Connect with us

Svet

Ministarstvo pravde SAD proglasilo zakon o predsedničkim arhivama neustavnim

SAD: Ministarstvo pravde ocenilo da zakon koji obavezuje predsednika na predaju dokumenata ograničava izvršnu vlast

Published

on

pexels-photo-4488457

SAD: Ministarstvo pravde ocenilo da zakon koji obavezuje predsednika na predaju dokumenata ograničava izvršnu vlast

Ministarstvo pravde Sjedinjenih Američkih Država saopštilo je da je zakon koji predsedniku nalaže da na kraju mandata preda određena dokumenta Nacionalnoj arhivi neustavan. Ova procena objavljena je u zvaničnom mišljenju pomoćnika državnog tužioca T. Eliota Gaisera, koji vodi Kancelariju za pravna mišljenja.

Prema navodima sadržanim u ovom mišljenju, Zakon o predsedničkim arhivama, usvojen nakon afere Votergejt, prema oceni Ministarstva pravde, prevazilazi ovlašćenja Kongresa i umanjuje nezavisnost izvršne vlasti. Gaiser je naveo da je Zakon o predsedničkim arhivama „stalni i opterećujući režim kongresne regulacije predsedništva koji nema jasno definisanu zakonodavnu svrhu“.

Odluka Kancelarije za pravna mišljenja objavljena je u četvrtak. U dokumentu se navodi i da, prema ovom tumačenju, bivši predsednik Donald Tramp nije u obavezi da se povinuje odredbama pomenutog zakona.

Zakon o predsedničkim arhivama donet je 1978. godine, četiri godine nakon ostavke predsednika Ričarda Niksona, sa ciljem da predsednički dokumenti postanu vlasništvo američke države, a ne pojedinca. Prema zakonu, svi zvanični zapisi iz perioda predsedničkog mandata moraju biti sačuvani i predati Nacionalnoj arhivi po isteku mandata.

Pomoćnik državnog tužioca T. Eliot Gaiser, autor mišljenja, ranije je bio saradnik sudije Vrhovnog suda Samjuela Alita. U mišljenju se navodi da Zakon o predsedničkim arhivama nije u skladu sa Ustavom Sjedinjenih Država i da narušava autonomiju predsednika propisanu članom II.

Objavljivanje ovog mišljenja izazvalo je pažnju javnosti i pravnih eksperata u zemlji. Do trenutka pisanja izveštaja, nije poznata reakcija Kongresa ili Nacionalne arhive.

Zakon iz 1978. godine ostaje predmet rasprave između zakonodavne i izvršne vlasti u Sjedinjenim Državama. Ovim poslednjim mišljenjem Ministarstva pravde otvara se novo poglavlje u tumačenju ovlašćenja dva najviša državna organa.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Kristina Mari Plant pronađena živa nakon 32 godine od nestanka u Arizoni

Policija potvrdila identitet, detalji slučaja i dalje nisu javno objavljeni iz poštovanja prema privatnosti porodice

Published

on

By

Policija potvrdila identitet, detalji slučaja i dalje nisu javno objavljeni iz poštovanja prema privatnosti porodice

Kristina Mari Plant, koja je nestala kao trinaestogodišnja devojčica 1994. godine u mestu Star Vali u saveznoj državi Arizona, pronađena je živa posle više od tri decenije, saopštili su nadležni organi. Prema policijskim izvorima, Plant je poslednji put viđena 15.05.1994. godine oko 12:30, kada je peške krenula ka štali u kojoj se nalazio njen konj.

Nestanak je pokrenuo opsežnu potragu u kojoj su učestvovali lokalni organi reda, dobrovoljci i brojni regionalni resursi. Tokom godina, uprkos detaljnim pretragama terena i brojnim istražnim radnjama, nije bilo pouzdanih tragova o njenoj sudbini. Slučaj je ostao otvoren, a istražitelji su ga periodično ponovo razmatrali u skladu sa novim tehnološkim mogućnostima i pristiglim informacijama. Kristina je bila evidentirana u nacionalnim bazama podataka o nestaloj deci, dok su plakati sa njenim opisom distribuirani širom Sjedinjenih Američkih Država.

Prema zvaničnoj izjavi šerifove kancelarije, proboj u slučaju ostvaren je zahvaljujući radu novoformirane jedinice za nerešene slučajeve i korišćenju savremenih istražnih tehnika i tehnologije. “Posle 32 godine, Kristina Mari Plant je pronađena živa. Istražitelji su potvrdili njen identitet, a njen status nestale osobe je zvanično rešen”, navedeno je u saopštenju nadležnih organa.

Vlasti su naglasile važnost inicijativa za ponovno otvaranje starih, nerešenih istraga i značaj tehnološkog napretka u pružanju odgovora porodicama koje decenijama žive u neizvesnosti. Iz poštovanja prema privatnosti Kristine i njene porodice, dodatni detalji o okolnostima nestanka i pronalaska za sada nisu objavljeni.

Pročitaj još

Svet

Trump iznosi različite stavove o obezbeđivanju moreuza Hormuz tokom sukoba sa Iranom

Američki predsednik menjao je retoriku o kontroli strateškog prolaza, dok stručnjaci ukazuju na posledice zatvaranja moreuza

Published

on

By

Američki predsednik menjao je retoriku o kontroli strateškog prolaza, dok stručnjaci ukazuju na posledice zatvaranja moreuza

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp u poslednjim nedeljama iznosio je različite stavove o načinu obezbeđivanja moreuza Hormuz, ključnog pomorskog prolaza između Irana i Arapskog poluostrva, kroz koji prolazi značajan deo svetske nafte. Situacija u regionu dodatno je zakomplikovana tekućim sukobom sa Iranom, što je uticalo na globalno tržište energenata.

U obraćanju naciji u sredu uveče, Tramp je izjavio da je Iran, kako je naveo, „u suštini desetkovan“ i dodao da će se, po završetku sukoba, moreuz „prirodno otvoriti“. Istovremeno je pozvao druge zemlje da preuzmu veći deo odgovornosti za zaštitu prolaza, navodeći: „Oni moraju da ga čuvaju. Moraju da ga preuzmu i čuvaju. Mogu to lako da urade.“

Ove izjave usledile su nakon nekoliko nedelja promenljivih poruka iz Vašingtona o tome kako obezbediti slobodan prolaz kroz Hormuški moreuz. Prema analizi bezbednosnih eksperata, zatvaranje ovog prolaza od strane Irana značajno je uticalo na globalne cene nafte. Nakon Trampovog govora, međunarodni mediji izveštavaju da je referentna cena nafte, Brent Crude, porasla za više od 7%.

U intervjuu od 9. marta, Tramp je za američke medije izjavio da su brodovi ulazili u moreuz i da razmišlja o tome da Sjedinjene Države preuzmu kontrolu nad prolazom. Međutim, podaci pokazuju da je većina brodova koja je prošla kroz moreuz u poslednjih mesec dana povezana sa Iranom, dok su uslovi u regionu i dalje ocenjeni kao opasni.

Istog dana, Tramp je izjavio novinarima da će američka mornarica i njeni partneri pratiti naftne tankere kroz moreuz „ako bude potrebno“. Dodao je da će Sjedinjene Države ponuditi političku i logističku podršku za obezbeđenje bezbednosti plovidbe.

Stručnjaci za nacionalnu bezbednost ističu da je zatvaranje Hormuškog moreuza od strane Irana korišćeno kao glavna strategija tokom sukoba, te da će pitanje ponovnog otvaranja ovog prolaza biti ključno za stabilizaciju tržišta nafte. Ova situacija izazvala je zabrinutost među državama koje zavise od uvoza energenata iz regiona, a međunarodna zajednica pažljivo prati dalji razvoj događaja.

Hormuški moreuz ima strateški značaj za globalnu trgovinu naftom, a njegova blokada tokom sukoba sa Iranom dodatno je naglasila potrebu za međunarodnim rešenjem pitanja bezbednosti pomorske plovidbe u ovom regionu.

Pročitaj još

Svet

Policija u Konstanci privela muškarca zbog sumnje na porodično nasilje nad dvoje dece

Socijalna služba preuzela brigu o maloletnicima, istraga u toku prema izjavama zvaničnika

Published

on

By

Socijalna služba preuzela brigu o maloletnicima, istraga u toku prema izjavama zvaničnika

Dvoje maloletne dece, uzrasta 12 i 16 godina, zatražilo je zaštitu od države zbog navodnog višegodišnjeg porodičnog nasilja u Konstanci, Rumunija. Slučaj je otkriven kada je mlađe dete u tržnom centru zatražilo pomoć od zaposlenih, navodeći da mu je hitno potrebna zaštita od roditelja, saopšteno je iz policijskih izvora.

Prema navodima, porodica je na društvenim mrežama bila prepoznata po objavama o idiličnom porodičnom životu i egzotičnim putovanjima. Međutim, deca su izjavila da su svakodnevno trpela fizičko nasilje i zastrašivanje. Policija je nakon prijave i uočenih povreda na telu 12-godišnjaka odmah privela oca i izrekla zabranu prilaska majci.

“Policijski službenici su sproveli procenu slučaja na osnovu obrasca za procenu rizika, utvrdivši da postoji neposredna opasnost da život, integritet ili sloboda pojedinaca budu ugroženi delom porodičnog nasilja. Shodno tome, policijski službenici su izrekli privremenu meru zaštite”, izjavila je Andrea Ambrozi, portparolka policije u Konstanci.

Škola koju pohađa mlađe dete navela je da su postojale indicije o mogućem nasilju, ali da dokazi nisu bili povezani, te slučaj nije prijavljen nadležnima. Direktor škole, Amelija Duka, istakla je da je detetu savetovano psihološko savetovanje sa porodicom.

Oba brata su sada pod brigom Centra za socijalni rad, a sa njima kontinuirano rade dečji psiholozi. “Za dvoje maloletnika je uspostavljena posebna mera zaštite, hitno je brigu preuzela socijalna služba i obezbeđen je smeštaj. Bili su oduševljeni uslovima koje je centar ponudio i nisu pokazivali nikakvo ponašanje koje bi zabrinulo stručnjake”, navela je Roksana Onea, portparolka Centra za socijalni rad.

Stručnjaci naglašavaju da je u ovakvim slučajevima hitna zaštitna mera najbrži način da se deca sklone iz opasnosti, ali i da bi intervencije trebalo da uslede ranije, pre nego što žrtve same zatraže pomoć. Istraga o ovom slučaju je u toku.

Pročitaj još

U Trendu