Connect with us

Svet

Predsednik FED-a Warsh najavljuje mere protiv inflacije u prvom obraćanju Kongresu

Warsh potvrdio posvećenost stabilizaciji cena, inflacija i dalje iznad cilja centralne banke prema zvaničnim podacima

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pexels / Đào Thân

Warsh potvrdio posvećenost stabilizaciji cena, inflacija i dalje iznad cilja centralne banke prema zvaničnim podacima

Predsednik Federalnih rezervi Kevin Warsh izjavio je tokom svog prvog obraćanja pred Kongresom da će centralna banka preduzeti mere kako bi obuzdala inflaciju, navodeći da su rastuće cene predstavljale značajan teret za domaćinstva i preduzeća u Sjedinjenim Državama. Warsh je u utorak, tokom saslušanja pred Odborom za finansijske usluge Predstavničkog doma, naglasio da članovi Federalnog komiteta za otvoreno tržište nemaju toleranciju za dugotrajnu povišenu inflaciju i da je prioritet povratak stabilnosti cena.

Njegove izjave usledile su nakon objavljivanja zvaničnih podataka američkih vlasti, prema kojima je inflacija u junu zabeležila rast od 3,5% na godišnjem nivou. Iako je inflacija usporila u poređenju sa prethodnim mesecom, i dalje je znatno iznad ciljanih 2% koje centralna banka postavlja kao optimalni nivo. Uzrok povećanja cena, prema poslednjim izveštajima, povezan je sa globalnom energetskom krizom nastalom zbog sukoba u Iranu, što je dovelo do najvišeg nivoa inflacije u više od tri godine tokom maja.

Na saslušanju povodom polugodišnjeg izveštaja o monetarnoj politici Federalnih rezervi, očekivalo se da članovi odbora postave pitanja u vezi sa strategijom centralne banke u borbi protiv inflacije i budućim odlukama o kamatnim stopama. Pre najnovijeg izveštaja o inflaciji, zvaničnici iz Federalnih rezervi nagovestili su konzervativniji pristup, a skoro polovina kreatora politike signalizirala je mogućnost povećanja kamatnih stopa do kraja godine.

Međutim, poslednje brojke koje pokazuju blaži rast cena u junu mogle bi uticati na odluku da kamatne stope ostanu nepromenjene na narednoj sednici centralne banke. Prema podacima dostupnim nakon objavljivanja indeksa potrošačkih cena, tržišni analitičari procenjuju da postoji visoka verovatnoća, od 86%, da Federalne rezerve neće menjati visinu referentne kamatne stope na sledećem sastanku.

Warsh je tokom obraćanja naglasio da Federalne rezerve ostaju posvećene sprovođenju politika koje će doprineti povratku inflacije na ciljani nivo. Očekuje se da će centralna banka nastaviti da prati globalne i domaće ekonomske pokazatelje, uzimajući u obzir posledice energetskih poremećaja izazvanih međunarodnim sukobima. Stavovi članova Odbora za finansijske usluge tokom saslušanja ukazivali su na zabrinutost zbog uticaja inflacije na standard stanovništva, dok su pojedini članovi postavljali pitanja u vezi sa tempom i načinom eventualnog prilagođavanja monetarne politike.

U širem kontekstu, posledice globalnih političkih tenzija, pre svega rata u Iranu, nastavljaju da utiču na ekonomska kretanja širom sveta, što se reflektuje i na američko tržište. S obzirom na to da je inflacija ostala iznad ciljanog nivoa, pažnja javnosti i institucija usmerena je na naredne poteze Federalnih rezervi u cilju stabilizacije cena i podrške privrednom rastu.

Pročitaj još

Svet

Sjedinjene Američke Države uvode blokadu brodova ka iranskim lukama u Ormuskom moreuzu

Američki predsednik najavio potpunu blokadu brodova ka i iz Irana, trgovinski sporazumi sa državama Persijskog zaliva u fokusu

Objavljeno pre

,

Objavio:

Američki predsednik najavio potpunu blokadu brodova ka i iz Irana, trgovinski sporazumi sa državama Persijskog zaliva u fokusu

Sjedinjene Američke Države uvele su potpunu blokadu brodova koji plove ka iranskim lukama ili iz njih kroz Ormuski moreuz, saopštio je američki predsednik Donald Tramp. Ova odluka doneta je uz obrazloženje da je moreuz otvoren za sav brodski saobraćaj, osim za Iran, zbog, kako je naveo, postupaka iranskog rukovodstva.

Tramp je istakao da nafta kroz Ormuski moreuz teče „kao nikada ranije“, zahvaljujući, prema njegovim rečima, moći američke vojske. Posebno je pohvalio ministra odbrane Pita Hegseta, predsedavajućeg Združenog generalštaba Dena Kejna i komandanta Centralne komande Oružanih snaga admirala Breda Kupera, naglasivši da je zahvaljujući njihovom angažovanju moreuz ostao otvoren za međunarodnu trgovinu.

Prema zvaničnoj izjavi, blokada će se odnositi isključivo na brodove koji prevoze robu povezanu sa Iranom ili plove ka i iz iranskih luka. Tramp je dodao da je, na osnovu, kako je saopšteno, veoma produktivnih razgovora sa liderima Bliskog istoka, odlučeno da se odustane od ranije najavljene američke naknade od 20 odsto za korišćenje moreuza. Umesto toga, Sjedinjene Američke Države će sa državama Persijskog zaliva zaključiti trgovinske i investicione sporazume.

„Te investicije biće ogromne, ali će u isto vreme biti izuzetno korisne i za njih i za njihovu budućnost. Kao što je svima poznato, imamo najveći obim dolarskih ulaganja u Sjedinjene Američke Države od bilo koje zemlje u istoriji, ali će ove nove investicije taj iznos učiniti još većim“, naveo je Tramp.

Zvaničnici su naglasili da se blokada odnosi isključivo na brodove povezane sa Iranom, dok će za ostale zemlje Ormuski moreuz ostati otvoren za slobodnu plovidbu.

Pročitaj još

Svet

En Vidikomb ubijena u ciljanom napadu, policija sprovodi opsežnu istragu

Jedinica za borbu protiv terorizma vodi istragu, policija analizira motive i planiranje napada

Objavljeno pre

,

Objavio:

Jedinica za borbu protiv terorizma vodi istragu, policija analizira motive i planiranje napada

En Vidikomb je nastradala u ciljanom napadu, saopštio je pomoćnik komesara Lorens Tejlor, šef policijske jedinice za borbu protiv terorizma. Dogodilo se to na lokaciji koja nije precizirana u izveštaju, a incident je potvrdila policija u najnovijem oglašavanju. Prema navodima policijskih izvora, službe intenzivno rade na rasvetljavanju svih okolnosti vezanih za napad.

Policija je sprovela opsežne pretrage u okviru istrage o ubistvu En Vidikomb. Nadležni analiziraju sve informacije koje bi mogle doprineti otkrivanju motiva, kao i načina na koji je napad planiran i izvršen. Zvaničnici ističu da je slučaj prioritet za jedinicu za borbu protiv terorizma.

Pomoćnik komesara Lorens Tejlor izjavio je da se istraga fokusira na razumevanje planiranja, pripreme i motivacije počinioca. „Policija je sprovela opsežne pretrage i nastavlja rad na prikupljanju dokaza“, naveo je Tejlor.

Za sada nije saopšten više detalja o osumnjičenima ili mogućim motivima napada, a policija poziva građane da ukoliko imaju bilo kakve informacije kontaktiraju nadležne organe. Istraga je u toku, a javnost će biti obaveštena o daljim koracima kada se za to steknu uslovi.

Pročitaj još

Svet

Izveštaj američkog ministarstva odbrane: Fabrika artiljerijskih granata u Teksasu ne ispunjava proizvodne ciljeve

Inspektorat Pentagona utvrdio je da nova fabrika u Meskvitu nije proizvela delove za 155mm granate u dve godine od izgradnje

Objavljeno pre

,

Objavio:

Inspektorat Pentagona utvrdio je da nova fabrika u Meskvitu nije proizvela delove za 155mm granate u dve godine od izgradnje

Izveštaj inspektorata američkog Ministarstva odbrane objavljen 14.07.2026. godine ukazuje da je fabrika municije u Meskvitu, u saveznoj državi Teksas, od izgradnje pre dve godine nije proizvela nijedan deo za 155mm artiljerijske granate. Prema navodima iz izveštaja, ova situacija je uticala na napore američke vojske da poveća proizvodnju i popuni zalihe municije koje su umanjene nakon isporuka Ukrajini posle početka sukoba sa Rusijom 2022. godine.

Inspektorat navodi da fabrika, koja je izgrađena uz ulaganje od 469 miliona dolara, do marta 2026. godine nije proizvela metalne projektile koji bi zadovoljili ugovorene specifikacije. Prema izveštaju, sredstva utrošena na izgradnju ove fabrike mogla su biti iskorišćena za druge prioritete američke vojske ili Ministarstva odbrane.

U protekle četiri godine, prema istom izveštaju, iz zaliha Pentagona isporučeno je 3,6 miliona granata kalibra 155mm, a tačan broj preostalih granata nije naveden. Preko 3 miliona komada isporučeno je Ukrajini kroz pakete vojne pomoći koje je odobrila američka administracija, dok je oko 112.000 granata utrošeno na obuku i testiranja, a još 218.000 prodato je drugim zemljama.

S obzirom na potrošnju granata u sukobu u Ukrajini i na predviđene vojne prodaje inostranstvu, američka vojska je početkom 2024. godine postavila cilj da poveća proizvodnju ovog tipa municije sa 14.000 na 100.000 komada mesečno do oktobra 2025. godine. U tu svrhu, značajna sredstva su usmerena na fabriku u Meskvitu, kojom upravlja kompanija General Dynamics Ordnance and Tactical Systems, a rad fabrike je počeo u maju 2024. godine.

Međutim, prema izveštaju inspektorata, do marta 2026. godine fabrika nije proizvela nijedan od očekivanih 30.000 metalnih projektila mesečno. Zbog toga je ukupna proizvodnja 155mm granata u američkoj vojsci tada iznosila oko 36.000 komada mesečno, što je značajno ispod postavljenog cilja. Izveštaj konstatuje da su ovi rezultati delimično posledica neuspeha fabrike u Meskvitu da dostavi ugovorene delove.

Nije navedeno da li su u toku mere za otklanjanje utvrđenih nedostataka, niti su objavljene izjave odgovornih iz vojske ili kompanije koja upravlja fabrikom. Izveštaj daje pregled trenutnog stanja američkih kapaciteta za proizvodnju artiljerijske municije, posebno u kontekstu isporuka Ukrajini i međunarodnih vojnih ugovora. Nezavisna verifikacija izveštaja nije bila dostupna.

Pročitaj još

U Trendu