Connect with us

Svet

Saradnici Džefrija Epstina naveli da ih federalni organi nikada nisu ispitivali

Nadzorni odbor Predstavničkog doma SAD ispitao bivše računovođu i advokata, dok Ministarstvo pravde nije komentarisalo njihove navode

Published

on

Foto Izvor:

Nadzorni odbor Predstavničkog doma SAD ispitao bivše računovođu i advokata, dok Ministarstvo pravde nije komentarisalo njihove navode

Računovođa Ričard Kan i advokat Daren Indike, bivši saradnici osuđenog seksualnog prestupnika Džefrija Epstina, izjavili su pred Nadzornim odborom Predstavničkog doma SAD da ih federalni istražitelji nikada nisu intervjuisali u vezi sa Epstinovim poslovima. Njihova svedočenja, prema video zapisima prikazanim odboru, ukazuju da nisu bili svedoci nezakonitih radnji, niti su optuženi za bilo kakva krivična dela.

Ispitivanje je održano ranije ovog meseca iza zatvorenih vrata, u okviru istrage o slučajevima povezanim sa Epstinom. Njihove izjave otvorile su pitanja o obimu i toku istrage koju su vodili Ministarstvo pravde SAD i Federalni istražni biro (FBI). U zajedničkom memorandumu iz jula, ove institucije su opisale svoju istragu kao “iscrpnu”, ali nisu objavile dodatne materijale o Epstinu. Ministarstvo pravde nije komentarisalo svedočenja niti objasnilo razloge zbog kojih Kan i Indike nisu bili ispitani, iako su godinama radili za Epstina.

Ministarstvo je do sada objavilo više od tri miliona dokumenata o ovom slučaju, od kojih je većina redigovana, dok je sličan broj dokumenata zadržan zbog zaštite žrtava, sadržaja koji prikazuje seksualno zlostavljanje maloletnika, nasilje, advokatsku tajnu i druge razloge. Posle usvajanja Zakona o transparentnosti dosijea o Epstinu, vlada je bila primorana da objavi preostale dosijee.

Federalna istraga protiv Epstina započela je pre gotovo dve decenije, a 2008. godine zaključen je sporazum o priznanju krivice u slučaju seksualnog iskorišćavanja maloletnice. Epstin je ponovo uhapšen 2019. godine, ali je preminuo u zatvorskoj ćeliji pre suđenja.

Kan je izjavio da ga “nijedan vladin organ nikada nije ispitivao”, iako je dobijao sudske pozive vezane za dokumentaciju. Indike je naveo da ga organi reda nisu kontaktirali ni u vezi sa Epstinom ni sa njegovom saradnicom Gislejn Maksvel, što ga nije iznenadilo zbog njegove uloge advokata zaduženog za poslovne transakcije. Obojica su navela da su razmišljali o prekidu saradnje sa Epstinom nakon što je 2008. priznao krivicu, ali su odlučili da ostanu iz ličnih i profesionalnih razloga.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Eksplozije na gasovodu u Dagestanu, evakuisano više od 100 ljudi

Hitne službe sprovode istragu, oblast oko Kiziljurta ograđena iz bezbednosnih razloga

Published

on

By

Hitne službe sprovode istragu, oblast oko Kiziljurta ograđena iz bezbednosnih razloga

Tri eksplozije dogodile su se danas na gasovodu Mozdok–Kazimagomed kod Kiziljurta u ruskoj republici Dagestan, saopšteno je iz hitnih službi. Više od 100 stanovnika iz okolnih kuća evakuisano je iz bezbednosnih razloga, dok prema poslednjim informacijama nema prijavljenih žrtava.

Prema navodima nadležnih, snažne eksplozije zahvatile su glavni gasovod, a nakon detonacija došlo je do velikog požara i izlivanja gasa pod visokim pritiskom. Vatreni stub bio je vidljiv iz većeg dela grada, a hitne službe su odmah ograđene područje i započele rad na saniranju požara.

“Na terenu se nalaze sve raspoložive jedinice, a prioritet je zaštita stanovništva i sprečavanje širenja požara”, navodi se u zvaničnom saopštenju. U toku je evakuacija stanovnika iz najugroženijih objekata u neposrednoj blizini mesta incidenta.

Kako je dodatno precizirano, eksplozije su se dogodile između naselja Bavtugaj i Gelbah u Kiziljurt distriktu. Pripadnici hitnih službi rade na otklanjanju posledica i kontroli curenja gasa. Istraga uzroka eksplozija je u toku, a lokalne vlasti prate situaciju i apelovale su na građane da se pridržavaju mera bezbednosti.

“Istraga je u toku, a sve okolnosti ovog događaja biće utvrđene nakon uviđaja i dodatnih provera”, saopštili su iz hitnih službi.

Pročitaj još

Svet

Zelenski izjavio da je pismo Putinu donelo očekivane rezultate

Predsednik Ukrajine saopštio da su međunarodni apeli ostvarili planirani efekat, bez otkrivanja detalja

Published

on

By

Predsednik Ukrajine saopštio da su međunarodni apeli ostvarili planirani efekat, bez otkrivanja detalja

Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas na zajedničkoj konferenciji sa liderima nordijskih i baltičkih zemalja da je serija apela međunarodnim liderima, uključujući otvoreno pismo ruskom predsedniku Vladimiru Putinu, dala rezultate koje je očekivao. Kako je naveo, cilj slanja pisma Putinu bio je da pokaže saveznicima ko je spreman za mir, a ko nije.

“Imao sam cilj kada sam poslao pismo Putinu. Mislim da sam dobio rezultat koji mi je bio potreban”, rekao je Zelenski, dodajući da je tokom proteklog meseca uputio i više pisama drugim međunarodnim faktorima, uključujući Evropsku uniju, Kongres i predsednika Sjedinjenih Američkih Država.

“Imao sam drugačije ciljeve. Na primer, govoreći o Sjedinjenim Američkim Državama, zaista sam želeo da učinim sve da njihov fokus barem malo prebacim sa Bliskog istoka na situaciju u Ukrajini. Ne mogu da podelim sa vama sve detalje, ali mojoj državi je potrebna veoma značajna količina antibalističkih kapaciteta. Dobio sam rezultat, ali ne mogu sada da podelim kakav je bio rezultat”, istakao je ukrajinski predsednik.

Otvoreno pismo Vladimiru Putinu, koje je Zelenski poslao 4. juna, sadržalo je predlog za lični sastanak u cilju okončanja sukoba, sa sugestijom da se razgovori održe u nekoj od trećih zemalja tradicionalno domaćina međunarodnih pregovora. Dan kasnije, ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je da trenutno ne vidi svrhu sastanka sa ukrajinskim liderom.

Zvaničnih informacija o daljim koracima ili rezultatima ovih diplomatskih aktivnosti za sada nema.

Pročitaj još

Svet

Otkriveni desetinama 7.000 godina stari skeleti bez glava u Slovačkoj

Istraživači sa nemačkog univerziteta i Slovenačke akademije nauka potvrdili pronalazak u Vrábleu, nalazi ukazuju na moguće neolitke običaje

Published

on

By

Istraživači sa nemačkog univerziteta i Slovenačke akademije nauka potvrdili pronalazak u Vrábleu, nalazi ukazuju na moguće neolitke običaje

Arheolozi su pronašli desetine ljudskih skeleta starih oko 7.000 godina, gotovo svi bez glava, u jarku u mestu Vráble u Slovačkoj. Ovaj pronalazak, koji su potvrdili istraživači sa Univerziteta u Kilu i Slovenačke akademije nauka, deo je zajedničkog istraživačkog projekta koji traje više decenija. Prema njihovom saopštenju, nalazi bacaju novo svetlo na život i običaje neolitskih poljoprivrednih zajednica u tom regionu.

Istraživački tim je naveo da je na pomenutoj lokaciji otkriveno 78 skeleta, koji su pronađeni jedan na drugom, a gotovo svi bez glava. Analize do sada ukazuju da su ostaci namerno sahranjeni na ovaj način, što istraživači povezuju sa mogućim kulturnim praksama iz perioda neolita, a ne sa masakrom ili nasilnim događajem.

Profesor Martin Furholt sa Univerziteta u Kilu, koji je vodio studiju, izjavio je da su ovakvi ukopi neuobičajeni za to vreme, ali da dostupni dokazi sugerišu da su predstavljali deo društvenih običaja tadašnjih stanovnika. Prema podacima univerziteta, naselje kod Vráblea bilo je naseljeno između 5.250. i 4.950. godine pre nove ere, tokom ranog neolitskog perioda.

Studija je objavljena u stručnom časopisu, a tim naglašava da se dalja istraživanja nastavljaju, kako bi se preciznije utvrdile okolnosti i značaj ovog otkrića. Iako su skeleti na prvi pogled predstavljali „zastrašujući prizor“, istraživači ističu da njihovo raspoređivanje i način ukopa ukazuju na ritualne ili društvene prakse, a ne na dokaze nasilja velikih razmera.

Ovaj nalazište doprinosi boljem razumevanju života neolitskih zajednica u centralnoj Evropi, posebno u kontekstu razvoja poljoprivrede i društvene organizacije tog perioda. Tim istraživača planira da nastavi iskopavanja i analize, kako bi se dobila potpunija slika o običajima i svakodnevici stanovnika ovog područja pre nekoliko hiljada godina.

Pročitaj još

U Trendu