Connect with us

Svet

Kašnjenja u viznom programu ugrožavaju raspored stranih lekara u SAD

Imigracioni advokati navode da stotine lekara čekaju odobrenje, što može dovesti do nedostatka medicinskog osoblja u nerazvijenim oblastima

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Tima miroshnichenko

Imigracioni advokati navode da stotine lekara čekaju odobrenje, što može dovesti do nedostatka medicinskog osoblja u nerazvijenim oblastima

Stotine stranih lekara koji završavaju specijalizaciju u Sjedinjenim Američkim Državama suočavaju se sa mogućnošću napuštanja zemlje ukoliko njihovi zahtevi za viznu olakšicu ne budu ubrzano obrađeni, navode imigracioni advokati. Ovaj program, koji vodi Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite SAD, omogućava lekarima koji nisu državljani SAD da ostanu u zemlji prelaskom sa vize za usavršavanje na privremeni radni status, uz obavezu da rade najmanje tri godine u područjima sa nedostatkom medicinskog kadra.

Jedan psihijatar, koji je želeo da ostane anoniman zbog straha od mogućih posledica, izjavio je da bi nedostatak odobrenja mogao negativno uticati na pacijente: „Za nekoliko meseci, stotine mesta moglo bi ostati bez lekara koji su planirani za ta radna mesta.“ Ovaj lekar, koji je studirao medicinu u Evropi, aplicirao je za J-1 viznu olakšicu kroz program Ministarstva zdravlja SAD, sa namerom da radi sa osetljivim grupama pacijenata u Njujorku.

Prema navodima dva imigraciona advokata, u prethodnim godinama Ministarstvo zdravlja SAD obrađivalo je ove zahteve za jednu do tri nedelje. Međutim, trenutno je evidentiran veliki broj nerešenih zahteva, koje još treba da razmotre i Državni sekretarijat i Služba za državljanstvo i imigraciju SAD, što potvrđuju četiri advokata sa iskustvom u ovim postupcima.

Advokati upozoravaju da bi strani lekari mogli biti prinuđeni da se vrate u svoje matične zemlje ukoliko njihovi zahtevi ne budu prosleđeni Službi za državljanstvo i imigraciju do 30. jula. Ponovni ulazak u SAD bi za mnoge bio moguć samo ukoliko njihovi poslodavci plate novu taksu u iznosu od 100.000 dolara, što, prema navodima zdravstvenih ustanova u ruralnim i nerazvijenim područjima, najčešće nije izvodljivo.

Advokat iz Čikaga, specijalizovan za imigraciona pitanja u zdravstvu, izjavio je da trenutna situacija može dovesti do ozbiljnih izazova za zdravstveni sistem u oblastima kojima su ovakvi kadrovi najpotrebniji. “Ovo je trenutak kada se sistem nalazi pred velikim izazovom”, naveo je advokat.

Zdravstveni radnici i advokati ističu da bi kašnjenja u proceduri mogla ostaviti brojne zajednice bez neophodnih medicinskih usluga, što dodatno opterećuje postojeći zdravstveni sistem u Sjedinjenim Državama. Do sada nije objavljeno zvanično saopštenje nadležnih institucija o načinima rešavanja zastoja u obradi viznih zahteva.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Identifikovana lica stradala u padu bombardera B-52 na bazi Edvards

Vlasti američkog vazduhoplovstva potvrdile identitet osam poginulih u nesreći, u toku istraga okolnosti događaja

Published

on

By

Vlasti američkog vazduhoplovstva potvrdile identitet osam poginulih u nesreći, u toku istraga okolnosti događaja

Američka vazduhoplovna baza Edvards saopštila je imena osam osoba koje su izgubile život u padu bombardera B-52 Stratofortress tokom testiranja, koji se dogodio u ponedeljak. Među poginulima su pripadnici vojske, zaposleni kompanije Boeing i državni civilni službenici.

Prema zvaničnom saopštenju, među stradalima su oficiri za upravljanje naoružanjem potpukovnik Gabrijel Estrela (40) i major Aleksandar Dejvis (34). Estrela je bio deo Centra za operativno testiranje i evaluaciju ratnog vazduhoplovstva pri bazi Edvards. Takođe su poginuli piloti 419. testne eskadrile, major Robert Di (40) i major Bred Hovi (35).

Dodatno, među žrtvama su i Džeremi Smit (32), inženjer testiranja leta iz 419. testne eskadrile, kao i Kristofer Rišar (41), ugovorni inženjer i test pilot. U nesreći su stradali i penzionisani potpukovnik Majls Midlton (50), pilot kompanije Boeing, i pukovnik (kandidat za unapređenje) Gregori Votson (53), oficir za naoružanje Boeinga i rezervista ratnog vazduhoplovstva koji je bio raspoređen na Zajedničkoj rezervnoj bazi mornaričkog vazduhoplovstva u Fort Vortu, Teksas.

Komandant 412. testnog krila, pukovnik Tomas Tauer, izjavio je u zvaničnom saopštenju: „Sa dubokom tugom i teškim srcem mogu sada da podelim imena osam izuzetnih Amerikanaca koje smo izgubili tokom pada B-52. Oni su bili posvećeni profesionalci, članovi porodica i nezamenljivi članovi našeg tima. Ovi pripadnici bili su više od kolega – bili su prijatelji, mentori i cenjeni delovi naše porodice na bazi Edvards i u ratnom vazduhoplovstvu.”

Istraga o uzrocima nesreće je u toku, a dodatne informacije očekuju se nakon završetka zvaničnih procedura. Do sada nisu izneti detalji o mogućim tehničkim ili proceduralnim faktorima koji su doveli do pada letelice. Vlasti apeluju na javnost da sačeka završetak istrage za tačne informacije o incidentu.

Baza Edvards je jedna od ključnih lokacija za testiranja i razvoj novih tehnologija u okviru američkog ratnog vazduhoplovstva. Slični incidenti su retki, ali se bezbednosne procedure redovno revidiraju nakon svakog događaja ovakvog tipa. Očekuje se da će rezultati istrage doprineti unapređenju bezbednosti u budućim testnim letovima.

Pročitaj još

Svet

Senat SAD nastavlja sa saslušanjem o imenovanju Klejtona uprkos zahtevu predsednika Trampa za odlaganje

Saslušanje u Senatu o kandidaturi Džej Klejtona zakazano za danas, iako je predsednik zatražio pauzu u procesu

Published

on

By

Saslušanje u Senatu o kandidaturi Džej Klejtona zakazano za danas, iako je predsednik zatražio pauzu u procesu

Senat Sjedinjenih Američkih Država odlučio je da nastavi sa saslušanjem o potvrdi Džej Klejtona za novog direktora nacionalne obaveštajne službe, iako je predsednik Donald Tramp prethodno javno zatražio odlaganje ovog procesa. Saslušanje je, prema rečima zvaničnika iz Senata, zakazano za sredu u 14 časova po lokalnom vremenu u Vašingtonu.

Predsednik Tramp je tokom jutra, putem objave na društvenim mrežama, pozvao na odlaganje saslušanja, navodeći kao razlog potrebu da Senat prethodno potvrdi zamenu za aktuelnu funkciju Džej Klejtona kao američkog tužioca za južni okrug Njujorka. Tramp je izjavio da ‘Senat neće nastaviti sa saslušanjem dok nova nominacija ne bude odobrena.’

Međutim, predsedavajući senatskog Odbora za obaveštajne službe, Tom Kotn, izjavio je da će se saslušanje nastaviti po planu, osim ukoliko predsednik zvanično ne povuče nominaciju ili ne naloži kandidatu da ne prisustvuje. Kotn je to potvrdio u svojoj izjavi na društvenim mrežama, naglašavajući da Odbor postupa u skladu sa prethodno donetim rasporedom.

Vođa većine u Senatu, Džon Tun, takođe je ponovio stav da će postupak ići svojim tokom, navodeći da je proces od suštinske važnosti za funkcionisanje nacionalne bezbednosti.

Ova situacija dolazi u trenutku kada su pojedine ovlašćenja obaveštajnih službi istekla prethodne nedelje, što je, prema izveštajima, povećalo pritisak na Senat da potvrdi novog direktora nacionalne obaveštajne službe. Neki senatori su izrazili zabrinutost zbog mogućih posledica kašnjenja u potvrđivanju kandidata za ovu ključnu funkciju.

Do sada nije zabeležena zvanična reakcija iz Bele kuće nakon što je Senat najavio da će nastavak saslušanja biti održan u zakazanom terminu. Dalji razvoj događaja zavisiće od odluka izvršne vlasti i mogućih novih instrukcija predsednika.

Imenovanje direktora nacionalne obaveštajne službe smatra se ključnim za nastavak rada obaveštajnih agencija, naročito u periodima političke neizvesnosti ili institucionalnih promena. Prethodno su slične situacije izazivale kašnjenja u procesima potvrde, ali procedure u Senatu predviđaju nastavak saslušanja ukoliko ne dođe do formalnog povlačenja kandidature.

Pročitaj još

Svet

Tropska oluja Artur formirana uz obalu Teksasa, prva u atlantskoj sezoni

Nacionalni centar za uragane potvrdio pojavu prve imenovane oluje, očekuju se obilne padavine i poplave u više saveznih država

Published

on

By

Nacionalni centar za uragane potvrdio pojavu prve imenovane oluje, očekuju se obilne padavine i poplave u više saveznih država

Tropska oluja Artur formirana je u sredu uz obalu Teksasa, čime je postala prva imenovana oluja u ovogodišnjoj atlantskoj sezoni uragana, potvrdio je Nacionalni centar za uragane. Prema saopštenju Centra, oluja se kratko intenzivirala pre nego što je nastavila kretanje ka kopnu, prateći severoistočni pravac duž obale Teksasa ka južnoj Luizijani tokom srede uveče. Očekuje se da će se Artur potom okrenuti prema unutrašnjosti Luizijane, uz postepeno slabljenje.

Bez obzira na dalji tok oluje, Nacionalni centar za uragane upozorio je da će Artur nastaviti da donosi obilne padavine i poplave na širokom području jugoistoka Sjedinjenih Američkih Država, od Hjustona do Atlante. U savetovanju izdatom ranije tokom dana, prognostičari su naveli da se očekuju poplave sa potencijalno opasnim posledicama po život i snažni vetrovi u pojedinim regionima.

Upozorenja na tropsku oluju izdata su za područje od Sabin Pasa u Teksasu do Morgansitija u Luizijani, što znači da se u tim oblastima očekuju uslovi tropske oluje u naredna 24 časa. Takođe, na snazi je i upozorenje za Sargent u Teksasu do Sabin Pasa, gde su takvi uslovi mogući, ali ne i garantovani u istom periodu.

Artur je početkom nedelje počeo da se razvija kao tropska smetnja u zapadnom delu Meksičkog zaliva. Kako se oluja razvijala i jačala, priobalna naselja u putanji suočavala su se sa neprekidnim obilnim padavinama, što je dovelo do iznenadnih poplava u više saveznih država.

Prema navodima Centra, očekuje se da će Artur doneti između 12 i 25 centimetara kiše na pojedinim delovima Teksasa, Luizijane, Misisipija i Alabame, kao i na zapadnom delu Floridskog Panhandle-a. Meteorolozi su upozorili i na mogućnost dodatnog pogoršanja uslova u tim oblastima tokom kretanja oluje ka unutrašnjosti.

Zvaničnici su pozvali stanovništvo pogođenih regiona da prate najnovija upozorenja i preporuke lokalnih vlasti. Nacionalni centar za uragane nastaviće da prati situaciju i izdaje ažurirane informacije tokom narednih sati, dok Artur bude nastavljao svoje kretanje duž obale i prema unutrašnjosti jugoistoka SAD.

Pročitaj još

U Trendu