Connect with us

Svet

Netflix povećao cene pretplate drugi put u dve godine, promene stupile na snagu

Kompanija potvrdila nove cene pretplatničkih paketa, promene važe za nove korisnike dok će postojeći biti obavešteni u narednim nedeljama

Published

on

pexels-photo-4406685

Kompanija potvrdila nove cene pretplatničkih paketa, promene važe za nove korisnike dok će postojeći biti obavešteni u narednim nedeljama

Netflix je ove nedelje povisio cene svojih pretplatničkih paketa, što predstavlja drugo povećanje u poslednje dve godine, prema informacijama sa zvanične stranice kompanije. Nove cene odnose se na sve vrste pretplata i već su primenjene za nove korisnike, dok će postojeći biti obavešteni o promenama u narednom periodu.

Prema objavljenim podacima, standardni paket sa reklamama sada iznosi 8,99 dolara mesečno, što je povećanje od jednog dolara u odnosu na raniju cenu. Standardna pretplata bez reklama košta 19,99 dolara, što je za dva dolara više nego ranije. Premijum paket sada iznosi 26,99 dolara mesečno, što takođe predstavlja povećanje od dva dolara. Dodatni članovi na standardnim i premijum planovima plaćaće 7,99 dolara mesečno sa reklamama, odnosno 9,99 dolara bez reklama, što je povećanje u odnosu na prethodne tarife.

Netflix je poslednji put povećao cene u januaru 2025. godine, kada je kompanija proširila svoju ponudu uživo prenosima. Prethodno povećanje zabeleženo je u oktobru 2023. godine. Kompanija nije odmah komentarisala najnovije promene, dok su detalji o novim cenama dostupni na zvaničnoj internet stranici. Prema navodima, postojeći korisnici biće blagovremeno obavešteni o izmenama putem zvaničnih kanala.

U okviru širenja sadržaja, Netflix je nedavno započeo emitovanje događaja uživo, uključujući i prenos bejzbol utakmica. Takođe, platforma je integrisala veći broj video epizoda podkasta, među kojima su sadržaji sportskog i zabavnog karaktera.

Analitički podaci pokazuju da je Netflix u periodu od 2024. do 2025. godine zabeležio rast prihoda od gotovo 16%, prema podacima kompanije za tržišnu analitiku S&P Capital IQ. Akcije kompanije, koja ima sedište u Kaliforniji, porasle su za 1,13% pre otvaranja berze poslednjeg radnog dana u nedelji.

Nove cene pretplate na Netflix:
– Standardni plan sa reklamama: 8,99 dolara mesečno (povećanje sa 7,99 dolara)
– Standardni plan bez reklama: 19,99 dolara mesečno (povećanje sa 17,99 dolara)
– Premijum plan: 26,99 dolara mesečno (povećanje sa 24,99 dolara)
– Dodatni članovi: 7,99 dolara mesečno sa reklamama, 9,99 dolara bez reklama (povećanje u odnosu na prethodne tarife)

Promene su već u primeni za nove korisnike, dok će postojeći u narednim nedeljama biti obavešteni o tačnom datumu početka novih cena. Netflix nije dao dodatne komentare na temu povećanja.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Ekonomski rizici za SAD povećani usled posledica sukoba u Iranu, navode analitičari

Stručnjaci procenjuju da bi rast cena energenata i neizvesnost usled sukoba mogli povećati šanse za recesiju u SAD tokom narednih 12 meseci

Published

on

By

Stručnjaci procenjuju da bi rast cena energenata i neizvesnost usled sukoba mogli povećati šanse za recesiju u SAD tokom narednih 12 meseci

Ekonomski analitičari i konsultantske kompanije ocenjuju da posledice rata u Iranu povećavaju rizik od recesije u Sjedinjenim Američkim Državama u narednih godinu dana. Prema procenama, rast globalnih cena energenata i dodatna neizvesnost mogli bi značajno uticati na inflaciju, potrošnju i ukupni privredni rast u SAD.

Investiciona banka Goldman Sachs navela je da bi viši troškovi energenata mogli povećati inflaciju u SAD za 0,2 procentna poena, na ukupno 3,1% do kraja godine. Banka je samim tim podigla procenu verovatnoće recesije u SAD u narednih 12 meseci na 30%.

Konsultantska firma EY-Parthenon procenjuje da je rizik od ozbiljnijeg ekonomskog pada povećan na 40%, što predstavlja rast u odnosu na prethodnu procenu od 35% pre napada Sjedinjenih Država i Izraela na Iran 28. februara. Analitičari firme ukazuju na ulogu dugotrajne inflacije izazvane poremećajem globalnog snabdevanja naftom.

Prema dostupnim podacima, oko 20% svetske trgovine sirovom naftom i prirodnim gasom prolazi kroz Ormuski moreuz, koji je sada gotovo zatvoren za tankere i ostali brodski saobraćaj zbog aktuelnog sukoba. Ova situacija utiče na rast cena goriva i može imati dugoročan efekat na svetsku i američku ekonomiju.

Glavni ekonomista EY-Parthenon, Gregori Dako, izjavio je za međunarodne medije da kombinacija strožih finansijskih uslova, povećane neizvesnosti i više inflacije ozbiljno usporava privredni rast. Prema njegovim rečima, prognoza rasta je revidirana nadole, a procena rizika od recesije povećana je zbog mogućnosti da sukob eskalira ili potraje, što bi dodatno pogoršalo ekonomske pokazatelje.

Dako je naglasio i da je u poslednjem periodu došlo do značajnog rasta cena goriva, što dodatno opterećuje domaćinstva, posebno u kontekstu oporavka od prethodne inflacije i drugih ekonomskih poremećaja nastalih tokom pandemije.

Prema podacima od 27. marta 2026. godine, prosečna cena goriva u SAD iznosila je 3,98 dolara po galonu, što je za 1 dolar više nego pre mesec dana i 0,82 dolara više nego pre godinu dana. Cena dizela na isti datum iznosila je 5,38 dolara po galonu.

Ekonomisti ističu da, ukoliko sukob u Iranu potraje ili se dalje proširi, postoji mogućnost daljeg rasta cena energenata i nastavka inflatornih pritisaka, što bi dodatno povećalo rizik od recesije u SAD. U ovom trenutku, zvanične američke institucije pažljivo prate situaciju, dok tržište energenata i dalje reaguje na razvoj događaja u regionu.

Pročitaj još

Svet

Osumnjičeni za dvostruko ubistvo u Hjustonu uhapšen nakon 36 godina

Policija u Hjustonu saopštila da je uhapšena osoba povezana sa slučajem iz 1990. godine, istraga trajala decenijama

Published

on

By

Policija u Hjustonu saopštila da je uhapšena osoba povezana sa slučajem iz 1990. godine, istraga trajala decenijama

Policija u Hjustonu saopštila je da je nakon skoro 36 godina istrage uhapšena osoba osumnjičena za dvostruko ubistvo poznato kao ‘Lovers’ Lane’ slučaj. Prema informacijama policije, 22-godišnja Šeril Henri i njen 21-godišnji dečko Endi Atkinson pronađeni su mrtvi 23. avgusta 1990. godine u tada zabačenom delu grada, području poznatom kao ‘Lovers’ Lane’.

Kako navode iz policije, par je poslednji put viđen prethodne večeri nakon izlaska iz noćnog kluba u Hjustonu. Patrolni radnik obezbeđenja uočio je vozilo koje je duže vreme bilo parkirano na Enklav Parkveju, nakon čega je prišao i pronašao beživotno telo žene u blizini.

Pripadnici policije koji su stigli na mesto događaja pretražili su obližnju šumu, gde su pronašli ženu sa povredama na vratu. Prema navodima istražitelja, žrtva je identifikovana kao Šeril Henri putem dokumenata pronađenih u njenoj torbi. U blizini je pronađena i plava haljina za koju je porodica potvrdila da ju je nosila prethodne večeri.

Policija je takođe pronašla telo muškarca, kasnije identifikovanog kao Endi Atkinson, koje je bilo vezano za drvo i sa teškim povredama. Detalji o okolnostima i motivima događaja nisu saopšteni, a istraga je tokom godina više puta obnavljana.

U sredu je policija Hjustona uhapsila 64-godišnjeg Flojda Vilijama Parota, koji je osumnjičen za ubistvo para. Protiv Parota je podignuta optužnica za teško ubistvo, navode zvanične institucije. Prema zvaničnim navodima, on je trenutno u pritvoru i čeka dalje postupke.

Slučaj ‘Lovers’ Lane’ smatra se jednim od najdužih nerešenih slučajeva u Hjustonu. Tokom prethodnih decenija, policija je sprovela brojne analize i prikupljala nove dokaze, što je na kraju dovelo do hapšenja osumnjičenog. Zvaničnici su naveli da je istraga i dalje u toku, a porodicama žrtava pružena je dodatna podrška.

Ovaj slučaj ukazuje na dugotrajnu posvećenost policijskih organa rešavanju nerešenih zločina i važnost naprednih forenzičkih metoda u otkrivanju novih tragova. Dalje informacije o postupku i mogućim novim detaljima biće saopštene po završetku istrage.

Pročitaj još

Svet

Astronomi prvi put posmatrali promenu smera rotacije komete u Sunčevom sistemu

NASA potvrdila jedinstvenu pojavu kod komete 41P/Tuttle-Giacobini-Kresák, primećeno usporavanje i potom obrtanje rotacije tokom 2017. godine

Published

on

By

NASA potvrdila jedinstvenu pojavu kod komete 41P/Tuttle-Giacobini-Kresák, primećeno usporavanje i potom obrtanje rotacije tokom 2017. godine

Astronomi su, analizom arhivskih podataka, registrovali retku pojavu u kojoj je kometa promenila smer svoje rotacije, saopštila je američka svemirska agencija. Kometa, poznata kao 41P/Tuttle-Giacobini-Kresák, potiče iz spoljnog dela Sunčevog sistema i svakih 5,4 godine prolazi kroz unutrašnje delove Sunčevog sistema. Tokom prolaska oko Sunca 2017. godine, zabeleženo je značajno usporavanje brzine rotacije ove komete.

Prema rezultatima posmatranja, u martu 2017. kometa je rotirala brže, dok je u maju iste godine brzina rotacije bila tri puta manja. Daljom analizom slika iz decembra 2017. ustanovljeno je da se brzina rotacije ponovo povećala, što je istraživače navelo da zaključe da je došlo do gotovo potpunog zaustavljanja rotacije, a potom i promene smera okretanja.

Naučnici navode da je uzrok ovog fenomena verovatno toplota Sunca, koja je dovela do topljenja leda na površini komete. Oslobođeni gasovi formirali su mlazove koji su delovali kao mali potisnici, utičući na brzinu i smer rotacije. David Džuit, astronom sa Univerziteta u Kaliforniji, istakao je da je mala jezgra komete omogućila lakšu promenu rotacije pod uticajem ovih gasova.

Istraživači su objasnili da su mlazovi gasa najpre usporili dotadašnji smer rotacije, a zatim, nastavljajući da deluju, doveli do obrnutog okretanja jezgra komete. Prema dostupnim podacima, ovakva promena rotacije do sada nije zabeležena kod drugih kometa u Sunčevom sistemu.

NASA je objavila i animirani prikaz ovog procesa, baziran na prikupljenim podacima i umetničkoj interpretaciji. Ova posmatranja pružaju uvid u složenu dinamiku kretanja malih tela u Sunčevom sistemu i mogu doprineti boljem razumevanju kako Sunce utiče na komete tokom njihovih prolazaka kroz unutrašnje delove sistema.

Kometa 41P/Tuttle-Giacobini-Kresák ostaje predmet daljih istraživanja, a naučnici planiraju da prate njeno ponašanje tokom narednih prolazaka u blizini Sunca. Ovakva otkrića doprinose širem znanju o evoluciji i karakteristikama nebeskih tela koja kruže oko Sunca.

Pročitaj još

U Trendu