Connect with us

Svet

Premijer Mađarske optužio Ukrajinu za blokadu naftovoda i uputio pismo Evropskoj komisiji

Mađarska traži hitnu reakciju Brisela nakon što je Viktor Orban optužio Kijev za politički motivisanu obustavu isporuke nafte

Published

on

Foto Izvor:

Mađarska traži hitnu reakciju Brisela nakon što je Viktor Orban optužio Kijev za politički motivisanu obustavu isporuke nafte

Premijer Mađarske Viktor Orban optužio je Ukrajinu za ucenu i namerno blokiranje isporuka nafte naftovodom Družba, navodeći da je cilj tog poteza mešanje u mađarsku predizbornu kampanju. Orban je uputio hitno pismo predsednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen, zahtevajući od Brisela da odmah reaguje na situaciju. Prema navodima Orbana, za obustavu isporuke nafte ne postoje tehnički ni operativni razlozi, a satelitski snimci navodno potvrđuju ovu tvrdnju. On je istakao da je blokada isključivo politički motivisana.

Mađarska i Slovačka su, prema Orbanovim rečima, prošle nedelje pokušale da pronađu diplomatsko rešenje i predložile misiju za utvrđivanje činjenica uz učešće stručnjaka, ali su svi njihovi predlozi odbijeni. Premijer je naglasio da Mađarska neće popustiti pod pritiskom Kijeva i da očekuje odlučan odgovor Evropske komisije.

“Ne postoji tehnički razlog za obustavu isporuke nafte, što potvrđuju i dostupni satelitski snimci. Ova blokada je isključivo politička odluka”, naveo je Orban u pismu. On je dodao da su pokušaji Mađarske i Slovačke da diplomatskim putem reše spor ostali bez uspeha, jer su svi njihovi napori odbijeni sa ukrajinske strane.

Evropska komisija za sada nije zvanično reagovala na pismo mađarskog premijera, dok zvaničnici u Briselu analiziraju situaciju. “Očekujemo da Evropska komisija preduzme hitne mere kako bi se obezbedila stabilnost isporuke energenata članicama Evropske unije”, stoji u Orbanovom zahtevu.

Mađarska je jedan od glavnih korisnika naftovoda Družba, a prekid isporuke ima direktne posledice na snabdevanje energentima u zemlji. Ova situacija dolazi u trenutku pojačanih tenzija između Budimpešte i Kijeva, dok se Evropska unija suočava sa izazovima u energetskom sektoru.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Dve italijanske banke u nadmetanju za preuzimanje Banca Monte dei Paschi di Siena

Zvaničnici potvrdili da Intesa Sanpaolo i Banco BPM daju ponude, politička pažnja usmerena na vlasničku strukturu

Published

on

By

Zvaničnici potvrdili da Intesa Sanpaolo i Banco BPM daju ponude, politička pažnja usmerena na vlasničku strukturu

U Rimu je 9. juna 2026. godine potvrđeno da je u toku nadmetanje za preuzimanje Banca Monte dei Paschi di Siena (MPS), najstarije banke na svetu. Ova institucija, osnovana 1472. godine u Sijeni, danas ima značajnu ulogu u finansijskom sistemu Italije.

Dve rivalske ponude su podnete u razmaku od 24 sata. Prvo je Banco BPM, treća po veličini banka u Italiji prema imovini, predložila spajanje s MPS-om, što je označeno kao „spajanje jednakih”. Ubrzo nakon toga, Intesa Sanpaolo, najveća italijanska banka, iznela je nezatraženu ponudu vrednu 31 milijardu evra za akviziciju MPS-a.

Prema navodima Intese, preuzimanjem MPS-a nastala bi druga najveća bankarska grupa u evrozoni, odmah iza španske banke Santander. Banco BPM nije objavio finansijske detalje svoje ponude, ali je naveo da bi zajednička grupacija imala tržišnu kapitalizaciju od oko 50 milijardi evra, čime bi postala drugi po veličini kreditor u Italiji.

Ponuda Banco BPM-a izazvala je pažnju zbog vlasničke strukture. Najveći pojedinačni akcionar BPM-a je francuska banka Crédit Agricole, koja ima približno 20% udela. Neki analitičari i politički akteri izražavaju zabrinutost da bi spajanje omogućilo indirektan uticaj francuskog kapitala na strateški važnu italijansku finansijsku instituciju. Zabrinutost se posebno odnosi na kontrolu MPS-ovih značajnih udela u drugim kompanijama, uključujući 13% vlasništva u Generali Insurance, velikom privatnom investitoru u državne obveznice Italije.

Iako do sada nije bilo javnih protivljenja iz zvaničnih italijanskih krugova u vezi sa mogućnošću prelaska kontrole MPS-a u ruke francuskih ili drugih stranih akcionara, pitanje uticaja Crédit Agricole na buduće upravljanje ostaje predmet debate.

Banca Monte dei Paschi di Siena, sa svojom istorijom dugom više od pet vekova, igra ključnu ulogu u finansijskoj stabilnosti Italije. Poslednja dešavanja ukazuju na nastavak procesa konsolidacije bankarskog sektora u zemlji, dok se pažnja javnosti i regulatora usmerava na budući vlasnički status i strateške odluke koje će uslediti.

Pročitaj još

Svet

Ursula objavila novi udar na Rusiju: Jedna grupa ljudi više neće kročiti u EU

Predsednica Evropske komisije predstavila nacrt, konačna odluka očekuje se do sredine jula

Published

on

By

Predsednica Evropske komisije predstavila nacrt, konačna odluka očekuje se do sredine jula

Evropska komisija predložila je novu meru u okviru 21. paketa sankcija protiv Rusije, prema kojoj bi osobama koje su služile u Oružanim snagama Ruske Federacije od početka sukoba bio zabranjen ulazak na teritoriju Evropske unije. Predlog je 9. juna iznela predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, a cilj je da nove sankcije budu usvojene do 15. jula, pre isteka roka za obnovu ograničenja cena ruske nafte.

Fon der Lajen je istakla da Evropska unija prvi put razmatra ovako strogu meru, naglašavajući da se zabrana odnosi na sve koji su učestvovali u ruskoj vojnoj operaciji protiv Ukrajine. “Predlažemo po prvi put zabranu ulaska u Evropsku uniju za svakoga ko je služio u Oružanim snagama Rusije od početka rata”, izjavila je predsednica Evropske komisije.

Ukoliko predlog dobije podršku država članica, svim ruskim vojnicima i licima koja su na bilo koji način učestvovala u sukobu biće onemogućen ulazak u EU. Novi paket sankcija deo je nastavka politike ekonomskog i političkog pritiska na Moskvu, a konačna odluka očekuje se tokom jula.

“Evropa želi da ostane zatvorena za sve koji su na bilo koji način učestvovali u ruskoj vojnoj operaciji protiv Ukrajine”, saopštila je Fon der Lajen. Prema zvaničnim izvorima, cilj predloga je dodatno pooštravanje mera prema osobama povezanim sa ratnim dešavanjima.

Usvajanje ovog predloga zavisi od saglasnosti svih članica Evropske unije, a proces odlučivanja biće završen do sredine jula.

Pročitaj još

Svet

Predstavnički dom glasa o finansiranju agencija za imigraciju, okončava višemesečnu blokadu

Zvaničnici potvrdili održavanje glasanja, očekuje se kraj zastoja oko budžeta za agencije za imigraciju i graničnu kontrolu

Published

on

By

Zvaničnici potvrdili održavanje glasanja, očekuje se kraj zastoja oko budžeta za agencije za imigraciju i graničnu kontrolu

Predstavnički dom Sjedinjenih Američkih Država zakazao je glasanje u utorak o predlogu zakona vrednom 70 milijardi dolara, koji bi finansirao agencije za sprovođenje imigracionih propisa i graničnu patrolu do kraja aktuelnog predsedničkog mandata. Ovaj korak usledio je nakon što je Senat prošle nedelje odobrio predlog, čime su otklonjene višenedeljne prepreke u procesu usvajanja budžeta.

Prema zvaničnim informacijama, glasanje u Predstavničkom domu planirano je za utorak oko 16:30 časova po lokalnom vremenu. Odbor za pravila Predstavničkog doma sastao se u ponedeljak kako bi pripremio predlog za razmatranje na plenarnoj sednici. Lideri republikanske većine u donjem domu prvobitno su planirali glasanje krajem prošle nedelje, ali je ono pomereno za ovu sedmicu.

Predsednik Predstavničkog doma Majk Džonson izjavio je u ponedeljak da očekuje da će zakon biti usvojen, ali je napomenuo da ima “veoma malu marginu greške” i da je prisustvo poslanika tokom izborne sezone izazov. “Moramo finansirati sprovođenje graničnih i imigracionih propisa i svi ovde to znaju, pa će morati da stave lične preferencije po strani kako bi posao bio završen”, naveo je Džonson.

Republikanci u Predstavničkom domu su više nedelja čekali da Senat prosledi zakon, nadajući se da će dokument biti na stolu predsednika do Dana sećanja, kako bi ispoštovali ranije utvrđeni rok. Međutim, planovi su odloženi zbog dodatnih zahteva iz Bele kuće, uključujući traženu milijardu dolara za izgradnju velike dvorane i najavu formiranja fonda Ministarstva pravde od 1,8 milijardi dolara za isplate osobama koje tvrde da su pretrpele štetu tokom prethodnih procesa.

Usvajanje ovog zakona bilo bi značajan korak u prevazilaženju višemesečnog zastoja u finansiranju ključnih federalnih agencija za imigraciju i zaštitu granice. Odluka se očekuje u popodnevnim satima, a ishod glasanja pratiće zvaničnici i javnost. Detalji o daljim koracima biće poznati nakon završetka sednice.

Pročitaj još

U Trendu