Connect with us

Svet

Modžtaba Hamnei izostaje iz javnosti zbog bezbednosnih razloga, potvrđeno dobro zdravstveno stanje

Iranski zvaničnici navode da Hamnei vodi državu, a odsustvo iz javnosti je posledica aktuelnih bezbednosnih okolnosti

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Iranski zvaničnici navode da Hamnei vodi državu, a odsustvo iz javnosti je posledica aktuelnih bezbednosnih okolnosti

Modžtaba Hamnei, novi vrhovni vođa Irana, nije se pojavljivao u javnosti otkako je njegov otac Ali Hamnei ubijen prošlog meseca u zajedničkim američko-izraelskim napadima, saopštili su iranski zvaničnici. Njegovo odsustvo iz javnosti objašnjeno je bezbednosnim razlozima vezanim za trenutnu situaciju u zemlji.

Prema izjavama predstavnika Irana u Ujedinjenim nacijama, Hamnei je u dobrom zdravstvenom stanju i nastavlja da obavlja svoje dužnosti na čelu države. Zvaničnici su naglasili da je razlog izostanka iz javnosti poštovanje bezbednosnih mera, te da je do sada komunicirao isključivo putem pisanih saopštenja.

Ranije ovog meseca, izvor upoznat sa situacijom naveo je da je Hamnei prvog dana američko-izraelske kampanje bombardovanja zadobio prelom stopala i manje povrede, uključujući modricu oko levog oka i manje posekotine na licu. Ove informacije potvrđuju da su povrede bile lakšeg karaktera i da nisu uticale na njegovo upravljanje državom.

Odsustvo Modžtabe Hamneija iz javnosti izazvalo je određene spekulacije, ali zvanične izjave potvrdile su da je njegovo zdravstveno stanje stabilno, te da je bezbednosna procena razlog za privremeno povlačenje sa javnih događaja. “Razlog njegovog odsustva iz javnosti je poštovanje bezbednosnih razmatranja zbog trenutnih posebnih okolnosti”, saopštio je iranski predstavnik u UN, dodajući da Hamnei vodi zemlju.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Pad poverenja potrošača u SAD usled zabrinutosti zbog sukoba u Iranu

Prema podacima Univerziteta Mičigen, potrošački sentiment opao je u martu, dok stanovništvo izražava zabrinutost zbog ekonomskih posledica sukoba na Bliskom istoku

Published

on

By

Prema podacima Univerziteta Mičigen, potrošački sentiment opao je u martu, dok stanovništvo izražava zabrinutost zbog ekonomskih posledica sukoba na Bliskom istoku

Indeks poverenja potrošača u Sjedinjenim Američkim Državama zabeležio je značajan pad tokom marta, pokazuju preliminarni podaci Univerziteta Mičigen, objavljeni 27.3.2026. godine. Prema istraživanju, sentiment među potrošačima opao je za 5,8% u odnosu na prethodni mesec, sa 56,6 poena u februaru na 53,3 u martu, što predstavlja najniži nivo od decembra 2025. godine.

Direktorka istraživanja Joanne Hsu navela je da je pad sentimenta bio izraženiji među potrošačima sa srednjim i visokim prihodima. Ove grupe, koje imaju veći udeo investicija u berzi, posebno su pogođene volatilnošću tržišta koja je usledila nakon početka sukoba u Iranu 28.2.2026. Akcije na američkom tržištu, prema dostupnim podacima, beleže pad – S&P 500 je od početka sukoba zabeležio smanjenje vrednosti od skoro 6%.

Pored toga, porast cena nafte i goriva predstavlja dodatni izazov za američke potrošače, profesionalne vozače i poljoprivrednike. AAA je saopštila da je prosečna cena benzina u SAD iznosila 3,98 dolara po galonu na dan 27.3.2026, što je povećanje od jednog dolara u odnosu na period pre izbijanja sukoba na Bliskom istoku. Cene sirove nafte takođe su porasle – Brent, međunarodni referentni indeks, beleži rast od 1,8% na 103,72 dolara po barelu, dok je američki referentni indeks WTI porastao za 3,04% na 97,35 dolara po barelu.

Finansijski ekonomista Oren Klachkin naveo je da su viši troškovi goriva, pad vrednosti akcija i povećana neizvesnost uticali na pogoršanje ekonomskih očekivanja domaćinstava. Analiza Univerziteta Mičigen takođe ukazuje na rast inflacionih očekivanja američkih potrošača – sa 3,4% u februaru na 3,8% u martu, što je najveći mesečni skok još od aprila 2025. godine.

Podaci o kretanju cena goriva pokazuju da je u odnosu na prethodni mesec prosečna cena benzina viša za jedan dolar, dok je u poređenju sa istim periodom prošle godine povećanje iznosilo 0,82 dolara po galonu. Cene dizela su takođe porasle, sa zabeleženih 5,38 dolara po galonu.

Ovi ekonomski pokazatelji prate rezultate nedavnih anketa koje takođe ukazuju na rast zabrinutosti stanovništva zbog rasta cena energenata i opšte ekonomske neizvesnosti povezanih sa aktuelnim sukobom na Bliskom istoku. Prema navodima istraživača, budući trendovi poverenja potrošača zavisiće od daljeg razvoja situacije u regionu i kretanja na globalnim tržištima energenata.

Pročitaj još

Svet

Lični email direktora FBI prema navodima ugrožen hakerskim napadom povezanih sa Iranom

Izvori navode kompromitovanje email naloga, zvanična potvrda izostaje, istraga u toku

Published

on

By

Izvori navode kompromitovanje email naloga, zvanična potvrda izostaje, istraga u toku

Lični email nalog direktora FBI Kaša Patela navodno je kompromitovan od strane hakerske grupe povezane sa Iranom, rekli su izvori upoznati sa situacijom. Prema informacijama do kojih su došli međunarodni mediji, incident je prijavljen u petak, dok zvaničnici američkih institucija za sada nisu dali zvanične komentare o ovom događaju.

Prema navodima izvora, hakerska grupa pod imenom Handala HackTeam preuzela je odgovornost za upad u email nalog i objavila slike na internetu, među kojima su prikazi navodno ličnih podataka i radne biografije direktora FBI. Ove tvrdnje su prvi put prenete u izveštajima međunarodnih agencija, dok domaće bezbednosne službe nisu potvrdile autentičnost objavljenih materijala.

Iz FBI-a nisu odmah odgovorili na zahteve za komentar. Nadležni organi nisu iznosili podatke o mogućim posledicama ovog incidenta niti o tome da li je kompromitovan sadržaj emaila sadržavao poverljive informacije. Za sada nije poznato ni da li je došlo do zloupotrebe podataka ili daljih pokušaja upada na zvanične sisteme.

Međunarodni mediji navode da je grupa Handala HackTeam ranije povezivana sa pokušajima sajber napada na institucije i pojedince u Sjedinjenim Američkim Državama i drugim državama. Nije potvrđeno da li ovaj incident predstavlja deo šireg trenda sajber aktivnosti usmerenih ka pojedincima na visokim državnim funkcijama.

Ovo je jedna od poslednjih u nizu prijavljenih sajber aktivnosti sa navodnim vezama sa Iranom, usmerenih na američke zvaničnike i vladine institucije. Stručnjaci za sajber bezbednost upozoravaju da se ovakvi incidenti mogu koristiti za pokušaje kompromitovanja ličnih podataka, kao i za širenje dezinformacija.

Incident dolazi u trenutku pojačanih tenzija u odnosima između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, posebno na polju sajber bezbednosti, gde su u prošlosti beleženi slični pokušaji upada u digitalne sisteme. Nadležne službe nastavljaju istragu o ovom slučaju, dok javnost očekuje zvanične informacije o obimu i mogućim posledicama kompromitovanja email naloga visokog zvaničnika.

Pročitaj još

Svet

Ekonomski rizici za SAD povećani usled posledica sukoba u Iranu, navode analitičari

Stručnjaci procenjuju da bi rast cena energenata i neizvesnost usled sukoba mogli povećati šanse za recesiju u SAD tokom narednih 12 meseci

Published

on

By

Stručnjaci procenjuju da bi rast cena energenata i neizvesnost usled sukoba mogli povećati šanse za recesiju u SAD tokom narednih 12 meseci

Ekonomski analitičari i konsultantske kompanije ocenjuju da posledice rata u Iranu povećavaju rizik od recesije u Sjedinjenim Američkim Državama u narednih godinu dana. Prema procenama, rast globalnih cena energenata i dodatna neizvesnost mogli bi značajno uticati na inflaciju, potrošnju i ukupni privredni rast u SAD.

Investiciona banka Goldman Sachs navela je da bi viši troškovi energenata mogli povećati inflaciju u SAD za 0,2 procentna poena, na ukupno 3,1% do kraja godine. Banka je samim tim podigla procenu verovatnoće recesije u SAD u narednih 12 meseci na 30%.

Konsultantska firma EY-Parthenon procenjuje da je rizik od ozbiljnijeg ekonomskog pada povećan na 40%, što predstavlja rast u odnosu na prethodnu procenu od 35% pre napada Sjedinjenih Država i Izraela na Iran 28. februara. Analitičari firme ukazuju na ulogu dugotrajne inflacije izazvane poremećajem globalnog snabdevanja naftom.

Prema dostupnim podacima, oko 20% svetske trgovine sirovom naftom i prirodnim gasom prolazi kroz Ormuski moreuz, koji je sada gotovo zatvoren za tankere i ostali brodski saobraćaj zbog aktuelnog sukoba. Ova situacija utiče na rast cena goriva i može imati dugoročan efekat na svetsku i američku ekonomiju.

Glavni ekonomista EY-Parthenon, Gregori Dako, izjavio je za međunarodne medije da kombinacija strožih finansijskih uslova, povećane neizvesnosti i više inflacije ozbiljno usporava privredni rast. Prema njegovim rečima, prognoza rasta je revidirana nadole, a procena rizika od recesije povećana je zbog mogućnosti da sukob eskalira ili potraje, što bi dodatno pogoršalo ekonomske pokazatelje.

Dako je naglasio i da je u poslednjem periodu došlo do značajnog rasta cena goriva, što dodatno opterećuje domaćinstva, posebno u kontekstu oporavka od prethodne inflacije i drugih ekonomskih poremećaja nastalih tokom pandemije.

Prema podacima od 27. marta 2026. godine, prosečna cena goriva u SAD iznosila je 3,98 dolara po galonu, što je za 1 dolar više nego pre mesec dana i 0,82 dolara više nego pre godinu dana. Cena dizela na isti datum iznosila je 5,38 dolara po galonu.

Ekonomisti ističu da, ukoliko sukob u Iranu potraje ili se dalje proširi, postoji mogućnost daljeg rasta cena energenata i nastavka inflatornih pritisaka, što bi dodatno povećalo rizik od recesije u SAD. U ovom trenutku, zvanične američke institucije pažljivo prate situaciju, dok tržište energenata i dalje reaguje na razvoj događaja u regionu.

Pročitaj još

U Trendu