Connect with us

Svet

Porast cena nekretnina u SAD otežava pristup stambenom tržištu za mnoge porodice

Ekonomisti potvrđuju da rast cena kuća i visoke kamate ograničavaju mogućnosti kupovine, sve više građana ostaje u najmu

Published

on

pexels-photo-8962228

Ekonomisti potvrđuju da rast cena kuća i visoke kamate ograničavaju mogućnosti kupovine, sve više građana ostaje u najmu

U Sjedinjenim Američkim Državama, mnoge porodice suočavaju se sa poteškoćama u pokušaju da kupe sopstveni dom, navode sagovornici iz Arizone i ekonomski stručnjaci. Prema iskazu stanovnice Čendlera, Arizone, koja radi kao medicinska sestra, ona i njen suprug, zaposleni u industriji, uprkos redovnim primanjima, ne uspevaju da pokriju sve životne troškove i obezbede sredstva za kupovinu kuće. “Plaćamo kiriju oko tri hiljade dolara, uz dodatne troškove za struju, osiguranje, automobile i prehranu. Na kraju meseca jedva ostane dovoljno za osnovne potrepštine”, izjavila je ova sagovornica.

Njena porodica, kao i mnogi drugi pripadnici generacije Milenijalaca, do sada nije uspela da postane vlasnik nekretnine. Cene kuća na tržištu često premašuju njihove mogućnosti. “Kuća koju iznajmljujemo procenjena je na 600.000 dolara, što je za nas nedostižno. Realno, možemo priuštiti nekretninu do 300.000 dolara, ali u tom cenovnom rangu ponuda je veoma ograničena”, navodi ona.

Ekonomisti ističu da je od početka pandemije 2020. godine došlo do značajnog rasta cena nekretnina u SAD. Prema dostupnim podacima, prosečna cena kuće iznosi 416.000 dolara, što predstavlja gotovo 50% povećanja u poslednjih nekoliko godina. Istovremeno, kamatne stope na stambene kredite su visoke, pa su troškovi zaduživanja dodatno otežali pristup tržištu.

Kako navodi glavni ekonomista jedne od vodećih platformi za nekretnine, razlozi ovakve situacije uključuju nedovoljnu izgradnju novih objekata tokom prethodne decenije, što je dovelo do manjka ponude na tržištu. “Kada postoji manjak stambenih jedinica i konstantna potražnja, tržište reaguje rastom cena”, istaknuto je u stručnoj analizi. Procene ukazuju na deficit od oko četiri miliona stambenih jedinica u SAD.

Pored toga, podaci pokazuju da su cene nekretnina od 1990. godine porasle za oko 300%, dok su prosečne zarade porasle za otprilike upola manje. Ovakav nesrazmer dodatno otežava mogućnost građana da steknu sopstveni dom. Mnogi stanovnici, uključujući i one sa stabilnim poslovima i višegodišnjim radnim iskustvom, izražavaju zabrinutost zbog trenutne situacije i ističu da se osećaju kao „večiti podstanari“.

Trenutno, prema procenama stručnjaka, nema naznaka da će se tržište uskoro stabilizovati, a rast cena i visoke kamate i dalje predstavljaju izazov za građane koji žele da kupe nekretninu.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Koncept “Ljudske biblioteke” u Kopenhagenu privlači pažnju širom sveta

Osnivač Ronni Abergel potvrdio širenje inovativnog projekta na više od 80 zemalja, sa posebnim fokusom na teme mentalnog zdravlja

Published

on

By

Osnivač Ronni Abergel potvrdio širenje inovativnog projekta na više od 80 zemalja, sa posebnim fokusom na teme mentalnog zdravlja

U Kopenhagenu je već 26 godina aktivan neobičan projekat pod nazivom “Ljudska biblioteka” (Menneskebiblioteket), koji je pokrenuo Ronni Abergel. Za razliku od klasičnih biblioteka, ovde se ne iznajmljuju knjige, već se razgovara sa ljudima – dobrovoljcima koji su spremni da podele svoja životna iskustva i odgovore na pitanja posetilaca tokom besplatnih susreta u trajanju od 30 minuta. Prema rečima Abergel-a, učesnici ovog projekta nazivaju se “knjigama” i predstavljaju različite teme, poput mentalnog zdravlja, društvenih izazova i ličnih priča.

“Ovo je biblioteka gde dajemo ljudska bića na pozajmicu, oni su otvorene knjige i odgovoriće na svako pitanje iz oblasti koju predstavljaju”, izjavio je Abergel. Svi koji učestvuju u ulozi “knjige” su volonteri, a razgovori se održavaju na licu mesta i nisu dozvoljena iznošenja van objekta.

Koncept se proširio na više od 80 zemalja, uključujući i Sjedinjene Američke Države, gde je do sada otvoreno šest ovakvih biblioteka, a najavljeno je i dalje širenje. Najčešće teme o kojima posetioci žele da razgovaraju odnose se na mentalno zdravlje, kao što su shizofrenija, bipolarni poremećaj, autizam, anksioznost i depresija, što prema Abergel-u čini ove teme “globalnim bestselerima” u okviru projekta.

U okviru posete Kopenhagenu, reporter je razgovarao sa tri “knjige” iz ove biblioteke. Jedan od učesnika, Christian Sarner, podelio je svoja iskustva iz perspektive osobe sa shizofrenijom, ističući da postoje česte predrasude da su ljudi sa ovim poremećajem opasni ili bespomoćni, što je, kako navodi, netačno. Sarner je naglasio sopstvenu obrazovnu i životnu putanju, čime je želeo da doprinese razbijanju stereotipa vezanih za mentalne poremećaje.

Ljudska biblioteka omogućava posetiocima da kroz direktan razgovor bolje razumeju izazove sa kojima se drugi suočavaju, pri čemu se posebno podstiče otvoren dijalog. Projekat ima podršku brojnih zajednica i institucija, a susreti se organizuju u javnim bibliotekama, školama, univerzitetima i putem zvanične internet stranice projekta.

Osnivač Ronni Abergel naglašava da je cilj ovakvih susreta smanjenje predrasuda i podizanje svesti o važnim društvenim temama kroz lični kontakt i razmenu iskustava. Ideja se nastavlja razvijati i prilagođavati različitim okruženjima, a interesovanje za ovaj koncept raste i na međunarodnom nivou.

Pročitaj još

Svet

Džill Bajden govorila o životu tokom i posle boravka u Beloj kući

Bivša prva dama SAD izjavila da se život promenio nakon odlaska iz Bele kuće; zdravstveni izazovi i svakodnevica potvrđeni u prvom intervjuu

Published

on

By

Bivša prva dama SAD izjavila da se život promenio nakon odlaska iz Bele kuće; zdravstveni izazovi i svakodnevica potvrđeni u prvom intervjuu

Bivša prva dama Sjedinjenih Američkih Država, Džill Bajden, govorila je o životu nakon završetka mandata njenog supruga, predsednika Džoa Bajdena, u prvom intervjuu datom nakon napuštanja Bele kuće. Intervju je realizovan u Delaveru, gde Bajdenovi sada žive, a Džill Bajden je navela da im svakodnevica ipak nije u potpunosti mirna. Prema njenim rečima, i dalje su aktivni kroz pisanje, putovanja i javne nastupe, ali povratak kući smatraju „mirnim mestom“.

Međutim, Bajdenovi su se suočili sa značajnim izazovima. Prema rečima Džill Bajden, samo četiri meseca nakon završetka predsedničkog mandata, Džo Bajden je dijagnostikovan sa agresivnom formom karcinoma prostate, koji se proširio na kosti. Džill Bajden je izjavila da je dijagnoza bila iznenađenje za porodicu: „Sećam se tog trenutka kada smo dobili dijagnozu, bio je to šok.“ Dodala je da predsednik dobro podnosi lečenje, ali je istakla da takva vest utiče na svakodnevni život.

Na pitanje da li je bolest mogla biti otkrivena dok su još bili u Beloj kući, Džill Bajden je navela da su prema preporukama Američke urološke asocijacije, muškarci stariji od 70 godina često izuzeti od PSA testiranja, s obzirom na to da se smatra da je reč o spororastućem obliku karcinoma. Ona je podvukla da su tokom boravka u Beloj kući imali odličnu medicinsku negu, ali da je, uprkos tome, ova dijagnoza izostala.

Džill Bajden je istakla svoju zabrinutost za zdravlje supruga, navodeći da je stalno obazriva kada je reč o njegovom zdravstvenom stanju. Na pitanje da li oseća tenziju zbog toga, odgovorila je da je pre svega „budna i oprezna“.

U javnosti je bilo i pitanja o mentalnom zdravlju Džoa Bajdena tokom mandata. Džill Bajden je izjavila da nije primećivala znakove mentalnog opadanja kod supruga dok je bio predsednik. „Definitivno je bio u procesu starenja, kao i svi mi“, navela je, ističući da nije uočila promene koje bi ukazivale na kognitivni pad.

Bajdenovi su se povukli iz političkog života, ali prema rečima Džill Bajden, nastavljaju sa aktivnostima koje uključuju javne nastupe i rad na ličnim projektima. Dodala je da im je dom u Delaveru sada mesto mira, ali da svakodnevica i dalje sadrži brojne obaveze.

Ovaj intervju osvetljava privatne izazove sa kojima se susreću bivši nosioci visokih državnih funkcija, a pažnja javnosti ostaje usmerena na zdravstveno stanje bivšeg predsednika.

Pročitaj još

Svet

Deca izbeglice iz Konga zadržana u pritvornom centru u Teksasu

Porodica iz Demokratske Republike Kongo premeštena u SAD, advokat potvrđuje da je deo članova i dalje u pritvoru

Published

on

By

Porodica iz Demokratske Republike Kongo premeštena u SAD, advokat potvrđuje da je deo članova i dalje u pritvoru

Porodica iz Demokratske Republike Kongo, koja je u Sjedinjene Američke Države stigla tražeći politički azil, deo vremena je provela u pritvornom centru za migrante u Dilleyju, Teksas, saopšteno je u izveštajima sa lica mesta. Prema navodima članova porodice, deca su krajem prošle godine boravila u centru zajedno sa majkom, dok je najstarija ćerka, koja ima 19 godina, zadržana i nakon puštanja ostatka porodice.

Porodica je napustila Kongo nakon što je majka, prema rečima advokata Elore Mukherjee, bila izložena maltretiranju zbog svog aktivizma protiv režima. Po dolasku u SAD 2022. godine, svi članovi bili su prebačeni u imigracioni pritvor u Teksasu radi provere i procesa azila. Deca su navela da su uslovi u centru bili teški i da su imali primedbe na kvalitet hrane i vode.

Nakon nekoliko meseci, mlađi članovi porodice i majka su pušteni iz pritvornog centra u martu, dok je najstarija ćerka ostala u pritvoru, što je izazvalo zabrinutost porodice. Advokat porodice, Elora Mukherjee sa Pravnog fakulteta Univerziteta Kolumbija, izjavila je da su članovi porodice napustili Kongo iz bezbednosnih razloga i da su tražili međunarodnu zaštitu.

Prema dostupnim informacijama, porodica trenutno boravi u blizini Portlanda, Maine, dok čekaju na završetak imigracionih procedura i ponovno spajanje sa najstarijom ćerkom. Njihova situacija, kako navode advokati, ilustruje izazove sa kojima se suočavaju izbeglice u procesu traženja azila u Sjedinjenim Državama.

Nema podataka o incidentima nasilja tokom boravka porodice u pritvornom centru, a izveštaji ukazuju da su uslovi u objektu izazvali zabrinutost kod porodice, posebno zbog razdvajanja članova. Nezavisno nije moguće potvrditi sve navode o uslovima u centru, dok zvaničnici nisu dali detaljnije komentare o pojedinačnim slučajevima. Procesi azila i dalje su u toku, a porodica čeka dalja uputstva imigracionih vlasti.

Pročitaj još

U Trendu