Connect with us

Svet

Mađarska najavila moguće povlačenje veta na pristupne pregovore Ukrajine sa Evropskom unijom

Prema diplomatskim izvorima, razgovori o članstvu Ukrajine i Moldavije u EU mogli bi biti otvoreni 15. juna u Luksemburgu

Objavljeno pre

,

Foto Izvor:

Prema diplomatskim izvorima, razgovori o članstvu Ukrajine i Moldavije u EU mogli bi biti otvoreni 15. juna u Luksemburgu

Mađarska je signalizirala da bi mogla da odustane od protivljenja otvaranju pristupnih pregovora Ukrajine sa Evropskom unijom, prema navodima više neimenovanih diplomata. Ova promena stava omogućila bi i Moldaviji da istovremeno započne pregovore o članstvu tokom međuvladine konferencije planirane za 15. jun u Luksemburgu.

Kijev i Kišinjev su istovremeno podneli zahteve za prijem u EU, što znači da Moldavija može da počne pregovore isključivo zajedno sa Ukrajinom. Tokom vlasti bivšeg premijera Viktora Orbana, Budimpešta je snažno protivila pristupanju Ukrajine, ali su nakon sastanka ukrajinskih i mađarskih stručnjaka o pravima ukrajinskih Mađara, predstavnici nove vlasti nagovestili spremnost na ukidanje veta.

Jedan mađarski zvaničnik izjavio je da odluka o otvaranju prvog pregovaračkog klastera sa Ukrajinom još nije doneta i da su pregovori u toku. Tokom sastanka, ukrajinska strana je predstavila plan za ispunjavanje većine zahteva iz plana od 11 tačaka pripremljenog za vreme prethodne vlade, navodi jedan od izvora. Prema njegovim rečima, odobrenje Budimpešte nije uslovljeno usvajanjem novih zakona u Ukrajini, iako svi zahtevi ne mogu biti ispunjeni odmah.

Razgovori o članstvu Ukrajine su intenzivirani nakon sastanka mađarskog premijera Petera Mađara sa visokim zvaničnicima Evropske unije, tokom kog je bilo reči i o odmrzavanju 16,4 milijarde evra evropskih sredstava namenjenih Mađarskoj, izjavili su diplomatski izvori.

„Pregovori su u završnoj fazi i očekujemo nastavak dijaloga u narednim danima“, naveo je jedan od diplomata upoznatih sa procesom.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Svet

Ford povlači preko pola miliona vozila Bronco zbog rizika od požara

Recall obuhvata modele Bronco i Bronco Raptor proizvedene između 2021. i 2026. godine.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Ford povlači preko pola miliona vozila Bronco zbog rizika od požara – Ford povlačenje vozila

Recall obuhvata modele Bronco i Bronco Raptor proizvedene između 2021. i 2026. godine.

Ford Motor Co. je objavio povlačenje više od pola miliona vozila Bronco zbog potencijalnog rizika od požara u motorima. Ova odluka utiče na modele proizvedene između 2021. i 2026. godine, uključujući i popularne Bronco Raptore.

Detalji problema i rešenje

Prema Nacionalnoj upravi za bezbednost saobraćaja na putevima (NHTSA), problem je identifikovan u oštećenju kablovske instalacije u motoru, što može dovesti do kratkog spoja. Ovo može uzrokovati pojavu dima ili čak izazvati požar u vozilu.

Ford će besplatno instalirati zaštitnu oblogu na kabliranje svih pogođenih vozila. Vlasnici će o detaljima recalla biti obavešteni pismom, a očekuje se da će obaveštenja početi da stižu 24. avgusta 2026. godine.

Kontakt informacije za vlasnike

Vlasnici vozila mogu kontaktirati Fordovu korisničku službu na broj 1-866-436-7332 za više informacija o recallu i zakazivanju popravke. Broj za ovaj recall je 26S55, a vlasnici mogu proveriti da li je njihovo vozilo uključeno u povlačenje na sajtu NHTSA koristeći svoj VIN broj.

Pročitaj još

Svet

Senator Peters traži objašnjenje od ICE-a o kupovini špijunskog softvera

Sen. Gary Peters istražuje razloge zbog kojih je ICE kupio softver za nadzor mobilnih telefona.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Senator Peters traži objašnjenje od ICE-a o kupovini špijunskog softvera – špijunski softver ICE

Sen. Gary Peters istražuje razloge zbog kojih je ICE kupio softver za nadzor mobilnih telefona.

Senator Gary Peters, član Odbora za nacionalnu bezbednost i vladine poslove, zahteva od Uprave za imigraciju i carine (ICE) da objasni kupovinu komercijalnog špijunskog softvera Graphite. Ovaj alat omogućava tajno preuzimanje kontrole nad telefonima i prikupljanje poruka, fotografija, informacija o lokaciji i drugih ličnih podataka.

Detalji spornog softvera

Softver Graphite, razvijen od strane Paragon Solutions, a sada u vlasništvu REDLattice, koštao je ICE 2 miliona dolara. Senator Peters izrazio je zabrinutost zbog potencijalnih rizika po građanske slobode i nacionalnu bezbednost SAD. U pismu upućenom sekretaru za domovinsku sigurnost Markwayne Mullinu, Peters traži pojašnjenje o domaćoj upotrebi softvera, ciljevima nadzora i pravnom osnovu za njegovu upotrebu.

Potencijalna zloupotreba tehnologije

Peters je naglasio da zloupotreba Graphite-a nije hipotetička. Više od 90 novinara i članova civilnog društva bilo je na meti ove tehnologije u nekoliko zemalja. Senator iz Mičigena izrazio je duboku zabrinutost kako bi ovaj alat mogao biti korišćen u SAD za ciljanje Amerikanaca.

Pročitaj još

Svet

SAD uvodi nove tarife na uvoz robe iz 60 zemalja zbog prisilnog rada

Tarife variraju od 10% do 12,5%, zavisno od mera protiv prisilnog rada koje su zemlje preduzele.

Objavljeno pre

,

Objavio:

SAD uvodi nove tarife na uvoz robe iz 60 zemalja zbog prisilnog rada – tarife SAD prisilni rad

Tarife variraju od 10% do 12,5%, zavisno od mera protiv prisilnog rada koje su zemlje preduzele.

Predsednik SAD, Donald Tramp, najavio je uvođenje novih carinskih tarifa koje ciljaju 60 zemalja, s tarifama koje se kreću od 10% do 12,5%. Ove mere stupaju na snagu kao zamena za prethodne tarife iz Sekcije 122 koje su istekle. Novi carinski režim, koji je počeo da se primenjuje od ponoći, predstavlja pokušaj borbe protiv prisilnog rada u lancima snabdevanja.

Detalji novog tarifnog sistema

Zemlje koje su preduzele korake u zabrani prisilnog rada suočavaju se sa nižom tarifom od 10%, dok one koje nisu efikasno sprovele takve mere plaćaju 12,5%. Ova politika pokriva 99,4% uvoza u SAD, što je opisano kao ‘najobuhvatnija akcija za prava radnika na međunarodnom nivou’, kako navodi visoki zvaničnik administracije.

Među zemljama koje će plaćati višu tarifu nalaze se Australija, Kina i Rusija, dok su među onima s nižom tarifom Kanada, Evropska unija i Meksiko.

Pročitaj još

U Trendu