Connect with us

Svet

Obnova nadležnosti FISA programa nadzora neizvesna pred istek roka

Američki Kongres još nije postigao dogovor o produženju spornog programa nadzora, glasanje odloženo do srede

Published

on

pexels-photo-32905787

Američki Kongres još nije postigao dogovor o produženju spornog programa nadzora, glasanje odloženo do srede

Vašington – Sudbina nadležnosti američkog programa nadzora, poznatog kao Odeljak 702 Zakona o nadzoru stranih obaveštajnih službi (FISA), ostaje neizvesna nakon što je glasanje u Predstavničkom domu ponovo odloženo. Ovaj program, koji omogućava prikupljanje komunikacija stranih državljana van Sjedinjenih Američkih Država bez naloga, trebalo bi da istekne u četvrtak, nakon što je prethodno produžen za 10 dana u odnosu na prvobitni rok 20. aprila.

Glasanje o obnovi programa bilo je planirano za utorak, ali predlog zakona nije izglasan u Odboru za pravila do večernjih sati. Lideri Republikanske stranke u Predstavničkom domu odlučili su da pomere glasanje na sredu, nakon što su ukombinovali predlog o FISA programu sa drugim zakonima vezanim za pomoć poljoprivredi i finansiranje imigracije, što je izazvalo dodatno nezadovoljstvo među pojedinim republikancima.

Prema najavama, Predstavnički dom trebalo bi da održi proceduralno glasanje po partijskim linijama u sredu u 10:30, čime bi se otvorila rasprava i omogućilo konačno glasanje o predlogu produženja. Odeljak 702, uveden 2008. godine, omogućava američkim vlastima praćenje komunikacija stranih državljana u inostranstvu bez sudskog naloga. Program takođe može obuhvatiti i podatke američkih državljana koji komuniciraju sa inostranim ciljevima, a Federalni istražni biro (FBI) može pristupiti tim podacima bez naloga.

Zvaničnici iz oblasti nacionalne bezbednosti tvrde da je primena Odeljka 702 od ključnog značaja za sprečavanje terorističkih i špijunskih aktivnosti, kao i za borbu protiv međunarodnog trgovanja narkoticima. Istovremeno, deo članova Kongresa izražava zabrinutost zbog mogućnosti narušavanja privatnosti američkih građana, s obzirom na to da podaci prikupljeni ovim programom mogu obuhvatiti i komunikaciju građana SAD bez prethodne sudske kontrole.

Pitanje produženja ovog programa izazvalo je podelu u Kongresu, pri čemu pojedini poslanici insistiraju na uvođenju strožih ograničenja i nadzora nad korišćenjem podataka američkih državljana. Drugi, međutim, naglašavaju važnost nastavka programa zbog nacionalne bezbednosti. Predlog produženja Odeljka 702 trenutno je deo šireg zakonodavnog paketa, što dodatno komplikuje proces usvajanja.

Ako do dogovora ne dođe do četvrtka, program bi mogao da istekne, što bi uticalo na kapacitete američkih obaveštajnih agencija u prikupljanju informacija iz inostranstva. Debata o balansu između bezbednosti i zaštite privatnosti ostaje u centru pažnje, dok se očekuje konačna odluka Kongresa u narednim danima.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Privremena američka ambasadorka u Ukrajini Džuli Dejvis napušta funkciju u junu

Američki zvaničnici potvrdili odlazak ambasadorke, negirajući navode o nesuglasicama sa predsednikom; Dejvis navodi profesionalne razloge

Published

on

By

Američki zvaničnici potvrdili odlazak ambasadorke, negirajući navode o nesuglasicama sa predsednikom; Dejvis navodi profesionalne razloge

Džuli Dejvis, privremena američka ambasadorka u Ukrajini, napustiće svoju funkciju u Kijevu tokom juna, potvrdili su američki zvaničnici. Prema dostupnim informacijama, Dejvis je obavljala ovu dužnost skoro godinu dana tokom perioda promena u američkoj politici prema Ukrajini. Zvaničnici su istakli da odluka o povlačenju nije rezultat neslaganja sa američkim predsednikom, već profesionalna odluka nakon tridesetogodišnje diplomatske karijere.

Prvi izveštaji o njenom odlasku pojavili su se u međunarodnim medijima, navodeći navodne razlike sa predsednikom SAD. Međutim, portparol Stejt departmenta izjavio je da su takve tvrdnje netačne, naglašavajući da se Dejvis povlači iz ličnih razloga i da će do kraja mandata nastaviti da sprovodi politiku aktuelne administracije.

Jedan od visokih američkih zvaničnika blizak Dejvis navodi da je ona odlučila da napusti funkciju jer nije videla dalji profesionalni razvoj u Stejt departmentu u skladu sa svojim ciljevima. Ove informacije potvrđuju da izveštaji o mogućim nesuglasicama sa predsednikom nisu tačni.

Dejvis je preuzela poziciju privremene šefice američke misije u Kijevu 5. maja 2025. godine, nakon odlaska prethodne ambasadorke Bridget Brink. Brink se povukla sa dužnosti nakon što je javno istakla neslaganje sa politikom administracije, a kasnije je najavila kandidaturu za Kongres u Mičigenu.

Tokom mandata u Ukrajini, Dejvis je istovremeno imala akreditaciju američke ambasadorke na Kipru, gde je služila od 2023. godine. Odlazak Dejvis dolazi u trenutku kada traje promena američke politike prema Ukrajini i dok diplomatske aktivnosti ostaju u fokusu međunarodne zajednice.

Nije saopšteno ko će privremeno preuzeti vođenje američke ambasade u Kijevu nakon njenog odlaska. Američki državni organi su ponovili da će Dejvis do juna ostati angažovana na sprovođenju zvanične politike SAD u Ukrajini.

Pročitaj još

Svet

Dve osobe izbodene u severnom Londonu, osumnjičeni uhapšen

Policija sprovodi istragu napada u Golders Grinu, građani sprečili dalji incident

Published

on

By

Policija sprovodi istragu napada u Golders Grinu, građani sprečili dalji incident

Dve osobe izbodene su nožem u Golders Grinu, delu severnog Londona sa značajnom jevrejskom populacijom, u incidentu koji se dogodio danas, saopšteno je iz organizacije za bezbednost jevrejske zajednice. Prema navodima, muškarac naoružan nožem trčao je glavnom ulicom pokušavajući da napadne pripadnike jevrejske zajednice. Građani su intervenisali i zadržali napadača dok nije stigla policija, koja ga je potom uhapsila koristeći elektrošoker.

Jevrejska dobrotvorna organizacija za bezbednost saopštila je da sarađuje sa policijom i pozvala građane da dostave informacije o incidentu. “Istraga je u toku”, navedeno je u zvaničnoj izjavi policije.

Kako je saopšteno, tokom poslednjeg meseca pripadnici britanskih službi za borbu protiv terorizma uhapsili su više od 20 osoba u okviru istraga o napadima na objekte povezane sa jevrejskom zajednicom.

Pročitaj još

Svet

Nemački kancelar Fridrih Merc objasnio pristup komunikaciji sa Donaldom Trampom

Merc naveo da izbegava javne rasprave sa američkim predsednikom, ističući važnost diplomatskog dijaloga

Published

on

By

Merc naveo da izbegava javne rasprave sa američkim predsednikom, ističući važnost diplomatskog dijaloga

Nemački kancelar Fridrih Merc izjavio je da je predsedniku Sjedinjenih Američkih Država Donaldu Trampu izneo svoj stav o ratu u Iranu, navodeći da smatra kako je taj rat pogrešan, ali da istovremeno nastoji da održi dobar odnos sa američkim liderom. Merc je u razgovoru za nemački Špigel istakao da tokom poslednje posete SAD nije javno raspravljao sa Trampom o njegovim stavovima prema Španiji, NATO alijansi i drugim pitanjima.

“Ne počinjem raspravu o Španiji ili Velikoj Britaniji pred novinarima u Ovalnom kabinetu. Rekao sam predsedniku iza zatvorenih vrata da su obe zemlje pouzdani NATO partneri koje ne bi trebalo da izgubimo. Od samog početka sebi govorim da nema smisla voditi spornu diskusiju u toj atmosferi. Gledao sam one koji su to radili i nisu dobro prošli”, izjavio je Merc, aludirajući na ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog.

Kancelar je objasnio da se prilagođava svojim sagovornicima u međunarodnoj komunikaciji, naglasivši važnost diplomatskog pristupa. Citirao je cara Svetog rimskog carstva Fridriha II, rekavši: “Diplomatija bez oružja je kao muzika bez instrumenata”, dodajući da evropska diplomatska moć može biti efikasna samo ako je potkrepljena vojnim sposobnostima.

“Evropska diplomatska moć će zaista biti efikasna samo ako je potkrepimo vojnim sposobnostima. Zato se obraćam Francuzima i kažem: Hajde da razgovaramo o tome kako možemo da zaštitimo Evropu”, izjavio je Merc.

Prema dostupnim informacijama, Merc je tokom razgovora istakao da je dosad uspevao da održi korektan odnos sa američkim predsednikom, izbegavajući javne sukobe i težeći konstruktivnom dijalogu.

Pročitaj još

U Trendu