Connect with us

Svet

Kralj Čarls III neće živeti u Bakingemskoj palati nakon renoviranja

Zvaničnici potvrdili da će Bakingemska palata ostati ceremonijalno i operativno središte, dok će kralj i kraljica nastaviti da žive u Klarens Hausu

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Ed duvico

Zvaničnici potvrdili da će Bakingemska palata ostati ceremonijalno i operativno središte, dok će kralj i kraljica nastaviti da žive u Klarens Hausu

Kralj Čarls III odlučio je da neće boraviti u Bakingemskoj palati nakon završetka renoviranja vrednog 487 miliona dolara, saopštili su kraljevski zvaničnici 26. juna 2026. godine. Ova odluka predstavlja prekid tradicije duže od 200 godina, jer je palata bila rezidencija britanskih monarha od vremena kraljice Viktorije.

Zvaničnici su istakli da će kralj Čarls III i kraljica Kamila nastaviti da koriste Bakingemsku palatu kao radno mesto, te da će ona ostati “ceremonijalno i operativno središte” monarhije. Međutim, za vreme vladavine kralja Čarlsa, kraljevski par će nastaviti da živi u Klarens Hausu, rezidenciji u blizini palate koju je kralj koristio još dok je bio princ od Velsa.

James Chalmers, visoki kraljevski zvaničnik zadužen za finansijska pitanja kralja, izjavio je da će ova odluka omogućiti veći pristup javnosti Bakingemskoj palati. Planirano je povećanje broja događaja i poseta, kao i proširenje turističkih tura kroz palatu, koja već godišnje privuče oko 700.000 posetilaca.

Tokom brifinga o kraljevskim finansijama, istaknuto je i da je kralj Čarls III prvi britanski monarh koji je javno objavio iznos poreza koji je platio državi. U finansijskoj godini 2024/25, kralj je uplatio 16,1 milion dolara na ime poreza na dohodak i kapitalnu dobit, što je povećanje u odnosu na 15,4 miliona iz prethodne godine.

Bakingemska palata, izgrađena dvadesetih godina 19. veka, ima ukupno 775 prostorija i pored rezidencijalne funkcije, služi kao administrativni centar i mesto održavanja državnih prijema i svečanosti. Odluka da kralj i kraljica nastave život u Klarens Hausu, prema navodima zvaničnika, doprinosi planovima za veću otvorenost palate prema javnosti.

Prema saopštenju iz kraljevske administracije, Bakingemska palata će i dalje biti “centralna tačka monarhije i simbol nacionalnog identiteta”. Fotografije sa nedavne ceremonije Trooping the Colour prikazuju kralja Čarlsa III i kraljicu Kamilu na balkonu palate, kao i pripadnike Garde u tradicionalnim uniformama tokom parade u Londonu.

Odluka o rezidenciji kraljevskog para deo je šire strategije modernizacije i prilagođavanja institucije monarhije savremenim potrebama i očekivanjima javnosti, navode kraljevski zvaničnici.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Porodica oslobođenog u slučaju ‘Texas yogurt shop’ postigla nagodbu sa gradom Austin

Porodica Maurica Pirs potvrdila postizanje milionske nagodbe, dok vlasti ističu važnost pravosudnih reformi

Published

on

By

Porodica Maurica Pirs potvrdila postizanje milionske nagodbe, dok vlasti ističu važnost pravosudnih reformi

Udovica i ćerka Maurica Pirsa, jednog od četvorice muškaraca koji su pogrešno optuženi za ubistva u slučaju poznatom kao ‘Texas yogurt shop murders’ iz 1991. godine, potvrdile su da su postigle milionsku nagodbu sa gradom Austin. Kimberli i Marisa Pirs izjavile su da su potpisale sporazum nakon višegodišnjeg procesa, kojim je priznato da je Maurice Pirs pogrešno optužen i da je njegova porodica time pretrpela značajne posledice.

Prema navodima porodice, prioritet u ovom procesu nije bila finansijska nadoknada, već ukazivanje na potrebu za reformama u policijskim i pravosudnim postupcima. “Za nas je ovo ‘krvavi novac’. On je izgubio život zbog ovoga”, izjavila je Kimberli Pirs, ističući da je cilj njihove borbe bio da se izbegnu slični slučajevi u budućnosti, ne samo u Ostinu, već i širom Sjedinjenih Američkih Država.

Maurice Pirs je bio jedan od četvorice muškaraca, zajedno sa Majklom Skotom, Robertom Springstinom i Forestom Velbornom, koji su optuženi za ubistvo četiri tinejdžerke u Ostinu 6. decembra 1991. godine. Eliza Tomas, Emi Ajers i sestre Dženifer i Sara Harbison bile su pronađene vezane i upucane, a objekat je potom zapaljen. Osam dana nakon tog događaja, 16-godišnji Pirs uhapšen je u tržnom centru sa pištoljem kalibra .22, istog tipa kakav je korišćen u zločinu. Policija je tada povezala oružje sa zločinom, a Pirs je, prema rečima supruge, tokom istrage upućen da razgovara sa prijateljem Forestom Velbornom dok je bio ozvučen.

Svi optuženi su kasnije oslobođeni kada su istražitelji pronašli dokaze koji su povezali drugu osobu, Roberta Judžina Brašersa, sa ubistvima. Grad Austin je potom ponudio nagodbu u ukupnom iznosu od 35 miliona dolara, od čega će, zbog smrti Maurica Pirsa 2010. godine, njegov deo od 10 miliona dolara pripasti njegovoj supruzi i ćerki.

Porodica Pirs je detaljno iznela i svoja saznanja o okolnostima pod kojima je Maurice Pirs preminuo tokom susreta sa policijom 2010. godine. Njihova izjava u javnosti usledila je nakon što je grad Austin zvanično potvrdio postizanje nagodbe, naglašavajući važnost poboljšanja procedura kako bi se izbegle slične greške u budućnosti.

Slučaj ‘Texas yogurt shop murders’ ostaje predmet interesovanja javnosti i stručnjaka zbog složenosti istrage i posledica po porodice svih uključenih. Pravosudne institucije u SAD u više navrata su isticale potrebu za unapređenjem metoda istrage i zaštite prava optuženih.

Pročitaj još

Svet

Rekordna aukcija umetničkih dela u Londonu: Modiljani i Freud među najskupljima

Međunarodni aukcijski dom potvrdio prodaju dela Modiljanija za 63,9 miliona dolara, ostvaren značajan promet

Published

on

By

Međunarodni aukcijski dom potvrdio prodaju dela Modiljanija za 63,9 miliona dolara, ostvaren značajan promet

Prva faza aukcije privatne umetničke kolekcije u Londonu donela je ukupni promet od 392,6 miliona dolara 25. i 26. juna 2026. godine, saopštio je međunarodni aukcijski dom. Ključni događaj bio je prodaja akta Amedea Modiljanija „Nu assis au collier“ (Sedeći akt sa ogrlicom) za 63,9 miliona dolara, čime je postavljen novi evropski rekord za umetnikovo delo prodato na aukciji.

Na aukciji su ponuđena 48 dela poznatih umetnika, uključujući Pikasa, Magrita i Klimta, iz kolekcije Džoa Luisa, bivšeg vlasnika fudbalskog kluba Totenhem Hotspur. Prema izveštajima, Lewis je 2022. godine većinski udeo u ovom klubu prebacio u porodični trust.

Pored Modiljanijevog dela, značajnu pažnju privukla je i slika Gustava Klimta „Bildnis Gertrud Loew“, koja je prodana za 47,9 miliona dolara privatnom kolekcionaru iz Azije, nakon nadmetanja sedam ponuđača.

Delo Luciana Freuda, unuka Sigmunda Freuda, nazvano „Sleeping by the Lion Carpet“, dostiglo je cenu od 38,8 miliona dolara. U pitanju je akt umetnikovog modela i muze Sue Tilley, koji je deo kolekcije od 1996. godine, kada je i nastao. Tilley je u izjavi za međunarodne medije navela da je sada, za razliku od drugih poznatih modela, živa da svedoči o popularnosti slike.

Organizatori aukcije ističu da su sva dela iz kolekcije Džoa Luisa izazvala veliko interesovanje na tržištu umetnina. Aukcija je održana u prostorijama aukcijske kuće u centru Londona, a prodaja se odvijala tokom dva dana uz prisustvo brojnih kolekcionara i stručnjaka iz oblasti umetnosti.

Ova aukcija ocenjena je kao jedan od najznačajnijih događaja na umetničkom tržištu u 2026. godini, s obzirom na vrednost i poreklo ponuđenih dela. Nadležne institucije potvrdile su transparentnost i regularnost prodaje.

Pročitaj još

Svet

Evropska unija potvrđuje ulazak Bugarske u evrozonu po fiksnom kursu

Savet ministara finansija usvojio tehničke odluke, Bugarska ima šest meseci za završetak priprema

Published

on

By

Savet ministara finansija usvojio tehničke odluke, Bugarska ima šest meseci za završetak priprema

Savet ministara finansija Evropske unije (ECOFIN) potvrdio je danas završne tehničke korake za ulazak Bugarske u evrozonu, određujući fiksni konverzioni kurs od 1,95583 leva za jedan evro. Bugarska sada raspolaže sa manje od šest meseci da sprovede sve potrebne tehničke pripreme za zamenu nacionalne valute, a planirano je da 1. januara naredne godine postane 21. članica evrozone, kako je zvanično saopšteno.

Bugarska je još od pristupanja Evropskoj uniji 2007. godine težila ulasku u evrozonu, ali je proces više puta bio odlagan. Evropska komisija i Evropska centralna banka su tokom juna navele da je Bugarska ispunila uslove za uvođenje evra, dok je podrška građana ovoj promeni oslabila, navodi se u istraživanju Evrobarometra iz maja prema kojem polovina Bugara izražava skepticizam i strahuje od mogućeg rasta cena.

“Čitav proces vezan za članstvo Bugarske u evrozoni praktično se danas završava. Ništa ne može zaustaviti Bugarsku na putu ka evrozoni”, izjavila je bugarska ministarka finansija Temenužka Petkova.

Ulaskom Bugarske, u Evropskoj uniji će ostati još šest država van evrozone: Švedska, Poljska, Češka, Mađarska, Rumunija i Danska. Nijedna od ovih zemalja trenutno nema konkretne planove za prelazak na evro.

Pročitaj još

U Trendu