Connect with us

Svet

Osoba privedena tokom istrage nestanka dvoje doktoranata Univerziteta Južne Floride

Šerifova kancelarija okruga Hillsborough potvrdila hapšenje, potraga za nestalim studentima iz Tampe se nastavlja

Published

on

pexels-photo-10464475

Šerifova kancelarija okruga Hillsborough potvrdila hapšenje, potraga za nestalim studentima iz Tampe se nastavlja

Šerifova kancelarija okruga Hillsborough saopštila je u petak da je jedna osoba privedena u vezi sa nestankom dvoje doktoranata Univerziteta Južne Floride. Prema navodima zvaničnika, osoba koja je pritvorena nije među studentima za kojima se traga, ali je povezana sa slučajem njihovog nestanka.

Zvaničnici navode da se privođenje dogodilo nakon što je osoba bila barikadirana u kući u blizini kampusa Univerziteta Južne Floride u Tampi. Šerifova kancelarija nije iznela dodatne detalje o statusu osobe u pritvoru, niti je navela da li se ona smatra osumnjičenom, već samo da je povezana sa istragom nestanka.

Policija Univerziteta Južne Floride potvrdila je da su Zamil Limon i Nahida Bristy, oba stara 27 godina, poslednji put viđeni u oblasti Tampe 16. aprila. Njihov nestanak je prijavljen nadležnim organima, a istraga je u toku.

Vlasti nisu iznele dodatne informacije o okolnostima nestanka ili o mogućim motivima, niti su objavile da li postoje tragovi koji ukazuju na lokaciju nestalih studenata. Zvaničnici su saopštili da je istraga u toku i da će javnost biti obaveštena o novim saznanjima kako budu dostupna.

Ovaj slučaj je privukao pažnju lokalne zajednice u Tampi, a univerzitetska policija pozvala je sve koji imaju informacije da se obrate nadležnim organima. Potraga za Zamilom Limon i Nahidom Bristy se nastavlja, a vlasti su navele da preduzimaju sve raspoložive mere kako bi utvrdile okolnosti njihovog nestanka.

Zvaničnici nisu izneli podatke o mogućim žrtvama u ovom slučaju, kao ni o eventualnim drugim osobama koje bi mogle biti povezane sa istragom. Javnost je pozvana na oprez i saradnju, dok istraga nastavlja da se razvija.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

IEA: Sukob u Iranu utiče na globalno tržište prirodnog gasa naredne dve godine

Međunarodna agencija za energetiku navodi da će poremećaji snabdevanja usled konflikta produžiti zategnutost na tržištu do 2027. godine

Published

on

By

Međunarodna agencija za energetiku navodi da će poremećaji snabdevanja usled konflikta produžiti zategnutost na tržištu do 2027. godine

Međunarodna agencija za energetiku (IEA) saopštila je da će sukob u Iranu i regionu Bliskog istoka uticati na globalno tržište prirodnog gasa tokom naredne dve godine. U izveštaju objavljenom u petak, IEA navodi da su poremećaji izazvani oštećenjem postrojenja za tečni prirodni gas (LNG) u Kataru doveli do smanjenja snabdevanja na svetskom nivou.

Prema navodima agencije, sukob je doveo do zatvaranja moreuza Hormuz, ključnog tranzitnog pravca kroz koji prolazi oko petine svetskog snabdevanja naftom i LNG-om, što je dodatno uticalo na globalno tržište energenata. Direktor IEA Fatih Birol izjavio je da se radi o značajnoj krizi za međunarodne energetske tokove.

Ministar energetike Katara potvrdio je da su napadi na industrijsku zonu Ras Laffan, koja predstavlja važno izvozno čvorište za LNG, smanjili izvoznu kapacitetu Katara za 17%. Prema njegovim rečima, sanacija takvih oštećenja može potrajati do pet godina. IEA procenjuje da će posledice ovih događaja usporiti očekivani rast globalnog LNG snabdevanja i odložiti širenje kapaciteta za najmanje dve godine.

U kvartalnom izveštaju, IEA navodi da bi trenutni gubici u snabdevanju, zajedno sa sporijim povećanjem kapaciteta, mogli dovesti do kumulativnog gubitka od 120 milijardi kubnih metara LNG-a do 2030. godine. Takođe se ističe da će novi kapaciteti u drugim regionima postepeno nadoknaditi deo ovih gubitaka, ali da će zategnuto tržište potrajati tokom 2026. i 2027. godine.

IEA primećuje i da je potražnja za prirodnim gasom pala u martu, delimično zbog rasta cena energenata i mera za smanjenje potrošnje koje su preduzele pojedine azijske zemlje. Prema saopštenju agencije, određene države u Aziji uvode mere za prelazak na alternativna goriva i smanjenje potrošnje prirodnog gasa kao odgovor na aktuelnu situaciju.

Sukob u regionu Bliskog istoka traje više od dva meseca i doveo je do značajnih promena na tržištu energenata. IEA nastavlja da prati razvoj situacije i najavljuje redovno ažuriranje procena o uticaju sukoba na snabdevanje i potražnju prirodnog gasa u narednim godinama.

Pročitaj još

Svet

SAD pojačavaju pritisak na Kubu, pojačana blokada isporuka nafte

Administracija SAD potvrdila nove mere prema Kubi, napetosti između Vašingtona i Havane traju, humanitarna situacija pogoršana

Published

on

By

Administracija SAD potvrdila nove mere prema Kubi, napetosti između Vašingtona i Havane traju, humanitarna situacija pogoršana

Sjedinjene Američke Države su, prema poslednjim informacijama, pojačale blokadu isporuka nafte ka Kubi, što je dodatno pogoršalo humanitarnu situaciju na ostrvu. Ove mere predstavljaju nastavak dugogodišnjih tenzija između Vašingtona i Havane, a potvrđene su iz zvaničnih izvora američke administracije.

Odluka o blokadi gotovo svih isporuka nafte deo je šire politike prema Kubi, koja traje više decenija. Prema navodima izveštaja, najnovije mere uključuju i javne izjave predsednika SAD o mogućim dodatnim koracima prema Kubi. Predsednik je, prema dostupnim informacijama, poručio da će preduzeti dalje radnje ako se situacija ne promeni, ali detalji tih koraka nisu precizirani.

Humanitarna kriza na Kubi, prema navodima međunarodnih posmatrača, pogoršana je usled otežanog snabdevanja energentima. Prema izjavama sagovornika iz oblasti istorije, Kuba je decenijama predmet pažnje američke spoljne politike, a trenutne mere predstavljaju nastavak dugogodišnjih praksi. Istaknuto je da su odnosi između dve zemlje ostali napeti i posle promene vlasti na Kubi, kao i da su tenzije opstale i nakon smrti bivšeg vođe Fidela Kastra.

Istorijski posmatrači ukazuju na to da je Kuba, iako geografski blizu Sjedinjenim Državama, imala važnu ulogu u globalnim odnosima tokom proteklih sedam decenija. Više puta su se beležili periodi pojačanih tenzija, uključujući i različite američke intervencije u unutrašnje poslove Kube.

Na terenu, posledice pojačanih sankcija i blokade osećaju građani kroz otežan pristup osnovnim energentima i resursima, što, prema izveštajima lokalnih i međunarodnih organizacija, utiče na svakodnevni život stanovništva. Humanitarne organizacije su u više navrata upozorile na moguće posledice daljeg pogoršanja situacije, pozivajući na olakšavanje snabdevanja osnovnim potrepštinama.

Zvanične reakcije kubanskih vlasti na nova ograničenja nisu navedene u izveštaju. Analitičari podsećaju da su prethodni pokušaji normalizacije odnosa između SAD i Kube bili ograničenog dometa i da su najnoviji događaji nastavak dugotrajnih napetosti u regionu. Nezavisna verifikacija svih podataka iz oblasti pogođenih merama nije moguća.

Pročitaj još

Svet

Nova saznanja o Džefriju Epstajnu: žrtve smeštane u stanove u Londonu

Nadležni organi razmatraju nove dokaze o smeštaju i regrutaciji žrtava, istraga još uvek nije zvanično pokrenuta

Published

on

By

Nadležni organi razmatraju nove dokaze o smeštaju i regrutaciji žrtava, istraga još uvek nije zvanično pokrenuta

Novi podaci iz istrage pokazuju da je osuđeni američki seksualni prestupnik Džefri Epstajn obezbeđivao stanove za žene koje su tvrdile da su bile žrtve njegovog zlostavljanja u Londonu, navodi se prema dostupnim dokumentima. Identifikovana su najmanje četiri stana u opštini Kensington i Čelsi, gde su boravile žene koje su kasnije prijavile da su žrtve. Dokumentacija uključuje račune, imejl prepiske i bankovne izvode iz Epstajnovih dosijea, a ukazuje se i na to da su neke od tih žena bile primorane da regrutuju druge u mrežu trgovine ljudima radi seksualne eksploatacije.

Prema nalazima istrage, žene su često putovale između Velike Britanije i Francuske vozom “Jurostar”, zatim privatnim i komercijalnim letovima, a broj ovih putovanja je rastao u godinama pre Epstajnovog hapšenja 2019. godine. Pojedine žene bile su u Londonu sa studentskim vizama, dok je Epstajn finansirao njihov smeštaj i školovanje. Zvaničnici navode da je policija u ranijim fazama sledila “razumne linije istrage” i sarađivala sa američkim vlastima, ali do sada nije podignuta nijedna optužnica protiv osoba sa prebivalištem u Velikoj Britaniji.

Pravni stručnjaci ocenjuju da je postojalo dovoljno osnova za pokretanje šire istrage. Bivši komesar za borbu protiv modernog ropstva Kevin Hajland smatra da su propuštene prilike za detaljnije ispitivanje slučaja. Advokatica za ljudska prava Tesa Gregori izjavila je da država ima zakonsku obavezu da sprovede efikasnu istragu u slučajevima trgovine ljudima. “Tamo gde postoje verodostojne optužbe za trgovinu ljudima, država ima pozitivnu zakonsku obavezu da sprovede brzu, efikasnu i nezavisnu istragu”, navela je Gregori.

Vlasti su saopštile da trenutno procenjuju nove informacije iz dosijea kako bi utvrdile da li postoje osnovi za pokretanje dodatnih istraga. U dosijeima se navodi da je Epstajn ostao u kontaktu sa ženama koje je smeštao u Londonu, a potvrđene su i uplate školarina za kurseve na fakultetima engleskog jezika. Prema podacima, Epstajn je kupio najmanje 53 karte za prevoz žena između Francuske i Engleske od 2011. do 2019. godine, koristeći ponekad snižene “omladinske” cene za mlađe od 25 godina.

“Istraga je u toku i razmatraju se svi dostupni dokazi”, navodi se u zvaničnoj izjavi nadležnih organa.

Pročitaj još

U Trendu