Connect with us

Svet

Melania Tramp negira vezu sa Epstajnom i poziva na saslušanja žrtava u Kongresu

Prva dama SAD izjavila u Beloj kući da nije imala odnos sa Epstajnom, traži javno saslušanje žrtava

Published

on

pexels-photo-6950230

Prva dama SAD izjavila u Beloj kući da nije imala odnos sa Epstajnom, traži javno saslušanje žrtava

Melania Tramp, prva dama Sjedinjenih Američkih Država, izjavila je u četvrtak u Beloj kući da nije imala prijateljski niti bilo kakav odnos sa Džefrijem Epstajnom i Ghislaine Maxwell, te je pozvala Kongres da organizuje javno saslušanje sa žrtvama Epstajna. Obraćanje je usledilo nakon objave dokumenata Ministarstva pravde SAD koji se odnose na slučaj Epstajn.

U šestominutnom obraćanju uživo iz Bele kuće, Melania Tramp je prvi put javno govorila o ovom pitanju, ističući da je sada trenutak za reakciju američkog Kongresa. „Pozivam Kongres da ženama koje su bile žrtve Epstajna omogući javno saslušanje, posebno usredsređeno na preživele. Neka svaka žena ima priliku da pod zakletvom ispriča svoju priču pred Kongresom, a njeno svedočenje bude trajno zabeleženo u kongresnom zapisniku. Tek tada ćemo imati istinu”, navela je prva dama pred okupljenim novinarima.

Nije precizirano zbog čega je izjava data u ovom trenutku, a ne neposredno posle objave konkretnih dokumenata. U javnosti su poznate stare fotografije na kojima su Trampovi sa Epstajnom i Maxwell, a među dokumentima Ministarstva pravde nalaze se i mejlovi iz kojih proizlazi da su Melania Tramp i Maxwell jednom razmenile elektronsku poštu.

Melania Tramp je izjavila da joj Epstajn nije predstavio Donalda Trampa, već da je svog supruga upoznala slučajno na zabavi u Njujorku 1998. godine, što je, kako je navela, detaljno opisano u njenoj knjizi. „Nisam žrtva Epstajna. Epstajn mi nije predstavio Donalda Trampa. Prvi put sam ga srela 2000. godine na jednom događaju na kojem smo moj suprug i ja bili prisutni”, navela je Tramp.

Prva dama je takođe izjavila da je njena elektronska prepiska sa Maxwell bila „pristojan, neformalan odgovor” i da nije imala drugi tip odnosa sa Epstajnom ili Maxwell. U svom obraćanju Melania Tramp je naglasila važnost javnog saslušanja svih žena koje su pretrpele zlostavljanje, ukoliko one to žele, kako bi njihova svedočenja bila trajno zabeležena.

Slučaj Džefrija Epstajna izazvao je značajnu pažnju u američkoj i svetskoj javnosti, a poslednjih godina otvorena su brojna pitanja o mreži kontakata i eventualnim vezama poznatih ličnosti sa slučajem. Ministarstvo pravde SAD nastavilo je sa objavljivanjem relevantne dokumentacije, dok je Kongres do sada više puta razmatrao mogućnost sprovođenja saslušanja žrtava pred javnošću.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Rusija proglasila 32-časovni prekid vatre u Ukrajini tokom pravoslavnog Uskrsa

Kremlj objavio privremeni prekid sukoba, ukrajinska strana još nije zvanično reagovala na inicijativu

Published

on

By

Kremlj objavio privremeni prekid sukoba, ukrajinska strana još nije zvanično reagovala na inicijativu

Predsednik Rusije Vladimir Putin najavio je 32-časovni prekid vatre na teritoriji Ukrajine povodom pravoslavnog Uskrsa, saopšteno je iz Kremlja u četvrtak. Prema zvaničnoj odluci, ruske snage su upućene da obustave sve borbene aktivnosti od subote u 16 časova do kraja nedelje, navodi se u saopštenju. Odluka dolazi nakon što je prethodno predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski predložio obustavu napada na energetsku infrastrukturu tokom praznika, iznoseći taj predlog putem Sjedinjenih Američkih Država, koje su posrednici u kontaktima između delegacija iz Moskve i Kijeva.

Iz ukrajinskog državnog vrha do trenutka objave nije stigla zvanična reakcija na rusku inicijativu. Kremlj je u svom saopštenju naveo da su izdate naredbe za obustavu borbenih aktivnosti na svim pravcima, ali je istovremeno istaknuto da ruske trupe treba da budu spremne da odgovore na moguće provokacije ili agresivne poteze protivničke strane. “Pretpostavljamo da će ukrajinska strana slediti primer Ruske Federacije”, navodi se u saopštenju.

U prethodnim godinama, slični pokušaji uspostavljanja privremenih primirja tokom verskih praznika nisu doneli trajnije rezultate. Prošle godine, predsednik Putin je takođe jednostrano proglasio 30-časovni prekid vatre za vreme Uskrsa, ali su obe strane tada optuživale jedna drugu za kršenje dogovora.

Prethodno su Sjedinjene Države i Ukrajina predlagale 30-dnevni bezuslovni prekid vatre kao korak ka smanjenju tenzija, ali je Moskva odbacila taj predlog, ističući da zahteva sveobuhvatno rešenje sukoba. U više navrata su najavljivana kratkotrajna, jednostrana primirja, ali do sada nije postignut širi dogovor.

Diplomatski pregovori između Rusije i Ukrajine, uz posredovanje Sjedinjenih Država, nisu doneli napredak po ključnim pitanjima, dok deo međunarodne pažnje ostaje usmeren na druge globalne krize. Sukobi na liniji fronta, dugoj oko 1.300 kilometara, nastavljaju se, a izveštaji sa terena ukazuju na zadržavanje postojećih linija razdvajanja.

Sukob u Ukrajini traje već petu godinu, sa povremenim pokušajima uspostavljanja lokalnih ili privremenih prekida vatre, ali bez dogovorenog rešenja na nivou oba zaraćena tabora. Nezavisno nije moguće potvrditi sve detalje u vezi sa primenom najnovijeg prekida vatre.

Pročitaj još

Svet

Specijalni izaslanik Vladimira Putina održao razgovore sa predstavnicima administracije SAD u Vašingtonu

Zvaničnici SAD i Rusije razgovarali o ukrajinskom mirovnom sporazumu i ekonomskoj saradnji, potvrđeno iz više izvora

Published

on

By

Zvaničnici SAD i Rusije razgovarali o ukrajinskom mirovnom sporazumu i ekonomskoj saradnji, potvrđeno iz više izvora

Specijalni izaslanik ruskog predsednika Vladimira Putina, Kiril Dmitrijev, trenutno boravi u Sjedinjenim Američkim Državama gde održava sastanke sa članovima administracije američkog predsednika Donalda Trampa, potvrđeno je iz više izvora. Razgovori su fokusirani na mirovni sporazum za Ukrajinu i mogućnosti ekonomske saradnje između dve zemlje.

Poseta Dmitrijeva dešava se neposredno pre odluke Vašingtona o mogućem produženju ublažavanja sankcija na rusku naftu, koje ističe 11. aprila. Prema zvaničnim informacijama, SAD su prethodno odobrile 30-dnevno izuzeće za zemlje koje kupuju sankcionisanu rusku naftu i naftne derivate koji se nalaze na tankerima na moru.

Američki ministar finansija Skot Besent izjavio je da je ova odluka deo napora ka stabilizaciji globalnih energetskih tržišta, koja su dodatno pogođena ratom sa Iranom. Ublažavanje sankcija usledilo je nakon telefonskog razgovora između Donalda Trampa i Vladimira Putina 9. marta, kao i nakon dolaska Dmitrijeva u SAD na konsultacije sa američkom delegacijom.

Prema dostupnim informacijama, među američkim zvaničnicima prisutnim na sastancima bili su Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof i Trampov zet Džared Kušner. Tokom razgovora, posebna pažnja posvećena je energetskoj krizi i mogućnostima za postizanje stabilnosti na tržištu nafte.

“Cilj izuzeća je stabilizacija globalnog energetskog tržišta i olakšavanje transporta nafte u uslovima aktuelnih sukoba”, saopštio je američki ministar finansija Skot Besent.

Dalji razgovori i odluke o produženju izuzetaka od sankcija očekuju se narednih dana, dok zvaničnici obe strane nastavljaju konsultacije. Zvanične potvrde o eventualnim dogovorima ili novim merama za sada nema.

Pročitaj još

Svet

Brza reakcija američkog pravosuđa u slučaju navodne okrutnosti prema životinjama u Teksasu

Federalne vlasti pokrenule istragu nakon prijava o postupanju sa psima na imanju u istočnom Teksasu, potvrđeno iz više izvora

Published

on

By

Federalne vlasti pokrenule istragu nakon prijava o postupanju sa psima na imanju u istočnom Teksasu, potvrđeno iz više izvora

Američko Ministarstvo pravde je početkom 2026. godine primenilo ubrzane procedure u sprovođenju zakona o zaštiti životinja, nakon što su iz više izvora saopštene informacije o navodnoj okrutnosti prema psima na imanju u istočnom Teksasu. Odluka o preduzimanju koraka usledila je posle prijava koje su do tada stigle do tadašnje državne tužiteljke Pam Bondi i drugih nadležnih lica.

Prema izjavama osoba upoznatih sa slučajem, Pam Bondi je krajem decembra 2025. godine primila poruku i telefonski poziv od Lauree Simmons, osnivačice organizacije za spasavanje pasa sa Floride. Simmons je izvestila da je uzgajivač nemačkih ovčara iz istočnog Teksasa navodno upotrebljavao vatreno oružje protiv svojih pasa. Još jedna prijava je upućena tadašnjoj sekretarki za poljoprivredu, što je dodatno ubrzalo reakciju nadležnih službi.

U roku od dve nedelje od prvih prijava, kancelarija državne tužiteljke je formirala tim u kojem su učestvovali predstavnici više agencija. Savezni agenti Ministarstva poljoprivrede SAD izvršili su pretres imanja uzgajivačice Kristine Hicks, koja je u tom trenutku već bila predmet državne istrage zbog sumnje na okrutnost prema životinjama. Tokom intervencije, psi su privremeno oduzeti i kasnije prebačeni u prihvatilište za životinje radi daljeg zbrinjavanja i udomljavanja.

Daljom istragom, Hicks je u martu optužena za kršenje federalnih propisa o dozvolama i za navodnu prevaru u vezi sa poreklom pasa. Savezni istražitelji su, prema izvorima, sproveli i DNK testiranja pasa kako bi proverili autentičnost informacija koje je uzgajivačica davala kupcima, što je u ovom kontekstu ocenjuju kao neuobičajen istražni korak. Advokat optužene nije iznosio komentare za javnost.

Nekoliko pasa iz ovog slučaja kasnije je prikazano u promotivnom videu zajedno sa tadašnjom državnom tužiteljkom i predstavnicima organizacije za spasavanje pasa. Slučaj je izazvao pažnju javnosti i pokrenuo raspravu o načinu i brzini reagovanja nadležnih službi u sličnim situacijama, dok je istraga o postupcima na imanju nastavljena u okviru zakonskih procedura.

Pročitaj još

U Trendu