četiri puta u odnosu na 2025. godinu, premašivši 800 detektovanih incidenata.

Povodom Međunarodnog dana malih i srednjih preduzeća, koji se obeležava 27. juna, Kaspersky je objavio analizu koja ističe najčešće pretnje i daje preporuke za zaštitu MSP sektora u sve složenijem sajber okruženju. Stručnjaci kompanije navode da su početkom 2026. godine malveri najčešće bili prerušeni u ChatGPT (42%), DeepSeek (23%) i Claude (20%).

Među jedinstvenim zlonamernim datotekama koje su otkrivene kao AI servisi, najzastupljeniji su bili različiti trojanski programi, uključujući one koji mogu preuzimati i pokretati dodatni malver na kompromitovanim uređajima. Trojanci se često predstavljaju kao bezopasne datoteke, a mogu izvršavati krađu, brisanje, blokiranje, izmenu ili kopiranje korisničkih podataka, što ih čini ozbiljnom pretnjom za poslovanje preduzeća.

Osim napada koji su koristili AI kao mamac, Kaspersky telemetrija je tokom 2026. godine zabeležila gotovo 415.000 napada na mala i srednja preduzeća u kojima su zlonamerni ili neželjeni programi bili prerušeni u aplikacije za komunikaciju i video-konferencije, kao što su Telegram, WhatsApp, Zoom i Microsoft Teams. Broj ovih napada ostao je na gotovo istom nivou kao u prethodnoj godini, što pokazuje da lažne aplikacije za komunikaciju i dalje predstavljaju jednu od najrasprostranjenijih sajber pretnji za MSP sektor.

„Sajber okruženje se neprestano menja, a napadači kontinuirano koriste nove mamce. Na primer, tokom prva četiri meseca ove godine naša rešenja za mala i srednja preduzeća otkrila su stotine napada u kojima su zlonamerni ili neželjeni programi bili prerušeni u OpenClaw – AI alat koji tokom 2026. godine ubrzano stiče popularnost. Zaposleni sve češće koriste različite AI servise i druge digitalne alate u svakodnevnom radu, uključujući i one koji su javno dostupni. Zato je važno da zaposleni u malim i srednjim preduzećima, kao i svi drugi korisnici, budu oprezni prilikom preuzimanja softvera sa interneta. Uvek proverite da li je naziv internet stranice ispravno napisan, pažljivo pregledajte linkove u sumnjivim porukama elektronske pošte i koristite pouzdana bezbednosna rešenja“, izjavio je Milan Kojić, direktor prodaje za mala i srednja preduzeća za zapadni Balkan u kompaniji Kaspersky.

On je dodao da potrebe za redovnim i ažurnim obukama iz oblasti sajber bezbednosti postaju neupitne za sve organizacije, ali da su mikropreduzeća često suočena sa ograničenjima u pogledu vremena i budžeta. Kojić preporučuje rešenja prilagođena malim preduzećima, koja pored osnovne zaštite omogućavaju i edukaciju zaposlenih o bezbednosti.

Kompanija Kaspersky savetuje mala i srednja preduzeća da biraju bezbednosna rešenja u skladu sa budžetom i specifičnostima organizacije, sa posebnim fokusom na skalabilnost i jednostavnu integraciju. Kao primer navode Kaspersky Small Office Security Premium za mikropreduzeća i Kaspersky Next Optimum za organizacije u rastu, koji omogućavaju zaštitu u realnom vremenu i napredne funkcionalnosti za istragu i odgovor na incidente.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Dreame otkriva da 53% potrošača vrednuje robotske usisivače zbog čistoće i uštede vremena

Istraživanje na uzorku od 100 ispitanika u Srbiji: čak 52% navodi cenu kao glavnu prepreku za kupovinu pametnih uređaja

Published

on

By

Istraživanje na uzorku od 100 ispitanika u Srbiji: čak 52% navodi cenu kao glavnu prepreku za kupovinu pametnih uređaja

Kompanija Dreame sprovela je istraživanje o navikama potrošača u Srbiji na uzorku od 100 ispitanika, otkrivajući da raste interesovanje za pametne tehnologije za čišćenje doma. Učešće su uzeli ispitanici različitih starosnih grupa, među kojima su 67,9% žene i 32,1% muškarci. Najzastupljenija je grupa od 20 do 30 godina sa 49,5%, slede ispitanici od 31 do 49 godina sa 42,7%, dok je 7,8% starije od 50 godina.

Rezultati pokazuju da 46% ispitanika nedeljno provodi između jednog i tri sata usisavajući, a 31% troši više od tri sata na ovu aktivnost. Kada su upitani kako bi iskoristili dodatna tri slobodna sata, 52% bi vreme posvetilo porodici i prijateljima, 18% odmoru i opuštanju, 14% hobijima i ličnim interesovanjima, 9% sportu i fizičkoj aktivnosti, dok bi 7% to vreme koristilo za rad na sebi ili zabavu.

Istraživanje takođe ističe izazove sa tradicionalnim usisivačima: 41% ispitanika navodi kablove kao najveću nepraktičnost, 33% otežano pomeranje težih uređaja, a 26% frustracije sa održavanjem. Ovi podaci ukazuju na potrebu za praktičnijim i efikasnijim rešenjima.

Iako više od 80% ispitanika trenutno ne poseduje robotski usisivač, 53% prepoznaje kao glavnu prednost konstantno čiste podove uz minimalan trud, dok 38% ističe uštedu vremena. Sa druge strane, 52% ispitanika cenu vidi kao najveću prepreku za kupovinu pametnih uređaja, a 40% izražava nesigurnost u pogledu performansi i efikasnosti. Dodatnih 8% brine se zbog održavanja i podešavanja ovih uređaja.

Ovi rezultati pokazuju promenu u očekivanjima potrošača: ljudi traže inteligentna rešenja koja štede vreme i opravdavaju ulaganje kroz praktičnost i performanse.

Pročitaj još

Domaće

SANY Renewable Energy ulaže 240 miliona evra u vetroelektrane Alibunar A i B

Ukupni kapacitet 168 megavata, godišnja proizvodnja 480 gigavat-sati i podrška države za 70 odsto snage

Published

on

By

Ukupni kapacitet 168 megavata, godišnja proizvodnja 480 gigavat-sati i podrška države za 70 odsto snage

Kineska kompanija SANY Renewable Energy započela je izgradnju vetroelektrana Alibunar A i Alibunar B, u okviru projekta ukupne vrednosti 240 miliona evra, najavljeno je 26. juna 2026. godine. Projekat podrazumeva instalirani kapacitet od 168 megavata, sa 40 vetrogeneratora, a očekuje se godišnja proizvodnja od 480 gigavat-sati električne energije.

Planirano je da vetroelektrana Alibunar A ima snagu od 96,6 megavata, dok će Alibunar B raspolagati sa 71,4 megavata. U okviru investicije biće izgrađene dve trafo-stanice od po 35/220 kilovolti, jedno rasklopno postrojenje od 220 kV, kao i dalekovod dužine 12,5 kilometara.

Ovo je prvi investicioni projekat kompanije SANY Renewable Energy u oblasti obnovljivih izvora energije u Srbiji, a kompanija ističe da je reč o važnom koraku za razvoj na tržištu Centralne i Istočne Evrope. Prema rečima predstavnika kompanije, Tang Čaoa, projekat je značajan i kao proboj SANY Renewable Energy na evropsko tržište obnovljive energije.

Projekat je obezbedio državnu podršku za 70 odsto ukupne snage, kroz tržišne premije osvojenim na aukciji za električnu energiju iz obnovljivih izvora. U drugom krugu aukcija za obnovljive izvore energije u Srbiji, ova dva projekta dobila su petnaestogodišnje ugovore o razlici u ceni (CfD), čime je potvrđena podrška države za većinu kapaciteta.

Predsednica opštine Alibunar, Zorana Bratić, izjavila je da će lokalna samouprava i dalje biti pouzdan partner investitorima i pružiti svu potrebnu podršku za realizaciju projekta. SANY Renewable Energy, jedan od najvećih svetskih proizvođača vetrogeneratora i tehnologija za obnovljive izvore, ističe da je Alibunar ogledni projekat saradnje sa kompanijom PowerChina Chengdu Engineering.

Investicija u vetroelektrane Alibunar A i B predstavlja primer praktične saradnje Kine i Srbije u oblasti zelene energije u okviru inicijative Pojas i put, kao i mehanizma saradnje Kine i zemalja Centralne i Istočne Evrope.

Pročitaj još

Domaće

Cena nafte pala ispod 74 dolara, benzin u Srbiji na 193 dinara

Brent niži za 28% na 76,3 dolara, benzin u Crnoj Gori 1,55 evra, u Srbiji sniženje od 1 dinar

Published

on

By

Brent niži za 28% na 76,3 dolara, benzin u Crnoj Gori 1,55 evra, u Srbiji sniženje od 1 dinar

Nafta na svetskim berzama beleži snažan pad, pa je referentna cena brent sirove nafte u poslednjih nedelju dana opala za više od 6%, nakon prethodnog nedeljnog pada od 10%. Trenutna cena brenta spustila se ispod 74 dolara za barel, dok je sedmodnevni prosek iznosio 76,3 dolara. U poslednjih pet nedelja, brent je izgubio ukupno 28% vrednosti, sa prosečnih 106 dolara na aktuelni nivo.

Za razliku od sirove nafte, cene derivata, odnosno benzina i dizela sa isporukom u mediteranskim lukama, nisu u tolikoj meri pratile pad, zbog povećane potražnje tokom letnje sezone. Prosečna FOB Mediteran cena ultra-niskosumpornog dizela (ULSD) prethodne nedelje bila je oko 730 dolara po toni, dok je cena premijum benzina iznosila oko 750 dolara. Ovo je za 13 do 18 dolara, odnosno 1,8-2,5% više u odnosu na prethodnu nedelju.

Pad berzanske cene nafte omogućio je državama regiona da snize administrativne cene goriva. U Crnoj Gori, od utorka, benzin i dizel pojeftinili su na 1,55 evra (-11 centi) i 1,59 evra (-7 centi) po litru. U Hrvatskoj, gde se cene koriguju na dvonedeljnom nivou, prošle nedelje benzin je bio 1,57 evra (-2 centa), a dizel 1,59 evra (-4 centa). U Bosni i Hercegovini dizel košta od 1,3 evra, a benzin 1,4 evra. U Severnoj Makedoniji, litar dizela je 1,31 evro, a benzina 1,36 evra.

U Srbiji je takođe došlo do pada, ali simboličnog. Na drugom uzastopnom sniženju, administrativna cena bezolovnog benzina BMB 95 sada iznosi najviše 193 dinara (1,64 evra), što je dinar manje nego ranije, dok je cena evrodizela ostala na 220 dinara (1,87 evra). Vlada Srbije je vratila umanjenje akcize na 20%, a do 14. juna akciza na litar benzina iznosi 57,6 dinara (prethodno 54 dinara), dok je za dizel 59,23 dinara (ranije 55,53 dinara). Puna akciza određena za ovu godinu iznosi 72 dinara za benzin i 74 dinara za dizel.

Formiranje maloprodajnih cena goriva u Srbiji uređeno je Uredbom o ograničenju cena goriva iz februara 2022, čije poslednje produženje važi do 23. juna. Cena se određuje prema srednjoj veleprodajnoj ceni koju utvrđuje Ministarstvo energetike i rudarstva, na koju se dodaju marža i PDV. U izračun ne ulazi fabrička cena domaće rafinerije, jer ona već dva meseca ne radi zbog izostanka dotoka nafte. Umesto toga koristi se prosek kotacija na berzi za Mediteran (PLATTS CIF Mediteran, luka Đenova/Lavera).

Privredni subjekti su u obavezi da nove cene primene odmah nakon objave na zvaničnoj internet stranici Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine.

Pročitaj još

U Trendu