Connect with us

Svet

Kripto investitor Džastin San podneo tužbu protiv World Liberty Financial zbog navodne prevare

San tvrdi da mu je blokiran pristup digitalnim tokenima, dok kompanija odbacuje optužbe i navodi suprotno

Published

on

pexels-photo-6771293

San tvrdi da mu je blokiran pristup digitalnim tokenima, dok kompanija odbacuje optužbe i navodi suprotno

Kripto investitor Džastin San podneo je tužbu protiv kompanije World Liberty Financial, kripto projekta koji su suosnovali bivši predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp i članovi njegove porodice. Prema navodima iz tužbe, San tvrdi da mu je ilegalno onemogućeno raspolaganje digitalnim tokenima čija vrednost, prema proceni, doseže do milijardu dolara.

Tužba je podneta u utorak pred saveznim sudom u Kaliforniji. U dokumentima se navodi da je World Liberty Financial pokušao da izvrši pritisak na Suna kako bi uložio dodatna sredstva u projekat, konkretno u kreiranje stablecoin-a pod nazivom USD1. Prema tužbi, nakon što je San odbio da investira „stotine miliona dolara”, navodno su mu zamrznuti tokeni i uskraćeno pravo glasa u procesu odlučivanja unutar kompanije.

San je na društvenim mrežama objasnio razloge pokretanja tužbe, navodeći da ostaje pristalica bivšeg predsednika Trampa i da za nastalu situaciju krivi „određene pojedince” unutar kompanije. “Neosnovano su zamrznuli sve moje tokene, oduzeli mi pravo da glasam o upravljačkim predlozima i zapretili da će moje tokene trajno uništiti, a sve to bez odgovarajućeg obrazloženja”, naveo je San. Dodao je i da ne veruje da bi bivši predsednik Tramp odobrio ovakve postupke da je bio upoznat sa njima.

Sa druge strane, direktor kompanije World Liberty Financial, Zak Vitkof, odbacio je Sanove tvrdnje kao „potpuno neosnovane”. On je na društvenim mrežama izjavio da je tužba pokušaj da se pažnja skrene sa, kako navodi, Sanovih sopstvenih postupaka. “San je prekršio određene obaveze, zbog čega je kompanija bila primorana da preduzme odgovarajuće mere radi zaštite svojih korisnika i interesa zajednice”, naveo je Vitkof.

U ovom trenutku nije poznato kada će sud razmatrati slučaj, a nezavisna potvrda navoda iz tužbe i odgovora kompanije za sada nije dostupna. Obe strane su putem javnih izjava iznele suprotstavljene stavove o razlozima blokiranja tokena i daljim koracima.

Kripto sektor i dalje privlači pažnju velikih investitora i javnosti, a ovakvi sporovi dodatno ističu složenost pravnih i ugovornih odnosa u ovoj oblasti. Slučaj između Suna i World Liberty Financial nastavlja da se razvija, a dalji tok događaja zavisiće od sudskih odluka i potencijalnih dogovora između strana.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Kineska energetska strategija umanjuje uticaj krize u Ormuskom moreuzu

Stručnjaci ukazuju da su dugoročne reforme i investicije Kine omogućile stabilnost uprkos zatvaranju ključne energetske rute

Published

on

By

Stručnjaci ukazuju da su dugoročne reforme i investicije Kine omogućile stabilnost uprkos zatvaranju ključne energetske rute

Zatvaranje Ormuskog moreuza izazvalo je ozbiljne poremećaje na svetskom energetskom tržištu, ali je Kina zahvaljujući višedecenijskoj strategiji zadržala stabilnost, saopšteno je iz zvaničnih izvora. Prema dostupnim informacijama, američko-izraelski napad na Iran 28. februara prouzrokovao je nagli rast cena goriva i probleme u snabdevanju za većinu država, dok je kineska ekonomija ostala manje pogođena.

Kina, koja je najveći svetski uvoznik energije, u prethodnim godinama je izgradila sistem zaštite od sličnih kriza. Taj sistem uključuje velike državne rezerve nafte, razvijenu industriju električnih automobila, kao i masovne investicije u vetroparkove i solarne elektrane. Takođe, ekonomske i energetske reforme koje je inicirao kineski lider Si Đinping obuhvataju i nove sporazume sa trećim državama radi smanjenja zavisnosti od rizičnih ruta.

Zvanični izvori navode da je dodatna zaštita ostvarena ulaganjem u tehnologiju za ultra-duboke naftne bušotine, što dodatno jača energetsku nezavisnost Kine. Dok se zapadne zemlje suočavaju sa nestašicama i visokim cenama, Kina koristi rezultate dugoročne politike orijentisane na obnovljive izvore i domaću proizvodnju.

“Kineska ekonomija je sada značajno otpornija na globalne sukobe i poremećaje na tržištu energije”, navodi se u analizi stručnjaka za energetsku bezbednost. Prema poslednjim informacijama, kineska strategija se pokazala kao efektivan odgovor na aktuelnu krizu u regionu Ormuskog moreuza.

Pročitaj još

Svet

Supruga američkog vojnika biće puštena iz pritvora nakon hapšenja od strane imigracionih vlasti

Porodica potvrdila odluku o puštanju, nadležni navode da je hapšenje usledilo zbog ranije odluke o deportaciji

Published

on

By

Porodica potvrdila odluku o puštanju, nadležni navode da je hapšenje usledilo zbog ranije odluke o deportaciji

Supruga pripadnika američke vojske, koja je prošle nedelje pritvorena od strane Službe za imigraciju i carinu tokom imigracionog sastanka, biće puštena iz federalnog pritvora, potvrđeno je iz porodice. Vojnik, narednik prve klase Hose Serano, izjavio je u sredu da je obavešten o predstojećem puštanju svoje supruge iz pritvorskog centra u El Pasu.

Prema dostupnim informacijama, Seranova supruga, državljanka El Salvadora Dejsi Rivera Ortega, privedena je 14. aprila tokom sastanka vezanog za postupak u okviru imigracionog programa poznatog kao Parole in Place, koji je namenjen pružanju zaštite od deportacije za supružnike i roditelje američkih vojnih lica. Serano, koji je u vojsci 27 godina i ima tri misije u Avganistanu iza sebe, naveo je da je njegova supruga živela u Sjedinjenim Državama deset godina pre hapšenja.

Odjeljenje za unutrašnju bezbednost saopštilo je da je Rivera Ortega privedena na osnovu naloga za deportaciju iz 2019. godine. Takođe je navedeno da je osuđena zbog nezakonitog ulaska u Sjedinjene Države, što predstavlja federalni prekršaj.

Prema rečima Serana, njegovoj supruzi je 2019. godine odobrena pravna zaštita od deportacije u El Salvador, ali su vlasti ukazale da bi, u skladu sa trenutnim pravnim statusom, mogla biti deportovana u treću zemlju, poput Meksika, gde nema porodične ili druge veze.

Predstavnici Službe za imigraciju i carinu nisu dali zvaničan komentar o puštanju Rivera Ortege iz pritvora. Porodica je izrazila zadovoljstvo odlukom, dok imigracione vlasti navode da se postupak vodi u skladu sa važećim propisima.

Ovaj slučaj izazvao je pažnju javnosti zbog specifičnog statusa vojnih porodica u imigracionim procedurama. Parole in Place program omogućava članovima porodica pripadnika američkih oružanih snaga određene zaštite tokom postupaka regularizacije boravka. Prema dostupnim informacijama, Rivera Ortega je bila u procesu podnošenja zahteva za ovaj program u trenutku hapšenja.

Pročitaj još

Svet

Iranski predsednik optužio Sjedinjene Države za blokadu i kršenje obaveza

Teheran ukazao na američku blokadu i pretnje kao glavnu prepreku nastavku pregovora

Published

on

By

Teheran ukazao na američku blokadu i pretnje kao glavnu prepreku nastavku pregovora

Iranski predsednik Masud Pezeškijan izjavio je da su američka blokada, pretnje i, kako je naveo, kršenje preuzetih obaveza glavni uzroci zastoja u pregovorima između Irana i Sjedinjenih Država. U objavi na društvenoj mreži, Pezeškijan je istakao da Iran podržava dijalog i sporazum, ali je naglasio da postoji očigledna kontradikcija između izjava i poteza američke strane.

Njegove izjave usledile su nakon što je američki predsednik Donald Tramp najavio produženje primirja sa Iranom, ali i zadržavanje američke pomorske blokade iranskih luka. Predsednik iranskog parlamenta Mohamed-Bager Galibaf posebno je upozorio na blokadu brodova u Ormuskom moreuzu, ističući da potpuno primirje ima smisla samo ako se ne krši. “Ponovno otvaranje Ormuskog moreuza je nemoguće uz tako očigledno kršenje primirja”, rekao je Galibaf, jedan od ključnih pregovarača u političkom rukovodstvu Irana.

Sjedinjene Države su odbile da ukinu blokadu brodova koji ulaze ili izlaze iz iranskih luka, što je dovelo do iranske odluke da povuče kratkotrajno otvaranje Ormuskog moreuza. Teheran je optužio Vašington za kršenje uslova primirja. Tenzije su dodatno porasle nakon što je Iran napao tri teretna broda u moreuzu i objavio da je zaplenio dva, što je dodatno odvratilo međunarodni saobraćaj iz ovog strateški važnog plovnog puta.

U aktuelnoj situaciji, izgledi za nastavak ozbiljnih pregovora ostaju neizvesni, dok iranske vlasti ističu da bez ukidanja blokade i prekida pritiska ne postoje uslovi za diplomatski napredak.

Pročitaj još

U Trendu