Connect with us

Svet

Obaranje civilnih aviona kod Kube 1996. godine ponovo u fokusu zbog moguće optužnice protiv Raula Kastra

Američke vlasti najavile potencijalnu optužnicu, incident iz 1996. godine ostaje predmet spora u odnosima SAD i Kube

Published

on

pexels-photo-33020982

Američke vlasti najavile potencijalnu optužnicu, incident iz 1996. godine ostaje predmet spora u odnosima SAD i Kube

U februaru 1996. godine, tri mala civilna aviona poletela su sa aerodroma u blizini Majamija, u organizaciji grupe kubanskih iseljenika koja je tragala za osobama pokušavajući da napuste Kubu na improvizovanim plovilima. Dva od tih aviona oborena su kubanskim vojnim avionom, pri čemu su poginule četiri osobe.

Trideset godina nakon tog događaja, ovaj incident nalazi se ponovo u centru pažnje zbog potencijalne federalne optužnice protiv jednog od najistaknutijih političkih lidera Kube. Američke vlasti su najavile korake ka podizanju optužnice protiv Raula Kastra, 94-godišnjeg bivšeg predsednika Kube, koji je preuzeo liderstvo u zemlji nakon povlačenja svog starijeg brata Fidela Kastra. Prema navodima američkih zvaničnika, optužnica bi predstavljala novu fazu u dugotrajnim i često napetim odnosima između Sjedinjenih Američkih Država i Kube, kao i deo šireg pritiska američke administracije prema Havani.

Organizacija čiji su avioni oboreni, „Braća za spasavanje” (Brothers to the Rescue), osnovana je početkom devedesetih godina od strane Hosea Basulta, kubanskog Amerikanca koji je, prema sopstvenom svedočenju, bio učesnik neuspele invazije u Zalivu svinja 1961. godine. Ova grupa bila je poznata po misijama traganja i spasavanja izbeglica koje su pokušavale da napuste Kubu morem.

Incident iz 1996. godine izazvao je tada široke međunarodne reakcije i dodatno opteretio odnose između Vašingtona i Havane. Pitanje odgovornosti za obaranje aviona ostalo je predmet spora, dok je kubanska strana tvrdila da su avioni narušili vazdušni prostor zemlje. Američke vlasti su incident okarakterisale kao napad na civile, dok su članovi „Braće za spasavanje” navodili da su tokom svojih misija delovali u međunarodnim vodama.

Aktuelni koraci američkih institucija vezani su za potencijalni krivični postupak protiv Raula Kastra, što, prema međunarodnim medijima, predstavlja eskalaciju pritiska na kubanske vlasti. Zvaničnih izjava kubanske strane o ovim najavama nije bilo u trenutku objave.

Događaji iz februara 1996. godine ostaju važan deo savremene istorije odnosa Kube i SAD. Povremeni pokušaji diplomatskog približavanja povremeno su prekidani tenzijama i sudskim procesima, a incident sa obaranjem aviona smatra se jednim od ključnih momenata u savremenim odnosima dve zemlje. Pitanje odgovornosti za ovaj događaj i dalje izaziva pažnju, kako u političkim, tako i u pravnim okvirima, a dalji razvoj situacije pratiće međunarodna javnost.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Novi spor između velikog američkog lista i Pentagona zbog pravila pristupa novinarima

Američki sud razmatra tužbu povodom ograničenja za novinare, Ministarstvo odbrane negira kršenje prava

Published

on

By

Američki sud razmatra tužbu povodom ograničenja za novinare, Ministarstvo odbrane negira kršenje prava

Veliki američki list podneo je novu tužbu protiv Ministarstva odbrane Sjedinjenih Američkih Država, osporavajući pravila koja zahtevaju da novinari budu pod pratnjom dok se nalaze u prostorijama Pentagona. Tužba, koja je podneta 18. maja 2026. godine, predstavlja drugi pravni postupak ovog medija protiv Pentagona u poslednjih pet meseci, navode međunarodni izveštaji. Prema navodima podnosioca tužbe, ova mera se tumači kao ograničavanje dugogodišnjeg pristupa novinara američkom Ministarstvu odbrane, a tvrdnje su da je reč o potezu koji je u suprotnosti sa ustavnim pravima na slobodu štampe i pravično postupanje.

U sudskom dokumentu se navodi da je politika eskorta deo šireg niza koraka za ograničavanje izveštavanja o radu ministarstva. Portparol ovog medija izjavio je da je reč o “neustavnom pokušaju” da se spreči nezavisno izveštavanje o vojnim pitanjima. “Građani zaslužuju uvid u način na koji se vodi njihova država i u aktivnosti vojske u njihovo ime i sa njihovim poreskim sredstvima”, naveo je predstavnik lista u saopštenju, prenose međunarodni mediji.

Sa druge strane, portparol Ministarstva odbrane Sjedinjenih Američkih Država je na društvenim mrežama izjavio da je poslednja tužba ovog lista “pokušaj uklanjanja prepreka za pristup poverljivim informacijama”. Ministarstvo odbrane nije detaljnije komentarisalo sudski postupak niti najavilo promene u postojećim pravilima.

Ova tužba deo je šireg sukoba između američkih medija i administracije, koji se odvija i javno i kroz pravne institucije. Prethodna tužba, podneta u decembru, odnosila se na drugi set pravila uvedenih od strane sekretara za odbranu, prema kojima su novinari morali da potpišu niz ograničenja kako bi zadržali svakodnevni pristup Pentagonu. Jedno od spornih pravila tada je bilo da novinari koji pokušaju da dođu do osetljivih informacija mogu biti proglašeni za bezbednosni rizik i udaljeni iz zgrade.

Više redakcija, uključujući i druge velike američke medijske kuće, tada je odbilo da potpiše navedenu politiku, zbog čega su morali da napuste prostorije Pentagona nakon decenija prisustva. Sudija Okružnog suda Sjedinjenih Američkih Država kasnije je poništio deo prethodne politike.

Spor oko pravila pristupa novinarima u Pentagonu nastavlja da izaziva pažnju javnosti i pravnih eksperata, dok obe strane ostaju pri svojim stavovima. Nema informacija o tome kada bi sud mogao doneti odluku u novom postupku.

Pročitaj još

Svet

Kongresmen Massie iz Kentakija pred primarne izbore suočen s kritikama bivšeg predsednika

Republikanski predstavnik dobio protivnika uz podršku Donalda Trampa, izbori u četvrtom kongresnom okrugu održavaju se naredne nedelje

Published

on

By

Republikanski predstavnik dobio protivnika uz podršku Donalda Trampa, izbori u četvrtom kongresnom okrugu održavaju se naredne nedelje

Republikanski kongresmen iz Kentakija, Tomas Mesi, suočava se sa kritikama bivšeg predsednika SAD Donalda Trampa uoči predstojećih stranačkih izbora, gde će se nadmetati sa Edom Galrejnom, bivšim pripadnikom mornaričkih specijalnih jedinica, koji ima Trampovu podršku. Stranački izbori u četvrtom kongresnom okrugu Kentakija zakazani su za utorak.

Tokom predizborne kampanje, bivši predsednik Tramp javno je kritikovao Mesija, navodeći ga kao nepoželjnog kandidata i pozivajući glasače da podrže Galrejna. Tramp je putem društvenih mreža izneo nekoliko javnih poruka u kojima je Mesija opisao negativnim terminima i istakao da smatra da je Galrejn „pravi izbor“ za republikanske birače u okrugu.

Uprkos ovom pritisku, Mesi je izjavio da ostaje siguran u svoju pobedu na izborima. On je u više navrata istakao da je konzistentno zastupao interese svog okruga i da veruje u podršku lokalnih birača. Prethodna iskustva pokazuju da su kandidati koje je Tramp javno kritikovao ili označio kao svoje političke protivnike često nailazili na izazove tokom stranačkih izbora, a u nekim slučajevima su i izgubili svoja mesta.

Galrejn, protivkandidat Mesija, tokom kampanje naglašava svoju vojnu karijeru i dobija podršku dela republikanskog biračkog tela, oslanjajući se na Trampovu preporuku. On ističe potrebu za „novim liderstvom“ u okrugu i obećava da će zastupati politike koje su u skladu sa prioritetima bivšeg predsednika.

Analitičari ističu da bi ishod ovih izbora mogao biti pokazatelj uticaja koji bivši predsednik Tramp i dalje ima u okviru Republikanske partije, posebno na lokalnom nivou. U poslednjem periodu, pojedini republikanski kandidati su izgubili stranačke nominacije nakon što su javno došli u sukob sa Trampom.

Stranački izbori u Kentakiju deo su šireg političkog procesa u SAD, gde bivši predsednik pokušava da utiče na sastav kongresa kroz podršku ili kritiku pojedinih kandidata. Rezultati izbora u četvrtom okrugu biće pažljivo praćeni kao indikator političkih trendova unutar partije.

Pročitaj još

Svet

Broj izvršenih smrtnih kazni u Iranu udvostručen tokom 2025. godine

Amnesty International izvestio o rekordnom broju egzekucija u svetu, najvećem od 1981. godine, Iran sa najviše slučajeva

Published

on

By

Amnesty International izvestio o rekordnom broju egzekucija u svetu, najvećem od 1981. godine, Iran sa najviše slučajeva

Globalna primena smrtne kazne značajno je porasla tokom 2025. godine, zabeleživši najviši broj izvršenih egzekucija u poslednje 44 godine, saopštava međunarodna organizacija Amnesty International u svom najnovijem izveštaju. Većina ovog povećanja pripisuje se Iranu, gde je, prema navodima iz izveštaja, broj izvršenih smrtnih kazni udvostručen u odnosu na prethodnu godinu.

Prema podacima Amnesty International, tokom 2025. godine najmanje 2.707 ljudi je pogubljeno širom sveta. Organizacija ipak ističe da je stvarni broj verovatno znatno veći, posebno zbog nedostatka zvaničnih informacija iz pojedinih zemalja. Najveći deo egzekucija zabeležen je u Iranu, sa najmanje 2.159 slučajeva, što predstavlja više nego dvostruko povećanje u odnosu na 2024. godinu.

Pored Irana, smrtna kazna je tokom 2025. godine primenjena i u još 16 država. Među njima izdvajaju se Saudijska Arabija sa najmanje 356 pogubljenja, Jemen sa najmanje 51, Sjedinjene Američke Države sa 47, Egipat sa 23 i Somalija sa najmanje 17 izvršenih smrtnih kazni. Takođe, Singapur i Kuvajt su zabeležili po 17 slučajeva, dok je u Avganistanu registrovano 6, Ujedinjenim Arapskim Emiratima 3, a u Japanu, Južnom Sudanu i Tajvanu po jedan slučaj.

Amnesty International navodi da postoje i podaci o izvršenim smrtnih kaznama ili izrečenim presudama u Iraku, Severnoj Koreji i Vijetnamu, ali zbog nedovoljne transparentnosti nije moguće izneti pouzdane brojke za ove zemlje. Organizacija posebno ističe slučaj Kine, za koju se pretpostavlja da godišnje izvrši hiljade smrtnih kazni, ali zbog državne tajnosti nema potvrđenih podataka koji bi mogli biti uvršteni u globalnu statistiku.

Izveštaj ukazuje da je, čak i kada se izuzmu procene za Kinu, broj zabeleženih egzekucija u svetu porastao za 78% u odnosu na 2024. godinu. Posmatrači ističu da se trend povećanja broja smrtnih kazni, posebno u Iranu, poklapa sa restriktivnijim zakonodavstvom i političkim okolnostima u pojedinim državama.

Međunarodne organizacije za ljudska prava redovno apeluju na ukidanje smrtne kazne i veću transparentnost u postupcima, dok su reakcije pojedinih vlada različite. Zvanične institucije u Iranu i drugim državama koje primenjuju smrtnu kaznu uglavnom ne objavljuju detalje o svakom slučaju, navodi se u izveštaju.

Smrtna kazna ostaje tema širokih međunarodnih debata, a broj država koje sprovode egzekucije i dalje je ograničen. Prema poslednjem izveštaju, većina svetskih država ne primenjuje smrtnu kaznu ili je ukinula njenu upotrebu u praksi.

Pročitaj još

U Trendu