Connect with us

Svet

Predlog novog poreza na bogatstvo u SAD usmeren na najimućnije građane

Senatorka iz Masačusetsa predložila meru, ekonomisti procenjuju značajan rast prihoda, dok se rasprava o ekonomskoj nejednakosti nastavlja

Published

on

pexels-photo-6863286

Senatorka iz Masačusetsa predložila meru, ekonomisti procenjuju značajan rast prihoda, dok se rasprava o ekonomskoj nejednakosti nastavlja

Senatorka iz Masačusetsa iznela je predlog zakona kojim se uvodi dodatni porez na bogatstvo za građane Sjedinjenih Američkih Država čija neto imovina prelazi 50 miliona dolara. Ovaj predlog, nazvan Ultra-Milionerski porez, predviđa godišnju stopu od 2% na neto imovinu domaćinstava i fondova koji premašuju 50 miliona dolara, kao i dodatni 1% na imovinu milijardera. Predlog uključuje i takozvani “izlazni porez” od 40% za građane sa imovinom iznad 50 miliona dolara koji odluče da odustanu od američkog državljanstva.

Prema analizi ekonomista sa Univerziteta Kalifornija u Berkliju, Emmanuela Saeza i Gabriela Zucmana, očekuje se da bi ovaj porez mogao doneti 6,2 biliona dolara dodatnih prihoda u narednih deset godina. Kako navode analitičari, ova procena je značajno viša u odnosu na prethodne, zbog rasta ukupnog bogatstva najimućnijih američkih građana u poslednjem periodu. Institut za političke studije procenjuje da su, do septembra tekuće godine, 905 milijardera u SAD zajedno posedovali bogatstvo u iznosu od 7,8 biliona dolara, što predstavlja rast od preko 25% u odnosu na prethodnu godinu.

U obrazloženju predloga, senatorka je navela da je cilj ovakvog poreza da se poveća pravednost poreskog sistema i obezbede dodatni prihodi za javni budžet. Ona je istakla da, prema njenim rečima, dok se bogatstvo najimućnijih povećava, veliki deo stanovništva i dalje se suočava sa izazovima u pogledu pristupa osnovnim životnim potrebama i rastućim troškovima života.

Sličan predlog poreza na bogatstvo bio je predstavljen i 2021. godine. Od tada je, prema navodima ekonomista i instituta koji prate ekonomske nejednakosti, došlo do daljeg povećanja bogatstva najvišeg sloja društva, dok su izazovi za građane sa nižim i srednjim prihodima ostali izraženi, naročito u segmentima stanovanja, hrane i zdravstvene zaštite.

O predloženom zakonu očekuje se rasprava u Kongresu, a ekonomski stručnjaci ističu da će eventualno usvajanje zavisiti od političkog konsenzusa i procene uticaja na ekonomiju zemlje. Predlog je deo šire javne diskusije o poreskoj politici i merama za smanjenje ekonomske nejednakosti u Sjedinjenim Američkim Državama.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Etička komisija američkog Kongresa pokreće postupak protiv predstavnice iz Floride

Komisija za etiku Kongresa SAD najavila javno saslušanje povodom optužbi protiv članice iz Floride, potvrđeno od strane zvaničnih izvora

Published

on

By

Komisija za etiku Kongresa SAD najavila javno saslušanje povodom optužbi protiv članice iz Floride, potvrđeno od strane zvaničnih izvora

Komisija za etiku Predstavničkog doma Kongresa Sjedinjenih Američkih Država najavila je za četvrtak retko javno saslušanje u slučaju predstavnice iz Floride Šile Šerfilus-Mekormik. Protiv nje su iznete optužbe za navodnu nezakonitu upotrebu sredstava Federalne agencije za upravljanje vanrednim situacijama (FEMA) tokom pandemije, što je, prema navodima istrage, uključivalo i potencijalnu upotrebu dela sredstava za podršku njenoj izbornoj kampanji.

Prema dostupnim informacijama, predstavnici iz redova Republikanske stranke već su pokrenuli inicijativu za izuzeće Šerfilus-Mekormik iz Kongresa. Konačnu preporuku da li će doći do eventualnog izuzeća, komisija će doneti na osnovu rezultata saslušanja, što bi moglo uticati i na stav Demokratske stranke o ovom pitanju.

Komisija je u januaru objavila rezultate opsežne istrage koja se odnosila na navodne nepravilnosti u finansiranju kampanje. Izveštaj je pružio dodatne informacije o aktivnostima predstavnice Šerfilus-Mekormik u periodu nakon dve neuspešne kandidature 2018. i 2020. godine. Ona je izabrana u Kongres 2022. na vanrednim izborima u 20. kongresnom okrugu Floride, nakon što je prethodni predstavnik preminuo.

U novembru prošle godine, protiv nje je podignuta optužnica na saveznom sudu, a ona je tokom postupka izjavila da nije kriva po iznetim tačkama optužbe.

Saslušanje pred komisijom zakazano je za četvrtak u 14 časova po lokalnom vremenu i vodiće ga pododbor koji čini jednak broj članova iz redova Demokratske i Republikanske stranke. Cilj pododbora je da utvrdi da li su navodi potvrđeni “jasnim i ubedljivim dokazima” i da na osnovu toga iznese nalaze pred širu komisiju.

Postupci ove vrste su retki u američkom Kongresu, a konačna odluka može imati značajne političke posledice. Komentari iz okruženja optužene, kao i reakcije drugih članova Kongresa, nisu detaljno navedeni u trenutno dostupnim izveštajima.

Komisija za etiku, prema pravilima, može preporučiti različite mere, uključujući opomenu, suspenziju ili izuzeće iz Kongresa. Dalji razvoj događaja zavisiće od rezultata saslušanja i eventualnih odluka koje će uslediti nakon toga.

Pročitaj još

Svet

Mađarska proglašava izgradnju naftovoda sa Srbijom za prioritetni projekat

Nadležne institucije sprovode javnu raspravu o uredbi, planiran završetak radova do kraja 2027. godine

Published

on

By

Nadležne institucije sprovode javnu raspravu o uredbi, planiran završetak radova do kraja 2027. godine

Mađarska vlada predložila je uredbu kojom se izgradnja naftovoda između Mađarske i Srbije, kao i prateće infrastrukture, proglašava prioritetnim investicionim projektom, čime bi se ubrzali administrativni postupci i sama izgradnja. Očekuje se da će sistem biti potpuno operativan 2027. ili 2028. godine, prema zvaničnim informacijama.

Planirani projekat obuhvata bolju koordinaciju tržišta energenata između Mađarske, Srbije i Slovačke, s ciljem postizanja stabilnijih uslova snabdevanja naftom u regionu. Mađarska vlada ukazuje na ranjivost snabdevanja energijom u centralnoj Evropi, naročito za zemlje bez izlaza na more, te ističe potrebu za alternativnim rutama i smanjenjem zavisnosti od jednog pravca.

Na zvaničnom sajtu mađarske vlade navodi se da je predlog uredbe u fazi javne rasprave, koja će trajati najkasnije do 28. marta. Mađarske vlasti smatraju da je ovaj projekat strateški važan za energetsku bezbednost zemlje i regiona.

Ministarka energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da je u Srbiji u toku proces javne nabavke za izgradnju naftovoda, da je tehnička dokumentacija završena i da su potrebne dozvole obezbeđene. “Nadamo se da će ugovaranje radova biti završeno tokom leta, a početak izgradnje planiran je za jesen. Očekujemo da će naftovod biti izgrađen do kraja 2027. godine”, navela je ministarka.

Stručnjaci ističu da je diversifikacija infrastrukture za dotok nafte od velikog značaja za energetsku bezbednost, dok bivša ministarka energetike Zorana Mihajlović podseća da opstanak svake države zavisi od stepena energetske sigurnosti. “Ako postoji dotok nafte i gasa, kao i diversifikacija izvora i dobavljača, zemlja je sigurnija”, ocenila je Mihajlović.

Pročitaj još

Svet

Sjedinjene Američke Države uvode raketni sistem ‘Mračni orao’ u operativnu upotrebu

Vojni analitičari ocenjuju da novi američki hipersonični projektil menja odnose snaga između SAD, Rusije i Kine

Published

on

By

Vojni analitičari ocenjuju da novi američki hipersonični projektil menja odnose snaga između SAD, Rusije i Kine

Sjedinjene Američke Države započele su operativno raspoređivanje hipersoničnog raketnog sistema „Mračni orao“, namenjenog za precizne napade na ciljeve udaljene više od 3.500 kilometara u vremenu kraćem od 20 minuta, saopšteno je iz zvaničnih izvora. Ovaj strateški potez direktno utiče na dosadašnju dominaciju Rusije i Kine u oblasti hipersoničnog naoružanja, koje su te dve zemlje godinama koristile za projekciju vojne moći u svojim regionima.

Prema navodima, uvođenje „Mračnog orla“ u američki arsenal kombinuje visok stepen brzine, dometa i preciznosti, čime se završava period tehnološke nadmoći rivala. Analitičari ističu da je projektil sposoban da probije najnaprednije protivvazdušne odbrambene sisteme, što značajno menja stratešku kalkulaciju vojnih komandi u Moskvi i Pekingu.

„Sjedinjene Države ovim potezom izmenile su pravila hipersoničnog ratovanja i postavile nove okvire strateškog balansa“, navodi se u oceni stručnjaka. Očekuje se da će Rusija i Kina morati da revidiraju svoje odbrambene strategije, s obzirom na nove mogućnosti koje Pentagon sada ima na raspolaganju.

U zvaničnim analizama naglašava se da je „Mračni orao“ više od novog oružja, već i jasan signal da Vašington preuzima lidersku poziciju u trci u naoružanju. Ovim sistemom američka vojska šalje poruku da je tehnološka ravnoteža ponovo u korist zapadnih saveznika, a period prednosti ruskih i kineskih hipersoničnih projektila okončan.

Vojni analitičari upozoravaju da će dalji razvoj situacije zavisiti od odgovora Moskve i Pekinga, kao i od eventualnog prilagođavanja odbrambenih sistema dveju zemalja na nove američke tehnologije.

Pročitaj još

U Trendu