Connect with us

Svet

Porezi na nekretnine u SAD rastu brže od inflacije prema analizi tržišta

Prema podacima izveštaja o tržištu nekretnina, porezi na imovinu povećani su u većini saveznih država tokom prošle godine

Published

on

pexels-photo-34134977

Prema podacima izveštaja o tržištu nekretnina, porezi na imovinu povećani su u većini saveznih država tokom prošle godine

Prema analizi tržišta nekretnina objavljenoj 9. aprila 2026. godine, porezi na nekretnine u Sjedinjenim Američkim Državama beleže rast koji premašuje stope inflacije. Prosečan vlasnik kuće prošle godine platio je 4.427 dolara na ime poreza na imovinu, što predstavlja povećanje od 3,7% u odnosu na prethodnu godinu. U istom periodu, indeks potrošačkih cena, kao merilo inflacije, porastao je za 2,7%.

Podaci pokazuju značajne regionalne razlike. U pojedinim državama zabeležena su veća povećanja, uključujući rast od 18% u saveznoj državi Delaver i 11,6% u Merilendu. Porezi na nekretnine predstavljaju glavni izvor prihoda lokalnih samouprava i koriste se za finansiranje javnih usluga kao što su škole, izgradnja puteva, policija i vatrogasne službe. Prema podacima nevladinih organizacija koje analiziraju poreske politike, čak 70% lokalnih poreskih prihoda u SAD dolazi iz poreza na imovinu.

Uprkos povećanju poreza, prosečna procenjena vrednost porodičnih kuća prošle godine smanjena je za 1,7%, na 494.231 dolar. Ovaj podatak ukazuje da visina poreza ne zavisi isključivo od vrednosti nekretnina, već i od drugih faktora, uključujući rast troškova pružanja javnih usluga. Prema analitičarima iz oblasti poreske politike, određene lokalne samouprave povećale su poreske stope kako bi pokrile rastuće troškove infrastrukture i javnih servisa.

Izvršni direktor kompanije koja je sprovela analizu tržišta nekretnina izjavio je da porezi na imovinu često rastu brže od inflacije jer su određeni budžetskim potrebama lokalnih vlasti, a ne samo promenama cena potrošačke korpe. On je naveo da opštine mogu povećavati poreske stope ili održavati postojeće nivoe kako bi obezbedile sredstva za javne namene, bez obzira na šire ekonomske pokazatelje.

Analiza pokazuje da su porezi na nekretnine povećani u 40 saveznih država i Distriktu Kolumbija tokom prošle godine, dok je u 10 saveznih država, uglavnom na zapadu SAD, došlo do smanjenja. Smanjenje poreza u tim državama povezano je sa lokalnim inicijativama i zakonodavnim merama koje su za cilj imale rasterećenje vlasnika nekretnina. U jednom od primera, zakonodavci u Vajomingu usvojili su odluku o smanjenju poreza na imovinu.

Ukupno posmatrano, porezi na nekretnine ostaju važan izvor finansiranja lokalnih zajednica, a trendovi u oporezivanju i dalje zavise od potreba pojedinačnih opština i promena u zakonodavstvu. Izveštaji pokazuju da se vlasnici nekretnina suočavaju sa rastućim poreskim obavezama, dok su pojedine države preduzele korake za njihovo smanjenje.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

NATO i SAD vode pregovore sa Danskom o budućnosti Grenlanda zbog bezbednosti na Arktiku

NATO jača ulogu na Arktiku, pregovori u toku, Rusija i Kina identifikovane kao glavne pretnje

Published

on

By

NATO jača ulogu na Arktiku, pregovori u toku, Rusija i Kina identifikovane kao glavne pretnje

NATO, Sjedinjene Američke Države, Danska i Grenland vode razgovore o budućnosti najvećeg ostrva na svetu i bezbednosnim izazovima na Arktiku, saopšteno je nakon sastanka generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea sa američkim predsednikom Donaldom Trampom u Vašingtonu. U fokusu pregovora je status Grenlanda i ograničavanje uticaja Rusije i Kine u regionu.

Rute je istakao da postoji visok nivo saglasnosti sa američkom stranom o potrebi jačanja odbrane na Arktiku. “Slažem se sa ocenom predsednika Trampa da postoji veliki rizik od pojačanog angažovanja Rusije i Kine na Arktiku. Predsednik je u pravu, moramo se braniti”, naveo je Rute.

Prema njegovim rečima, NATO je još u januaru na Svetskom ekonomskom forumu utvrdio da Savez mora imati snažniju ulogu na Arktiku, uključujući i zaštitu Grenlanda. Kao deo tih aktivnosti, pokrenuta je inicijativa “Arktički stražar” sa ciljem jačanja koordinacije članica i unapređenja odbrane regiona.

Izjave dolaze nakon što je vršilac dužnosti danskog ministra spoljnih poslova Lars Loke Rasmusen izjavio da Tramp nije odustao od svojih ambicija u vezi sa Grenlandom. Tramp je prethodnih dana ponovo kritikovao saveznike u NATO-u zbog nesaradnje tokom sukoba u Iranu i rasplamsao spor oko Grenlanda, poručivši: “Mi želimo Grenland. Oni nam ga ne žele dati. A ja sam rekao: ‘Doviđenja’.”

Ranije je Tramp više puta pretio mogućnošću aneksije Grenlanda, teritorije pod suverenitetom Danske, ali je naišao na protivljenje evropskih saveznika. NATO i dalje razmatra dalje korake, a bezbednost na Arktiku ostaje među prioritetima Saveza.

Pročitaj još

Svet

Poruke Brajana Hukera nakon nestanka supruge na Bahamima objavljene

Zvaničnici potvrdili istragu o nestanku Amerikanke, njen suprug priveden na ispitivanje, slučaj još bez optužnice

Published

on

By

Zvaničnici potvrdili istragu o nestanku Amerikanke, njen suprug priveden na ispitivanje, slučaj još bez optužnice

Američki državljanin Brajan Huker priveden je na ispitivanje nakon što je prijavljen nestanak njegove supruge Lajnet Huker tokom noćne vožnje čamcem kod obale Bahama, potvrđeno je od strane lokalnih vlasti. Prema informacijama dostupnim međunarodnim medijima, nestanak je prijavljen u nedelju, dok je Huker priveden u sredu uveče radi daljeg ispitivanja u vezi sa ovim slučajem.

Advokat Brajana Hukera izjavio je da njegov klijent nije optužen ni za kakvo krivično delo, te da prema propisima može biti zadržan do 48 sati, s mogućnošću produženja na 96 sati ukoliko to istražni organi procene kao neophodno.

U porukama poslatim prijatelju nakon nestanka, Huker je naveo da je njegova supruga tokom vožnje čamcem pala u vodu, te pokušala da dopliva nazad do plovila. Prema njegovim rečima, snažan vetar i struje su ih brzo udaljili jedno od drugog. On je, takođe, naveo da je zajedno sa suprugom u vodi ostao i ključ od čamca, što je onemogućilo pokretanje motora i potragu za nestalom osobom.

Zvaničnici Bahama potvrdili su da su pokrenuli istragu u vezi sa nestankom Lajnet Huker, državljanke Sjedinjenih Američkih Država iz Mičigena. Slučaj je izazvao pažnju javnosti zbog nepoznatih okolnosti nestanka i činjenice da je njen suprug jedini svedok događaja.

Prema navodima advokata, Brajan Huker negira bilo kakvu umešanost u nestanak supruge i sarađuje sa nadležnim organima tokom istrage. U javnosti su se pojavile i prepiske sa društvenih mreža u kojima Huker detaljno opisuje događaj prijatelju, navodeći da su vremenski uslovi bili otežani i da nije mogao da joj pomogne zbog gubitka ključa i nemogućnosti upravljanja čamcem.

Lokalne vlasti nisu iznele dodatne detalje o toku istrage niti su objavile nove informacije o mogućoj sudbini nestale osobe. Pripadnici spasilačkih službi nastavili su potragu na području između ostrva Hope Town i Elbow Cay, gde se nesreća dogodila.

Istraga je u toku, a prema dostupnim informacijama, nijedna od strana nije iznela nove tvrdnje ili optužbe. Javnost očekuje dalje zvanične informacije od strane istražnih organa Bahama.

Pročitaj još

Svet

Američki predsednik optimističan povodom mirovnih pregovora sa Iranom uoči razgovora u Pakistanu

Diplomatska delegacija predvođena potpredsednikom Džej Di Vensom priprema se za ključne razgovore, primirje pod pritiskom

Published

on

By

Diplomatska delegacija predvođena potpredsednikom Džej Di Vensom priprema se za ključne razgovore, primirje pod pritiskom

Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je “veoma optimističan” u vezi sa postizanjem mirovnog sporazuma sa Iranom, dok se diplomatska delegacija na čelu sa potpredsednikom Džej Di Vensom priprema za važne pregovore u Pakistanu. Glavni cilj ovih razgovora je okončanje gotovo šestonedeljnog sukoba, ali postoje izazovi zbog nestabilnog primirja i nastavka bombardovanja izraelskih snaga na jugu Libana, kao i zastoja u saobraćaju kroz Ormuski moreuz.

Prema zvaničnim izjavama, Tramp je u telefonskom intervjuu naveo da su iranski zvaničnici “mnogo razumniji iza zatvorenih vrata” i da su spremni na dogovor, uz napomenu da “nemaju vojsku” i da bi neuspeh pregovora mogao imati ozbiljne posledice po Iran. On je naglasio da je postignut privremeni prekid vatre, ali da se već oseća napetost zbog nastavka izraelskih napada na oblasti pod kontrolom Hezbolaha u Libanu, koji uživa podršku Teherana.

Tramp je tokom razgovora sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom zatražio smanjenje napada kako bi se omogućio uspeh pregovora. Potpredsednik Vens je saopštio da bi izraelske snage mogle da pokažu “malo uzdržanosti” prilikom operacija u Libanu, dok su evropski lideri pozvali Liban da se priključi ograničenom primirju.

Američki predsednik je prethodno proglasio dvonedeljnu pauzu u bombardovanju posle pretnji upućenih Iranu zbog blokade Ormuskog moreuza, ključnog plovnog puta pogođenog sukobom. Međutim, još uvek ne postoji saglasnost o uslovima sporazuma, pošto američka i izraelska strana tvrde da Liban nije deo dogovora, dok iranski lideri imaju drugačije viđenje.

“Razgovarao sam sa Bibijem i on će to smiriti. Mislim da moramo biti malo uzdržaniji”, izjavio je Tramp. Nadležni zvaničnici nastavljaju sa pripremama za predstojeće pregovore uz pojačan diplomatski pritisak na sve strane.

Pročitaj još

U Trendu