Connect with us

Svet

Papa Lav XIV odgovorio na kritike predsednika SAD zbog izjava o Iranu

Poglavar Rimokatoličke crkve izjavio da neće prestati da se oglašava nakon komentara američkog predsednika

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Poglavar Rimokatoličke crkve izjavio da neće prestati da se oglašava nakon komentara američkog predsednika

Papa Lav XIV izjavio je tokom leta za Alžir da nema strah od kritika američkog predsednika Donalda Trampa i da će nastaviti da iznosi svoje stavove o aktuelnim međunarodnim pitanjima. Do reakcije je došlo nakon što je predsednik SAD kritikovao papine komentare o ratu sa Iranom.

“Neću ulaziti u raspravu. Ono što govorim nije namenjeno kao napad na bilo koga”, rekao je papa Lav novinarima tokom puta. On je pozvao sve da traže načine za izgradnju mostova mira i pomirenja i istakao da je potrebno izbegavati rat kad god je to moguće.

Poglavar Rimokatoličke crkve naglasio je da će nastaviti da postupa u skladu sa svojom misijom i poslanjem Crkve u savremenom svetu. On je dodao da se Crkva ne bavi politikom iz iste perspektive kao državne institucije.

“Nemam strah od Trampove administracije niti od toga da glasno govorim poruku Jevanđelja, za koju verujem da je moj zadatak, kao i zadatak Crkve. Mi nismo političari, ne bavimo se spoljnom politikom iz iste perspektive kao što bi on to mogao da razume”, rekao je papa Lav XIV.

Papa je zaključio da neće odustati od javnog iznošenja stavova, posebno kada je reč o miru i pomirenju, naglašavajući: “Pozivam sve ljude dobre volje da nastoje da izbegnu sukobe i da grade mir gde god je to moguće.”

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Navodi Brajana Hukera o događajima noći nestanka supruge na Bahamima

Huker izložio svoju verziju događaja tokom telefonskog razgovora, istraga lokalne policije i dalje u toku

Published

on

By

Huker izložio svoju verziju događaja tokom telefonskog razgovora, istraga lokalne policije i dalje u toku

Brajana Hukera, čija je supruga nestala na Bahamima pre više od nedelju dana, izneo je svoju verziju događaja u telefonskim razgovorima i porukama koje su preneli međunarodni mediji. Prema navodima, Huker je opisao okolnosti pod kojima je njegova supruga, Linet, nestala tokom večeri dok su se nalazili na maloj jedrilici kod obale Elbow Cay-a.

Huker je u razgovoru sa prijateljima naveo da su on i supruga 4. aprila prenoćili na sidrištu u oblasti poznatoj kao Aunt Pat’s Bay. Tokom incidenta, prema njegovim rečima, Linet je pala u vodu i nestala, a on nije bio u mogućnosti da upotrebi svoj telefon za pozivanje pomoći jer je bio ograničen na Wi-Fi signal. Ove informacije su iznete tokom telefonskog razgovora od oko 40 minuta, koji su zabeležili njegovi prijatelji Marni i Blejn Stivenson.

Nakon nestanka, lokalna policija na Bahamima pokrenula je potragu i istragu. Huker je u međuvremenu uhapšen 8. aprila u okviru kriminalističke istrage koju vodi Kraljevska policijska služba Bahama. Njegov pravni zastupnik, Terel Batler, izjavio je da njegov klijent negira bilo kakvu umešanost u nestanak supruge i da je, prema njegovim rečima, potresen zbog događaja. Advokat je takođe naveo da Huker želi da bude pušten iz pritvora kako bi mogao da aktivno učestvuje u potrazi za Linet.

Zvaničnici policije na Bahamima nisu iznosili dodatne detalje o istrazi niti o mogućim novim okolnostima koje bi mogle doprineti rasvetljavanju nestanka. Prema dostupnim informacijama, potraga za Linet i dalje traje, a istražitelji prikupljaju podatke na osnovu komunikacije i izjava svih uključenih strana.

Ovaj incident privukao je pažnju javnosti zbog neobičnih okolnosti nestanka i zbog činjenice da je istraga i dalje u ranoj fazi. Nije izneto više detalja o potencijalnim tragovima niti je potvrđeno da li postoje drugi svedoci iz tog perioda. Zvanične međunarodne i lokalne institucije nisu dale dodatne komentare o slučaju.

Lokalne vlasti na Bahamima ponovile su da je istraga u toku i da se svi prikupljeni dokazi analiziraju. Slučajevi nestanaka na moru, prema rečima policijskih službenika, zahtevaju opsežne operacije traganja i saradnju više agencija. Do trenutka objave ovog izveštaja, nije bilo novih informacija o statusu Linet Huker.

Pročitaj još

Svet

Komandant iranske mornarice upozorio na pojačano praćenje američke flote u Ormuskom moreuzu

Iranska vojska prati svaki potez američkih snaga u regionu, dok su uvedena nova ograničenja za brodove povezane sa SAD i Izraelom

Published

on

By

Iranska vojska prati svaki potez američkih snaga u regionu, dok su uvedena nova ograničenja za brodove povezane sa SAD i Izraelom

Komandant iranske mornarice kontraadmiral Šahram Irani izjavio je da iranske oružane snage pažljivo nadgledaju aktivnosti američke flote u regionu Ormuskog moreuza. On je ocenio najnovije pretnje predsednika SAD Donalda Trampa o mogućoj pomorskoj blokadi Irana kao “krajnje besmislene i smešne”.

“Hrabri ljudi iz mornarice Islamske Republike Iran prate i nadgledaju sva kretanja agresorske američke vojske u regionu. Pretnje američkog predsednika nakon ponižavajućeg poraza njegove vojske u trećem nametnutom ratu, pomorskoj blokadi Irana, su krajnje besmislene i smešne”, naveo je Irani, prema zvaničnoj izjavi.

Američki predsednik Donald Tramp je u nedelju najavio da je naredio američkoj mornarici da blokira Ormuski moreuz, važnu rutu kroz koju prolazi oko 20 odsto svetske nafte. Ova odluka doneta je posle neuspešnih pregovora između delegacija Teherana i Vašingtona u Islamabadu.

Prema zvaničnim informacijama, američki predsednik je istakao da će svaki brod koji je platio putarinu Iranu biti zaustavljen u međunarodnim vodama. Kao odgovor, Iran je od početka američko-izraelskog rata 28.2. uveo ograničenja na prolaz kroz moreuz, dozvoljavajući prolazak samo brodovima “prijateljskih nacija” i zabranjujući ulazak plovilima povezanim sa zemljama koje su označene kao “agresori” i njihovim saveznicima.

Iranski parlament je unapredio nacrt zakona kojim bi se uvele tranzitne takse u nacionalnoj valuti i eksplicitno zabranio ulazak američkih i izraelskih brodova u iranske vode. Mornarica IRGC-a navela je da se moreuz “nikada neće vratiti u svoje pređašnje stanje, posebno za SAD i Izrael”.

“Pratimo sve aktivnosti u regionu i naše mere su u skladu sa zaštitom iranskih interesa”, istakao je komandant iranske mornarice.

Pročitaj još

Svet

Broj pritvorenih osoba bez krivičnih dela u SAD opao nakon akcije u Minesoti

Američka agencija za imigraciju saopštila pad broja pritvorenih, nakon mera sprovedenih u oblasti Mineapolisa i promene rukovodstva

Published

on

By

Američka agencija za imigraciju saopštila pad broja pritvorenih, nakon mera sprovedenih u oblasti Mineapolisa i promene rukovodstva

Broj osoba u pritvoru američke imigracione službe (ICE) smanjen je za 12% od januara do kraja marta 2026. godine, prema podacima koje je objavila ova agencija. Pad broja pritvorenih uglavnom je rezultat smanjenja zadržavanja lica bez prethodno evidentiranih krivičnih dela, navodi se u izveštaju.

Ovaj trend beleži se nakon obimne operacije sprovedene u oblasti Mineapolisa, koja je izazvala široku reakciju u javnosti i među političarima različitih stranaka. Događaji tokom operacije, uključujući smrt dvoje američkih državljana u sukobu sa federalnim agentima, kao i promene u rukovodstvu Ministarstva unutrašnje bezbednosti, uticali su na politiku pritvaranja.

Prema navodima američke agencije za imigraciju, reč je o prvom značajnijem padu broja pritvorenih od kada je predsednik Donald Tramp ponovo stupio na dužnost i pokrenuo opsežnu kampanju protiv ilegalnih migracija. Nova politika predviđa da se svako lice bez regulisanog boravišnog statusa može uhapsiti i zadržati u pritvoru. Podaci za prvu nedelju aprila pokazuju da se trend smanjenja broja pritvorenih nastavlja.

Iako je evidentiran pad ukupnog broja pritvorenih, prosečna dnevna populacija u pritvoru i dalje je na istorijski visokom nivou, prema podacima ICE. U martu 2026. godine dnevno je prosečno bilo pritvoreno oko 63.000 osoba, dok je taj broj u januaru iznosio oko 72.000. Ove brojke prevazilaze nivoe zabeležene tokom prethodnih administracija, uključujući period administracije predsednika Džozefa Bajdena i prvi mandat Donalda Trampa.

Prema zvaničnim podacima, pad broja pritvorenih zabeležen je svakog meseca počev od januara 2026. godine. Agencija je precizirala da se podaci za april odnose na period od 1. do 7. aprila, dok su za septembar 2025. godine korišćeni podaci od 1. do 20. septembra, zbog nereprezentativnosti za ceo mesec.

Statistički podaci ICE sugerišu da su promene u postupcima i strategiji sprovođenja imigracionih zakona, kao i reakcije na događaje u Minesoti, direktno uticale na smanjenje broja pritvorenih lica bez krivičnih dosijea. Zvaničnici su naveli da agencija prati uticaj novih mera i nastavlja da objavljuje redovne izveštaje o broju i strukturi pritvorenih.

Ova situacija dolazi u kontekstu pojačanih debata o imigracionoj politici u SAD i širem preispitivanju uloge i ovlašćenja federalnih agencija za sprovođenje zakona.

Pročitaj još

U Trendu