Connect with us

Svet

Maroko utrostručio izvoz oružja, Nigerija proizvela 10.000 dronova godišnje

Afričke zemlje investiraju u vojnu industriju, 21 država ima sopstvene satelite, dok je Južnoafrička Republika operativno koristila polovinu flote u 2024.

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Afričke zemlje investiraju u vojnu industriju, 21 država ima sopstvene satelite, dok je Južnoafrička Republika operativno koristila polovinu flote u 2024.

Afričke države sve više ulažu u domaću proizvodnju oružja, oslanjajući se na sopstvene kapacitete zbog izazova sa održavanjem uvezenih sistema i bezbednosnih pretnji. Maroko je u poslednjih nekoliko godina utrostručio izvoz naoružanja i postao jedan od regionalnih centara vojne proizvodnje, dok Nigerija godišnje proizvodi do 10.000 dronova, što potvrđuje rast tehnoloških ulaganja na kontinentu.

Nigerija je u avgustu prošle godine okupila 37 afričkih načelnika generalštaba radi zajedničkog razvoja lokalnih sigurnosnih kapaciteta. Tadašnji načelnik odbrane, Christopher Musa, pozvao je kolege da ulažu u sajber-odbranu, veštačku inteligenciju i domaću vojnu tehnologiju. Ova država je već razvila komandu za sajber-ratovanje, proširila proizvodnju lakog naoružanja i municije, te započela razvoj raketnih sistema i „pametne“ opreme za vojsku. Posebno se ističe u proizvodnji bespilotnih letelica, od lakih FPV dronova do borbenih sistema dugog dometa, pri čemu fabrika u Abudži može proizvesti do 10.000 jedinica godišnje.

Maroko je otišao najdalje u strategiji lokalizacije vojnih kapaciteta i poslednjih godina utrostručio izvoz naoružanja, što ga pozicionira kao lidera u regionu. Ukupno 21 afrička država poseduje sopstvene satelite, dok devet država proizvodi bespilotne letelice. Južnoafrička Republika, Kenija i Senegal primenjuju tehnologije kao što su 3D štampanje rezervnih delova i rojevi dronova za nadzor granica, sa ciljem smanjenja zavisnosti od stranih izvora.

Problemi sa uvezenim oružjem posebno su izraženi u državama kao što su Mali i Južnoafrička Republika. Mali je u poslednjih pet godina od Rusije redovno dobijao jurišne helikoptere, transportne i borbene avione, ali je flota brzo smanjena zbog nedostatka kapaciteta za održavanje — dva aviona Sukhoi Su-25 izgubljena su u nekoliko meseci, dok je od osam helikoptera Mil Mi-35M i Mil Mi-171 nakon godinu dana ostao operativan samo jedan. U Južnoafričkoj Republici, sredinom 2024. godine, operativno je bilo tek pola aviona Saab JAS 39 Gripen i sedam od 39 helikoptera Atlas Oryx, zbog nedostatka rezervnih delova i lošeg održavanja. Gana je imala problema sa mornaričkom flotom i zbog visokih troškova modernizacije.

Iako su ove inicijative pokazatelj jačanja kapaciteta i nezavisnosti, potpuna autonomija afričkih vojnih industrija još nije moguća, naročito u segmentima naprednih raketnih sistema, sofisticirane veštačke inteligencije, borbenih aviona i proizvodnje čipova i poluprovodnika. Neophodni su snažni institucionalni kapaciteti, regulatorni okviri i obrazovani kadrovi da bi inovacije dale prave rezultate, dok sajber-sigurnost, upravljanje podacima i etički standardi moraju pratiti tehnološki razvoj.

Prema ekonomskim analizama, sposobnost donošenja nezavisnih odbrambenih odluka smatra se ključnom za nacionalnu sigurnost, ali oslanjanje na međunarodna partnerstva ostaje neizbežno u visokotehnološkim segmentima.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Moskva saopštila da nije primila nove predloge za samit Putina i Trampa

Portparol Dmitrij Peskov navodi da nema razgovora o novom sastanku, poslednji kontakt bio telefonski

Published

on

By

Portparol Dmitrij Peskov navodi da nema razgovora o novom sastanku, poslednji kontakt bio telefonski

Portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov izjavio je da Moskva nije dobila nikakve nove predloge za organizovanje sledećeg sastanka između predsednika Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, Vladimira Putina i Donalda Trampa. Kako je naveo, trenutno nema razgovora o mogućem samitu, niti su razmatrane nove lokacije za održavanje sastanka.

Peskov je na pitanje o mogućnosti održavanja samita u Budimpešti potvrdio da za sada ne postoje konkretni razgovori na tu temu. Prema zvaničnim informacijama, poslednji kontakt dvojice lidera bio je telefonski razgovor.

Pomoćnik ruskog predsednika Jurij Ušakov izjavio je da su Putin i Tramp sinoć razgovarali telefonom, a centralne teme razgovora bile su sukob između SAD i Izraela sa Iranom, kao i rešenje ukrajinskog sukoba. Ušakov je istakao da je razgovor bio poslovan, iskren i konstruktivan, kako je to uobičajeno u dijalogu između ruskog i američkog lidera.

Dvojica predsednika su tokom razgovora izrazila spremnost da redovno komuniciraju. Takođe, dotakli su se pitanja Venecuele, posebno u kontekstu stanja na svetskom tržištu nafte. Razgovor je trajao oko sat vremena i održan je na inicijativu američke strane.

“Za sada nema razgovora o samitu”, naveo je Peskov, dok je Ušakov dodao da su svi dosadašnji kontakti bili profesionalni i fokusirani na aktuelne međunarodne teme.

Pročitaj još

Svet

Američka vojska uništila 16 iranskih brodova za postavljanje mina kod Ormuskog moreuza

CENTCOM sproveo operaciju nakon saznanja o miniranju, predsednik SAD najavio moguće dalje akcije

Published

on

By

CENTCOM sproveo operaciju nakon saznanja o miniranju, predsednik SAD najavio moguće dalje akcije

Američka Centralna komanda saopštila je da su 10.03.2024. godine američke snage uništile 16 iranskih brodova za postavljanje mina u blizini Ormuskog moreuza. U saopštenju objavljenom na društvenoj mreži navedeno je da su operacije izvedene nakon što su američke obaveštajne službe utvrdile da Iran preduzima konkretne mere za postavljanje mina u toj strateški važnoj oblasti.

Prema navodima, američki vojni izvori su prikazali i video snimke napada na pomenute brodove. Predsednik SAD Donald Tramp reagovao je na ove događaje, navodeći da je američka vojska uništila “10 neaktivnih čamaca i/ili brodova za postavljanje mina”, uz upozorenje da bi moglo doći do dodatnih akcija.

“Biće ih još”, poručio je Tramp na društvenoj mreži. Zvaničnici su naglasili da se situacija u regionu pažljivo prati, dok je bezbednost pomorskih puteva kroz Ormuski moreuz ocenjena kao prioritet.

Istraga o okolnostima postavljanja mina i mogućim daljim koracima je u toku. Američke snage su najavile nastavak nadzora i spremnost na dodatne mere ukoliko to bude potrebno.

Pročitaj još

Svet

Makron najavio razgovor lidera G7 o krizi u Iranu i cenama nafte

Francuski predsednik zakazao telefonski sastanak, članice G7 razmatraju odgovor na poremećaje na tržištu energenata

Published

on

By

Francuski predsednik zakazao telefonski sastanak, članice G7 razmatraju odgovor na poremećaje na tržištu energenata

Francuski predsednik Emanuel Makron održaće telefonski razgovor sa liderima Grupe sedam (G7) u sredu, sa ciljem da se razmotre aktuelna kriza u Iranu i rastuće cene nafte, kako je saopšteno iz Jelisejske palate. Sastanak dolazi u trenutku kada članice G7 traže rešenja za nagli rast cena energenata izazvan sukobom između Sjedinjenih Američkih Država, Izraela i Irana.

Prema dostupnim informacijama, ministri energetike G7 nisu postigli dogovor o puštanju strateških rezervi nafte, već su zatražili od Međunarodne agencije za energiju da proceni situaciju pre nego što donesu odluku o daljim koracima. Zvaničnici navode da se preduzimaju mere kako bi se omogućio nesmetan transport nafte kroz Ormuski moreuz, uključujući moguću mornaričku pratnju komercijalnih brodova i zaštitu tankera.

Cene nafte su početkom nedelje porasle na najviši nivo u poslednje četiri godine, dok je danas zabeležen pad od 11 odsto nakon izjave američkog predsednika Donalda Trampa da bi sukob na Bliskom istoku mogao uskoro da bude okončan. Zvaničnici u Sjedinjenim Američkim Državama ističu da se razmatraju dodatne mere za stabilizaciju snabdevanja energentima.

“Razgovori se odvijaju u cilju koordinacije odgovora članica G7 na trenutne poremećaje na globalnom tržištu nafte i prateće bezbednosne izazove”, navodi se u zvaničnom saopštenju.

Pročitaj još

U Trendu