Connect with us

Svet

Nakon višedecenijskog nestanka žene iz Teksasa, dojava otkriva lokaciju tajne grobnice

Lokalne vlasti u Beaumontu potvrdile su pronalazak grobnice nakon dobijene informacije, istraga nestanka iz 1999. ponovo otvorena

Published

on

pexels-photo-10464435

Lokalne vlasti u Beaumontu potvrdile su pronalazak grobnice nakon dobijene informacije, istraga nestanka iz 1999. ponovo otvorena

Više od dvadeset godina nakon nestanka Kim Langwell iz Beaumont-a, u saveznoj državi Teksas, lokalne vlasti potvrdile su da je dobijena dojava dovela do pronalaska lokacije tajne grobnice. Prema izjavama bivšeg detektiva policije u Beaumontu, Džoa Bola, slučaj nestanka Langwell bio je predmet intenzivne istrage od trenutka kada nije došla kući 10. jula 1999. godine.

U prvim danima nakon nestanka, porodica Kim Langwell i tadašnji istražitelji fokusirali su se na parking ispred jedne apoteke, gde je pronađen njen automobil. Prema navodima porodice, unutrašnjost vozila nije sadržala lične stvari poput torbe, novčanika ili ključeva, a automobil je bio zaključan. Policija je tada pregledala vozilo, ali nisu pronađeni tragovi koji bi ukazivali na njenu lokaciju.

Detektiv Džo Bol naveo je da je ovaj slučaj ostao nerešen tokom njegove službe, kao i nakon penzionisanja, izražavajući žaljenje što nije uspeo da pronađe nestalu osobu. Njegove izjave ukazuju na dugogodišnju posvećenost istrazi i osećaj obaveze prema porodici nestale. Porodica Langwell, uključujući ćerku Tifani Mekinis i sestru Suzan Bat, takođe je od početka aktivno učestvovala u potrazi i obavestila policiju o sumnjivim okolnostima oko nestanka.

Prema navodima ćerke Tifani, poslednja informacija koju je imala poticala je od tadašnjeg dečka Kim Langwell, koji je uoči nestanka primetio njen automobil na parkingu i obavestio porodicu da nešto nije u redu. Detalji o događajima koji su prethodili nestanku, kao i o samoj potrazi, više puta su revizirani tokom godina, ali nije bilo značajnijeg napretka do skoro.

Nedavno dobijena dojava omogućila je policiji da pronađe lokaciju tajne grobnice. Vlasti nisu objavile dodatne detalje o sadržaju dojave niti o tačnoj lokaciji grobnice. Zvanične informacije o potencijalnim osumnjičenima ili daljim koracima u istrazi nisu saopštene. Istraga je, prema navodima lokalnih vlasti, i dalje u toku.

Slučajevi dugotrajnih nestanaka izazivaju značajnu pažnju javnosti i zahtevaju višegodišnji angažman policije i porodica. Odluka da se istraga ponovo pokrene nakon dobijene informacije pokazuje spremnost lokalnih vlasti da preispitaju stare slučajeve kada se pojave novi tragovi. Dodatne informacije o ovom slučaju očekuju se u nastavku zvanične istrage.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Zaštita pingvina tema na pregovorima o Antarktiku u Japanu

Zvaničnici iz skoro 60 zemalja okupljeni na godišnjem sastanku, razgovori o očuvanju vrsta i turističkom pritisku

Published

on

By

Zvaničnici iz skoro 60 zemalja okupljeni na godišnjem sastanku, razgovori o očuvanju vrsta i turističkom pritisku

Godišnji pregovori zemalja potpisnica Antarktičkog ugovora počeli su u Hirošimi u Japanu, a zaštita ugroženih vrsta, posebno carskih pingvina, nalazi se u središtu diskusija, saopštili su međunarodni zvaničnici 12. maja 2026. godine. Sastanku prisustvuju predstavnici iz blizu 60 država, među kojima su Sjedinjene Američke Države, Kina, Rusija i Ukrajina, prenose međunarodni izveštaji.

Antarktik, sa bogatom faunom, zaštićen je ugovorom iz 1959. godine, koji ovu oblast definiše kao region nauke i mira, dok zamrzava teritorijalne zahteve. Učesnici konferencije naglašavaju važnost očuvanja ovog ekosistema, koji ima značajnu ulogu u regulisanju globalne klime i okeana.

Francisko Berguno, izvršni sekretar Sekretarijata Antarktičkog ugovora, istakao je tokom konferencije za štampu da je neophodno dugoročno planiranje, pažljivo upravljanje i međunarodno poverenje. “Odluke donete u Hirošimi doprinose tome da ljudska aktivnost na Antarktiku ostane pod kontrolom, ekološki odgovorna i zasnovana na naučnim principima”, izjavio je Berguno.

Prema navodima organizatora, oko 400 zvaničnika i istraživača iz 50 zemalja učestvuje na sastanku. Među ključnim pitanjima izdvojena je budućnost carskih pingvina, koje je Međunarodna unija za očuvanje prirode prošlog meseca proglasila ugroženom vrstom. Svetski fond za prirodu (WWF) apeluje da na ovom sastanku ova vrsta dobije status posebno zaštićene, što bi moglo značiti dodatna ograničenja za brodski saobraćaj i turizam u regionu gde ove ptice žive.

Brojnost carskih pingvina, prema navodima WWF-a, opada usled klimatskih promena koje utiču na ranije pucanje morskog leda, što direktno utiče na mesta gde ptice žive, love i razmnožavaju se. Iz ove organizacije navode da bi bez hitnih mera njihova populacija mogla nastaviti da opada.

Sastanak u Hirošimi posvećen je i pitanjima upravljanja rastućim turističkim pritiscima na Antarktik, sa ciljem očuvanja tamošnjeg ekosistema. Očekuje se da će diskusije doprineti određivanju budućih smernica u zaštiti prirodnih resursa i životinjskih vrsta na ovom kontinentu.

Pročitaj još

Svet

Psiholog Milan Krajnc analizira pitanje odgovornosti u ukrajinskom sukobu

Ekspert za krizno odlučivanje ističe važnost razumevanja šire slike, a ne pojednostavljenog traženja krivca

Published

on

By

Ekspert za krizno odlučivanje ističe važnost razumevanja šire slike, a ne pojednostavljenog traženja krivca

Profesor Milan Krajnc, specijalista za psihologiju sistemskih rizika i kriznog odlučivanja, objavio je autorski tekst povodom aktuelnog pitanja o odgovornosti za rat u Ukrajini. U analizi navodi da je često u društvima prisutna potreba za pojednostavljivanjem kompleksnih sukoba i identifikovanjem jednog krivca, što, kako ističe, nije realno kada je reč o velikim međunarodnim krizama.

Krajnc objašnjava da sukobi poprimaju svoj oblik kroz dugi niz godina, kroz pritiske, istorijske traume, geopolitičke interese i osećanja ugroženosti, a ne isključivo kroz postupke pojedinačnih lidera. On ukazuje na psihološku potrebu ljudi da polarizuju strane i traže „dobrog“ i „lošeg“, što vodi pojednostavljenom shvatanju situacije i deljenju javnosti.

Prema njegovim rečima, veća opasnost od samog rata leži u gubitku sposobnosti društava da sagledaju širu sliku i razumeju psihološke mehanizme koji utiču na političke odluke. Navodi da velike sile, bilo na Istoku ili Zapadu, funkcionišu kroz mehanizme straha od gubitka uticaja i potrebe za kontrolom, dok se razlike pojavljuju u pristupu slobodi i ljudskim pravima.

Profesor Krajnc ističe da je Zapad tokom decenija omogućio veću ličnu slobodu i razvoj pojedinca, što objašnjava orijentaciju mnogih evropskih država ka saradnji sa Sjedinjenim Američkim Državama u trenucima krize. Međutim, upozorava i na psihološki paradoks – zaboravljanje razloga za prethodne odluke nakon što prođe osećaj opasnosti, što može dovesti do promena političkih orijentacija.

Prema njegovoj analizi, psihologija masa je kratkoročna i često vođena trenutnim osećajem sigurnosti, a ne principima ili vrednostima. On naglašava da je ključno pitanje za savremeno društvo kako je moguće da o miru i dalje odlučuju strah, ego i geopolitika, umesto stabilnosti i dijaloga.

Na kraju, Krajnc zaključuje da najveća lekcija današnjeg vremena nije u traženju pojedinačne odgovornosti, već u izgradnji sistema koji nisu zavisni od volje jednog lidera.

Pročitaj još

Svet

Evropska politička zajednica održala samit u Jermeniji, Makron najavio novu bezbednosnu politiku

Lideri iz 50 zemalja sastali se u Jerevanu, Rusija reagovala obustavom uvoza i izjavom predsednika Putina

Published

on

By

Lideri iz 50 zemalja sastali se u Jerevanu, Rusija reagovala obustavom uvoza i izjavom predsednika Putina

Samit Evropske političke zajednice održan je u Jerevanu, glavnom gradu Jermenije, gde su se okupili lideri iz oko 50 zemalja kako bi razgovarali o budućnosti regiona južnog Kavkaza, saopšteno je iz zvaničnih izvora. Događaj je održan tokom protekle nedelje i predstavljao je značajan politički trenutak za Jermeniju i širi region.

Na samitu su učestvovali evropski lideri, uključujući Ursulu fon der Lajen, Emanuela Makrona, Antonia Kostu i Kaju Kalas, koji su zajedno sa domaćinom, Jermenijom, istakli viziju povezane i ekonomski snažne Evrope. Francuski predsednik Emanuel Makron izjavio je da Jermenija prolazi kroz prelomni trenutak u svojoj modernoj istoriji i pozvao da ‘jermenski trenutak’ preraste u ‘kavkaski trenutak’ koji obuhvata ceo region.

Makron je posebno naglasio da region ne treba da bude polje imperijalne konkurencije i istakao je da južni Kavkaz može postati raskrsnica zahvaljujući svom geografskom položaju. Takođe je postavio pitanje prisustva oko 4.000 ruskih vojnika u Jermeniji, navodeći da bi oni mogli biti zamenjeni evropskim partnerskim državama.

Rusija je reagovala na održavanje samita obustavom uvoza pojedinih jermenskih proizvoda, dok je predsednik Vladimir Putin u izjavi uporedio put Jermenije ka Evropskoj uniji sa ukrajinskim putem, podsećajući na slične događaje iz 2013. godine kada je Jermenija bila pod pritiskom Moskve da prekine pregovore sa EU.

Francuski predsednik je dodatno najavio posvećenost dugoročnoj modernizaciji jermenskih oružanih snaga, što bi moglo promeniti bezbednosnu ravnotežu u regionu. Očekuje se pojačan pritisak Rusije na Jermeniju uoči izbora 7. juna, s obzirom na to da se Jermenija nalazi u prelaznom periodu između tradicionalnih saveza.

Tokom samita, premijer Jermenije Nikol Pašinjan predstavio je viziju regionalne povezanosti koja uključuje zaštitu suvereniteta zemlje i unapređenje infrastrukture. Posebna pažnja posvećena je pitanju Zangezurskog koridora, rute kroz Jermeniju koju su Azerbejdžan i Rusija tražili za ekstrateritorijalni pristup.

“Jermenija je izabrala svoj put, a taj put vodi kući u Evropu”, izjavio je Emanuel Makron u obraćanju učesnicima samita. Analitičari ističu da je samit u Jerevanu označio kraj ere u kojoj je južni Kavkaz posmatran isključivo kao ruska sfera uticaja.

Pročitaj još

U Trendu