Connect with us

Svet

Povređeni vojnici i porodice tvrde da su ratne povrede umanjene u izveštajima američke vojske

Vojnici i članovi porodica navode neslaganje sa zvaničnim procenama povreda tokom sukoba sa Iranom, dok vojska ostaje pri zvaničnoj klasifikaciji

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Art guzman

Vojnici i članovi porodica navode neslaganje sa zvaničnim procenama povreda tokom sukoba sa Iranom, dok vojska ostaje pri zvaničnoj klasifikaciji

Nekoliko američkih vojnika ranjenih tokom nedavnog sukoba sa Iranom i njihovi članovi porodica izneli su tvrdnje da su vojni izveštaji umanjili ozbiljnost njihovih povreda. Povod za ove izjave bio je nastup američkog sekretara za odbranu Pita Hegseta, koji je u martu saopštio da je oko 90% od 400 povređenih američkih vojnika pretrpelo “manje povrede” i vratilo se na dužnost.

Međutim, neki od povređenih vojnika su za međunarodne medije naveli da su posledice napada ozbiljnije nego što to zvanični podaci prikazuju. Jedan od njih je oficir američke vojske, kojem je telo zadobilo više povreda od gelera prilikom napada iranskog drona na radnu stanicu u Kuvajtu 1. marta. Prema medicinskoj dokumentaciji u koju su novinari imali uvid, pored povreda od gelera, vojnik je pretrpeo potres mozga, gubitak sluha i vida, kao i oštećenje pluća. Zvanična vojna klasifikacija ove povrede je “nije ozbiljno povređen”.

Supruga povređenog vojnika izjavila je da smatra ovakvu procenu neprihvatljivom i istakla neslaganje sa zvaničnim tumačenjem. Ovaj slučaj deo je šireg nezadovoljstva među preživelim vojnicima i njihovim porodicama, koji navode da vojska ne odražava realnu težinu povreda u svojim izveštajima.

Oficir je bio među više od 20 povređenih u, kako se navodi, najsmrtonosnijem napadu na američke vojnike tokom aktuelnog sukoba, koji se dogodio u Kuvajtu. Napad je bio i najteži po američke trupe od 2021. godine. Više porodica preživelih vojnika navelo je u razgovorima sa novinarima da se suočavaju sa dugoročnim posledicama povreda, kao i izazovima u vezi sa kategorizacijom njihovog zdravstvenog stanja.

Zvaničnici američke vojske do sada nisu izneli dodatne komentare povodom ovih izjava. Sekretarijat za odbranu navodi da su sve povrede procenjene prema važećim medicinskim standardima. Nije bilo nezavisnih potvrda o tačnom broju teško povređenih, niti o pojedinačnim slučajevima, osim navoda iz medicinske dokumentacije do koje su novinari došli.

Sukob između Sjedinjenih Američkih Država i Irana eskalirao je tokom prethodnih meseci, a napad u Kuvajtu predstavljao je jedan od ključnih incidenata. Prema dostupnim podacima, ukupni broj povređenih američkih vojnika tokom sukoba je oko 400, ali zvanične informacije o stepenu povreda izazvale su dodatne polemike u javnosti i među porodicama pogođenih vojnika.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Novi toplotni talas iz Sahare očekuje se širom Evrope od 10. jula

Meteorolozi upozoravaju na ekstremne temperature, infrastruktura pod pritiskom u više francuskih regiona

Published

on

By

Meteorolozi upozoravaju na ekstremne temperature, infrastruktura pod pritiskom u više francuskih regiona

Novi talas ekstremnih vrućina očekuje se širom Evrope, posebno u Francuskoj, od 10. jula, saopštili su meteorolozi. Prema najavama, prodor vrelog vazduha iz Sahare mogao bi da izazove značajno povećanje temperatura, dok su pojedini regioni već pod crvenim meteo-alarmom.

Meteorolog Režis Krepe objasnio je da specifična kombinacija hladnog vazduha sa Atlantika i jačanja anticiklona iznad zapadne Evrope stvara uslove za takozvanu ‘toplotnu pumpu’, kojom se toplotni talas iz Sahare premešta ka evropskom kopnu. Pored toga, zbog izuzetno suvog zemljišta, prirodno hlađenje vazduha putem isparavanja je otežano, što dodatno pogoršava situaciju.

Francuska ministarka za ekološku tranziciju Monik Barbu upozorila je na mogućnost da ekstremne temperature potraju do sredine jula. Istaknuto je da bi ovo bio treći toplotni talas u sezoni, nakon sličnih perioda krajem maja i u drugoj polovini juna.

Ekstremne vrućine su već imale posledice na infrastrukturu, pri čemu su poslednji temperaturni rekordi, najviši od 1947. godine, uzrokovali kvarove na elektroenergetskoj mreži. U departmanima Finister i Vokliz desetine hiljada domaćinstava ostalo je bez struje.

Meteorolozi napominju da iako se naredne nedelje očekuje blago olakšanje, temperature će i dalje biti iznad proseka za ovo doba godine. Preporučuje se stanovništvu da preduzme mere opreza tokom trajanja toplotnog talasa. “Situacija se pažljivo prati i građani su pozvani da prate preporuke nadležnih službi”, navodi se u zvaničnoj izjavi.

Pročitaj još

Svet

Iransko pravosuđe pokreće postupke protiv SAD i Izraela pred međunarodnim sudovima

Iranski pravosudni organi najavili intenzivne pravne mere zbog optužbi za ratne zločine tokom četrdesetodnevnog sukoba

Published

on

By

Iranski pravosudni organi najavili intenzivne pravne mere zbog optužbi za ratne zločine tokom četrdesetodnevnog sukoba

Iransko pravosuđe najavilo je danas pokretanje pravnih postupaka pred međunarodnim sudovima protiv Sjedinjenih Američkih Država i Izraela, optužujući ih za ratne zločine tokom četrdesetodnevnog sukoba koji je trajao od 28. februara. Kako su saopštili pravosudni zvaničnici, Iran smatra da su ova dva režima odgovorna za “ničim izazvan agresivni rat” i teška kršenja međunarodnog prava.

Na sastanku sa visokim pravosudnim predstavnicima, šef iranskog pravosuđa Golam-Hosein Mohseni Edžei istakao je da su napadi bili usmereni i na civilnu infrastrukturu, što prema njegovim rečima predstavlja direktno kršenje Ženevskih konvencija iz 1949. godine. “Agresorski režimi SAD i Izraela namerno su počinili brojne ratne zločine tokom napada na Iran – od ubistava dece i civila, do napada na bolnice, škole, univerzitete i stambene zgrade”, izjavio je Edžei.

Iransko pravosuđe formiralo je specijalni tim koji čine glavni tužilac, zamenik šefa pravosuđa za međunarodne poslove, sekretar Kabineta za ljudska prava i Centar pravnika pravosuđa. Tim će u saradnji sa zakonodavnom i izvršnom vlašću raditi na pripremi dokaznog materijala i pokretanju postupaka za naknadu ratne štete, obeštećenje žrtava i njihovih porodica, kao i kažnjavanje odgovornih pred međunarodnim institucijama.

“Potrebno je da se legitimna prava iranskog naroda zaštite putem međunarodnih pravnih i sudskih mehanizama. Neophodno je uložiti maksimalne napore kako bi agresori odgovarali za kršenje materijalnih i moralnih prava našeg naroda”, dodao je Edžei. Ovim potezom zvanični Teheran nastavlja diplomatsku i pravnu borbu nakon okončanja oružanih sukoba, dok međunarodna zajednica prati razvoj pravnih procesa protiv Vašingtona i Tel Aviva.

Pročitaj još

Svet

Sergej Lavrov izneo tvrdnje o američkom interesovanju za gasovod ‘Severni tok’

Ruski ministar spoljnih poslova tvrdi da Sjedinjene Američke Države pregovaraju o otkupu evropskog dela gasovoda radi preprodaje ruskog gasa

Published

on

By

Ruski ministar spoljnih poslova tvrdi da Sjedinjene Američke Države pregovaraju o otkupu evropskog dela gasovoda radi preprodaje ruskog gasa

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je da Sjedinjene Američke Države trenutno pregovaraju o mogućem otkupu evropskog dela gasovoda ‘Severni tok’, sa ciljem da obnove i preuzmu kontrolu nad protokom energenata. Ovu izjavu Lavrov je dao tokom obraćanja na 12. Međunarodnom naučnom i stručnom forumu ‘Primakovljeva čitanja’.

Prema Lavrovovim rečima, američki plan uključuje obnovu gasovoda i preprodaju ruskog gasa sa velikom maržom. ‘Amerikanci trenutno pregovaraju – ili su nam bar rekli da je to njihov plan – da kupe evropski deo ‘Severnog toka’. Da ga obnove i preuzmu kontrolu. Ali, ništa osim našeg gasa preko gasovoda se ne može pumpati’, izjavio je Lavrov. On je dodao: ‘Dakle, mi ćemo pumpati gas, a oni će ga preprodavati, pretpostavljam, sa velikom maržom.’

Gasovodi ‘Severni tok 1’ i ‘Severni tok 2’ pretrpeli su ozbiljna oštećenja usled eksplozija koje su se dogodile 26. septembra 2022. godine, što je dovelo do trajnog onesposobljavanja ove infrastrukturne mreže. Rusija je više puta zahtevala uvid u podatke međunarodne istrage o ovom incidentu, ali ti zahtevi do danas nisu ispunjeni.

Ove izjave Sergeja Lavrova dodatno su podgrejale tenzije oko energetske bezbednosti na evropskom kontinentu i istakle značaj gasovoda u geopolitičkim odnosima između Rusije, Sjedinjenih Američkih Država i evropskih zemalja.

Pročitaj još

U Trendu