Connect with us

Svet

Pad berzanskih fjučersa i rast cena nafte nakon najave američke blokade moreuza Hormuz

Tržišni analitičari beleže nagli skok cena energenata i pad akcija, dok SAD planiraju blokadu iranskih luka, potvrđeno iz više izvora

Published

on

pexels-photo-33284879

Tržišni analitičari beleže nagli skok cena energenata i pad akcija, dok SAD planiraju blokadu iranskih luka, potvrđeno iz više izvora

Cene nafte na svetskim berzama porasle su iznad 100 dolara po barelu u ponedeljak, dok su američki berzanski fjučersi zabeležili pad, nakon što je predsednik SAD najavio planove za blokadu iranskih luka i delimičnu blokadu moreuza Hormuz. Ovaj moreuz predstavlja ključnu tačku za transport nafte, đubriva i drugih sirovina, navode međunarodni izveštaji sa tržišta.

Prema podacima sa tržišta energenata, cena Brent nafte, međunarodnog standarda, porasla je za 7,15 dolara, odnosno 7,5%, dostigavši 102,30 dolara po barelu. Istovremeno, West Texas Intermediate, američki standard, porastao je za više od 7% na 104,20 dolara po barelu.

Berzanski fjučersi na indeks Dow ukazivali su na pad od 477 poena, odnosno 1%, neposredno pred otvaranje tržišta, dok su fjučersi na S&P 500 i Nasdaq kompozit pokazivali pad od oko 0,7%.

Predsednik SAD izjavio je da će blokada iranskih luka otpočeti u 10 časova po lokalnom vremenu u ponedeljak. Ova najava usledila je nakon neuspelih pregovora tokom vikenda u Islamabadu, gde nije došlo do postizanja mirovnog sporazuma u aktuelnom sukobu između SAD i Irana.

Prema mišljenju glavnog ekonomiste Capital Economics, navedeni potez SAD mogao bi imati za cilj da pojača pritisak na Iran, ali i da podstakne Kinu, kao glavnog kupca iranske nafte, da se aktivnije uključi u posredovanje za prekid vatre. “U praksi, međutim, blokada nosi rizik od otvaranja novih potencijalnih žarišta”, navodi se u komentaru analitičara, uz napomenu na moguća pitanja u vezi s postupcima američke mornarice prema brodovima drugih država.

Tržišni izveštaji beleže kontinuiran rast cena nafte od kraja februara, kada je transport kroz Hormuški moreuz značajno usporen. Cena Brent nafte je od početka sukoba porasla sa oko 70 dolara na preko 119 dolara po barelu u pojedinim trenucima. Ovakva kretanja doprinela su povećanju cena goriva na američkom tržištu, gde su pojedine lokalne cene benzina dostigle vrednosti iznad 4 dolara po galonu.

Stručnjaci ističu da bi eventualna eskalacija ili produžena blokada mogla imati dodatni uticaj na globalne tokove energenata, dok tržišta ostaju u stanju povećane neizvesnosti. Za sada, nema potvrđenih izveštaja o incidentima u vezi s blokadom, a reakcije drugih država i međunarodnih organizacija se očekuju u narednim danima.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Predsednik Ukrajine tvrdi da su ukrajinska deca odvedena u Rusiju i obučavana za borbu

Volodimir Zelenski izneo optužbe na račun Rusije, međunarodne institucije naglašavaju zaštitu dece tokom sukoba

Published

on

By

Volodimir Zelenski izneo optužbe na račun Rusije, međunarodne institucije naglašavaju zaštitu dece tokom sukoba

Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je u intervjuu međunarodnim medijima da, prema informacijama ukrajinskih vlasti, Rusija odvodi ukrajinsku decu i obučava ih da učestvuju u borbenim aktivnostima. Ova izjava data je tokom ekskluzivnog razgovora i predstavlja prvi put da je Zelenski javno izneo ovakve optužbe, koje prevazilaze ranije navode o premeštanju dece radi re-edukacije ili “rusifikacije”.

Prema rečima predsednika Ukrajine, postoje dokazi da su pojedina deca odvedena iz zemlje i podvrgnuta obuci sa ciljem da se kasnije bore protiv ukrajinskih snaga. Zelenski nije naveo detalje o prirodi dokaza niti koliko dece je navodno uključeno u ovaj proces.

Međunarodne institucije, uključujući Međunarodni krivični sud (ICC), u ranijim saopštenjima su ukazivale na zabrinutost zbog postupanja prema deci tokom sukoba u Ukrajini. ICC je 2023. godine izdao nalog za hapšenje ruskog predsednika, navodeći kao osnov program “nezakonite deportacije dece” iz Ukrajine. Zvaničnici ruske strane, sa druge strane, saopštili su da se radi o humanitarnoj meri usmerenoj na zaštitu ratne siročadi. Ruski izvori objavljivali su i snimke na kojima su predstavnici vlasti u kontaktu sa decom.

U intervjuu, Zelenski je ponovio stav da ukrajinska vlada ne prihvata mogućnost razmene dece za zarobljene vojnike, naglašavajući da međunarodno humanitarno pravo posebno štiti decu kao neborce. “Važno je vratiti naše ratnike, ratne zarobljenike, ali ne možemo ih razmenjivati za decu”, rekao je Zelenski.

Međunarodni pravni okvir, uključujući Ženevske konvencije, predviđa posebnu zaštitu dece u oružanim sukobima i zabranjuje njihovu upotrebu u borbenim dejstvima. Prema dostupnim informacijama, nezavisno nije moguće potvrditi navode o obuci ukrajinske dece za vojne aktivnosti u Rusiji.

Sukob u Ukrajini traje od februara 2022. godine i prate ga brojne optužbe o kršenju prava civila, uključujući i pitanja zaštite dece. Organizacije za ljudska prava i međunarodne institucije nastavljaju da prate situaciju i apeluju na poštovanje međunarodnih normi tokom trajanja sukoba.

Pročitaj još

Svet

Dečak teško povređen u padu sa mosta kod Kobarida u Sloveniji

Policija sprovodi istragu, dete prebačeno helikopterom u bolnicu, životno je ugroženo

Published

on

By

Policija sprovodi istragu, dete prebačeno helikopterom u bolnicu, životno je ugroženo

Osamogodišnji dečak teško je povređen nakon pada sa mosta preko reke Soča u blizini Kobarida, Slovenija, u subotu oko 19 časova, saopšteno je iz policijskih izvora. Dete, nemački državljanin, survalo se sa visine od šest metara na kamenitu padinu dok je sa porodicom pešačio u blizini vodopada Kozjak.

Prema dostupnim informacijama, porodica iz Nemačke je u trenutku nesreće prelazila most, kada se dete saplelo i palo na kamenje ispod mosta. Zbog ozbiljnosti povreda, dečak je helikopterom hitno prebačen u bolnicu, gde mu se lekari bore za život.

O incidentu je odmah obaveštena policija, koja je izašla na lice mesta i pokrenula uviđaj. “Istraga je u toku, a svi relevantni podaci se prikupljaju radi utvrđivanja okolnosti nesreće”, navedeno je u zvaničnoj izjavi policije.

Pored policije, na terenu su intervenisale i službe hitne pomoći, koje su pružile prvu medicinsku pomoć detetu pre transporta u bolnicu. Trenutno nije poznato više informacija o stepenu povreda, osim da je dete životno ugroženo.

Nadležni apelovali su na oprez prilikom kretanja po planinskim i rečnim stazama, posebno kada su u pitanju porodice sa decom.

Pročitaj još

Svet

263 potvrđena slučaja ebole u DR Kongu i Ugandi do kraja maja

Afrički centri za kontrolu bolesti saopštili da se istražuje više od 1.100 sumnjivih slučajeva, nedostatak opreme otežava rad na terenu

Published

on

By

Afrički centri za kontrolu bolesti saopštili da se istražuje više od 1.100 sumnjivih slučajeva, nedostatak opreme otežava rad na terenu

Do 30.05.2024. u Demokratskoj Republici Kongo i Ugandi potvrđena su ukupno 263 slučaja infekcije virusom ebole, saopštio je generalni direktor Afričkih centara za kontrolu i prevenciju bolesti Žan Kaseja. Prema navodima zvaničnika, registrovano je 43 smrtna ishoda povezana sa retkim sojem ebole Bundibugjo, dok se više od 1.100 sumnjivih slučajeva i dalje istražuje.

“Nacionalni sistemi za incidente moraju biti brzo aktivirani, a ulaganja u pripremljenost za pandemiju moraju biti konstantna”, izjavio je Kaseja. On je naglasio da međunarodni partneri igraju ključnu ulogu, ali da je njihova podrška najefikasnija kada je usklađena sa strategijama afričkih institucija i vlada.

Zdravstveni i humanitarni radnici na terenu navode da u pogođenim oblastima nedostaju osnovne potrepštine, uključujući zaštitne maske. Svetska zdravstvena organizacija proglasila je epidemiju ebole u DR Kongu i Ugandi vanrednom situacijom u javnom zdravstvu od međunarodnog značaja.

Istovremeno, novo istraživanje pokazuje da klimatske promene doprinose širenju drugih virusnih bolesti, poput čikungunje, koju prenose komarci. Prema naučnicima, zbog rasta globalnih temperatura, 139 država i regiona sada se nalazi u zoni rizika za ovu bolest, što obuhvata oko 21,3% kopnene površine planete.

“Prema klimatskim modelima, očekuje se dodatno širenje virusa ka severu, posebno u severoistočnoj Severnoj Americi, centralnoj Evropi i istočnoj Aziji”, izjavio je koautor studije Je Su. Naučnici napominju i da više temperature ubrzavaju razvoj virusa unutar komaraca, povećavajući rizik od lokalnih epidemija.

Istraga i nadzor u vezi sa širenjem ebole i drugih virusnih bolesti su u toku, a nadležne institucije apeluju na međunarodnu saradnju i jačanje kapaciteta za zaštitu javnog zdravlja.

Pročitaj još

U Trendu