Connect with us

Svet

Johan Vadeful u Briselu: Rusija pod pritiskom zbog izvoza žitarica i pretnje glađu

Nemački ministar spoljnih poslova pozvao Rusiju na delimični prekid vatre radi bezbednog izvoza žitarica iz Ukrajine i Rusije.

Objavljeno pre

,

Johan Vadeful u Briselu: Rusija pod pritiskom zbog izvoza žitarica i pretnje glađu – izvoz žitarica Foto Izvor: Tanjug /DEJAN ŽIVANČEVIĆ

Nemački ministar spoljnih poslova pozvao Rusiju na delimični prekid vatre radi bezbednog izvoza žitarica iz Ukrajine i Rusije.

Johan Vadeful, nemački ministar spoljnih poslova, obratio se iz Brisela i istakao važnost da Rusija omogući makar delimični prekid vatre radi izvoza žitarica. On je naglasio da države Globalnog juga dobro znaju ko je odgovoran za pretnju glađu koja se nadvila zbog trenutne situacije u Crnom moru.

Prema njegovim rečima, bezbedan transport žitarica iz Ukrajine, ali i iz same Rusije, od ključnog je značaja za snabdevanje zemalja koje zavise od ovih isporuka. Vadeful je ovaj apel uputio 16. novembra, uoči zasedanja Saveta za spoljne poslove Evropske unije i ministarskog sastanka posvećenog bezbednosti i povezanosti u crnomorskom regionu.

Apel za delimični prekid vatre i izvoz žitarica

Vadeful je upozorio da stanovništvo u državama Globalnog juga čeka na isporuke žitarica, a da im preti glad zbog blokade izvoza. On je istakao da se posledice bezbednosne situacije u Crnom moru osećaju daleko izvan samog regiona. Prema njegovim rečima, napad na trgovačke brodove dodatno ugrožava stabilnost i prehrambenu sigurnost, posebno u manje razvijenim državama.

U vezi sa napadima, nemački ministar je naveo da su u noći između 13. i 14. novembra dronovi pogodili četiri komercijalna broda u blizini rumunske obale i kanala Sulina, što je ključna pomorska ruta za izvoz ukrajinskih žitarica. Ovi događaji dodatno komplikuju situaciju i smanjuju mogućnost za normalnu trgovinu hranom.

Odgovornost za pretnju glađu i stav Globalnog juga

Vadeful je naglasio da su države Globalnog juga svesne odgovornosti za pretnju glađu. On je jasno ukazao na Rusiju kao na glavnu prepreku dogovoru o nesmetanom izvozu hrane. Prema njegovim rečima, ove države pažljivo prate razvoj situacije i očekuju konkretne korake za rešavanje problema.

Osim toga, Vadeful je podsetio da bez dogovora i minimuma bezbednosti za trgovačke brodove nije moguće obezbediti stabilnu isporuku žitarica. On je pozvao na hitnu reakciju i saradnju svih uključenih strana kako bi se sprečila humanitarna kriza.

Bezbednost u Crnom moru i evropska inicijativa

Sastanak u Briselu bio je posvećen bezbednosti i povezivanju u regionu Crnog mora. Vadeful je naglasio da Evropska unija ima odgovornost da doprinese pronalaženju rešenja za trenutne izazove. Prema njegovim rečima, napadi na trgovačke brodove i blokada izvoza žitarica zahtevaju zajednički odgovor međunarodne zajednice.

Konačno, ministar je zaključio da je omogućavanje makar delimičnog prekida vatre i obezbeđivanje izvoza žitarica ključno za sprečavanje širenja gladi u državama Globalnog juga. On je istakao potrebu za hitnim dogovorom i nastavkom diplomatskih napora na evropskom nivou.

Pročitaj još

Svet

Nosač aviona ‘Teodor Ruzvelt’ stiže blizu Irana: Tri američke udarne grupe na Bliskom istoku

SAD su rasporedile tri udarne grupe nosača aviona u regionu dok se beleže novi napadi na brodove u Ormuskom moreuzu, potvrđuju američki zvaničnici.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Nosač aviona 'Teodor Ruzvelt' stiže blizu Irana: Tri američke udarne grupe na Bliskom istoku – napadi na brodove u Ormuskom moreuzu

SAD su rasporedile tri udarne grupe nosača aviona u regionu dok se beleže novi napadi na brodove u Ormuskom moreuzu, potvrđuju američki zvaničnici.

Američki nosač aviona „Teodor Ruzvelt” uplovio je u zonu odgovornosti Centralne komande Sjedinjenih Američkih Država, što znači da SAD sada imaju koncentrisane tri udarne grupe nosača aviona na Bliskom istoku. Ova raspodela snaga dolazi u trenutku kada se nastavljaju napadi na brodove u Ormuskom moreuzu, što dodatno podiže tenzije u regionu.

Prema saopštenju američkih zvaničnika, „Teodor Ruzvelt” se u regionu pridružio nosačima aviona „Džordž H. V. Buš” i „Džordž Vašington”, koji trenutno deluju u Arapskom moru. Iako je prvobitno bilo planirano da „Teodor Ruzvelt” zameni „Džordža Vašingtona”, do promene rasporeda ipak nije došlo, pa su sada sve tri udarne grupe istovremeno angažovane.

Tri udarne grupe američke mornarice u Arapskom moru

Ove tri grupe zajedno raspolažu sa do 144 borbena aviona i predstavljaju okosnicu pomorskih snaga koje broje više od 20 ratnih brodova. Snage su angažovane u sprovođenju pomorske i kopnene blokade iranskih luka, što prema američkim zvaničnicima ima za cilj osiguranje slobode plovidbe i zaštitu komercijalnih brodova u ovom strateški važnom delu sveta.

Gomilanje američke pomorske moći odvija se u trenutku nove eskalacije bezbednosnih incidenata u Ormuskom moreuzu i Persijskom zalivu. Ovaj region je poznat po svojoj važnosti za globalnu trgovinu naftom, ali i po čestim napadima na tankere i civilne brodove.

Napadi na brodove dodatno komplikuju situaciju

Prema saopštenju iranskog Korpusa islamske revolucionarne garde, dva naftna tankera nedavno su naletela na mine u Ormuskom moreuzu, što je izazvalo eksplozije. Ovi incidenti dodatno komplikuju bezbednosnu situaciju i predstavljaju izazov za sve strane koje deluju u regionu.

Takođe, prisustvo tri američke udarne grupe može imati uticaj na dalji razvoj događaja, posebno u kontekstu nastavljanja napada na brodove u Ormuskom moreuzu. S obzirom na trenutnu dinamiku, međunarodna zajednica pažljivo prati stanje na terenu i moguće posledice ove koncentracije vojnih snaga.

U međuvremenu, ostaje da se vidi kakav će biti odgovor regionalnih aktera i da li će povećano prisustvo američkih snaga doprineti stabilizaciji ili dodatnoj eskalaciji tenzija.

Pročitaj još

Svet

Savet Evropske unije odobrio rekordnu pomoć: Šta znači tranša od 7,8 milijardi evra za Ukrajinu?

Odluka Saveta EU donosi Ukrajini najveću pojedinačnu isplatu iz programa ‘Ukraine Facility’, uz sprovedene ključne reforme.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Savet Evropske unije odobrio rekordnu pomoć: Šta znači tranša od 7,8 milijardi evra za Ukrajinu?

Odluka Saveta EU donosi Ukrajini najveću pojedinačnu isplatu iz programa ‘Ukraine Facility’, uz sprovedene ključne reforme.

Savet Evropske unije usvojio je odluku kojom se odobrava rekordna finansijska pomoć Ukrajini u iznosu od približno 7,8 milijardi evra. Ova tranša, najveća do sada unutar programa ‘Ukraine Facility’, predstavlja važan korak u okviru kontinuirane podrške Evropske unije Kijevu. Prema saopštenju, deo iznosa, oko pet milijardi evra, obezbeđuje se kroz Zajam za podršku Ukrajini za 2026. godinu, čime deveta redovna isplata postaje najveća pojedinačna od pokretanja programa u martu 2024. godine.

Nakon umanjenja zbog delimičnog ispunjenja uslova i odbitka ranije uplaćenog avansa, konačan iznos koji se prenosi Kijevu iznosi oko 7,8 milijardi evra. Prvobitni predlog Evropske komisije iznosio je 8,04 milijarde evra, ali je iznos korigovan zbog umanjenja od 264,6 miliona evra. Ova finansijska pomoć dolazi nakon što je Ukrajina sprovela više od 20 reformskih koraka utvrđenih Planom za Ukrajinu, uključujući reformu pravosuđa, borbu protiv korupcije, unapređenje finansijskih tržišta i bolju regulaciju državne imovine.

Kako funkcioniše Ukraine Facility i šta podrazumeva tranša?

Ukraine Facility je mehanizam Evropske unije namenjen finansijskoj i tehničkoj podršci Ukrajini. U okviru ovog programa, Savet Evropske unije može odobriti sredstva na osnovu ispunjavanja unapred definisanih uslova i napretka u sprovođenju reformi. Odluka o isplati rekordne tranše doneta je nakon detaljne provere sprovedenih aktivnosti i napretka u oblastima koje su ključne za evropske integracije Ukrajine. Ova tranša uključuje i sredstva iz Zajma za podršku Ukrajini za 2026. godinu, što dodatno ističe njenu važnost za finansijsku stabilnost zemlje.

Osim toga, prema saopštenju, iznos od 7,8 milijardi evra je rezultat pažljivog usklađivanja sa standardima Evropske unije i sprovedenih reformi. To uključuje borbu protiv pranja novca, jačanje pravosuđa, kao i unapređenje upravljanja državnom imovinom. Savet Evropske unije naglašava da je ovakva podrška uslovljena nastavkom reformi i transparentnošću korišćenja sredstava.

Reformski koraci i naredni izazovi

Zvanična odluka Saveta EU ističe da je Ukrajina uspela da ispuni više od 20 ključnih reformskih koraka, što je omogućilo transfer rekordne tranše iz Ukraine Facility programa. Sprovedene reforme obuhvataju oblasti kao što su pravosuđe, borba protiv korupcije, finansijska tržišta i upravljanje državnom imovinom. Na taj način, Ukrajina se dodatno približava evropskim standardima i jača institucionalni okvir za dalje reforme.

Međutim, pred Ukrajinom ostaju izazovi u daljem sprovođenju obaveza koje je preuzela. Savet Evropske unije najavio je da će i u budućnosti finansijska pomoć zavisiti od tempa i kvaliteta sprovedenih reformi. U tom smislu, nastavak podrške iz programa Ukraine Facility i dalje ostaje podložan redovnim procenama i izveštajima o napretku.

Odluka Saveta EU ima značajnu simboličku i praktičnu vrednost za Ukrajinu. Rekordna tranša doprinosi finansijskoj stabilnosti zemlje, dok istovremeno podstiče sprovođenje daljih reformi i usklađivanje sa evropskim vrednostima. Na taj način, Savet Evropske unije šalje jasnu poruku o nastavku angažovanja u podršci ukrajinskim naporima na putu evropskih integracija.

Pročitaj još

Svet

Evropska unija usvojila nove sankcije protiv Rusije: Šta donosi proširena lista i ko je na meti

Na zasedanju u Briselu, ministri spoljnih poslova EU dodali su 113 novih subjekata na listu sankcija, uključujući Tatjanu Kim i naftni terminal u Sankt Peterburgu.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Evropska unija usvojila nove sankcije protiv Rusije: Šta donosi proširena lista i ko je na meti

Na zasedanju u Briselu, ministri spoljnih poslova EU dodali su 113 novih subjekata na listu sankcija, uključujući Tatjanu Kim i naftni terminal u Sankt Peterburgu.

Ministri spoljnih poslova država članica Evropske unije usvojili su najnoviji paket restriktivnih mera protiv Rusije. Na sastanku u Briselu odlučeno je da se na listu sankcija doda još 113 subjekata, čime su uvedene ukupno 145 nove sankcione odredbe. Prema zvaničnoj objavi francuskog ministra spoljnih poslova Žan-Noela Baroa, fokus ovog paketa je proširenje pritiska na kompanije i pojedince povezane sa ruskom vojnom industrijom.

Među novim imenima na listi našla se i Tatjana Kim, osnivačica najveće ruske platforme za onlajn trgovinu Vajldberiz (Wildberries) i direktorka objedinjene kompanije RWB. Takođe je sankcionisan i naftni terminal u Sankt Peterburgu. Prema navodima iz Službenog lista EU i diplomatskim izvorima, Tatjana Kim je obuhvaćena merama zbog navodne povezanosti njene kompanije sa snabdevanjem ruskih oružanih snaga vojnom opremom i robom dvostruke namene.

Detalji novih sankcija Evropske unije

Odluka o proširenju liste sankcija doneta je na osnovu podataka da su obuhvaćeni subjekti povezani sa vojnom industrijom i podrškom vojnim operacijama. Uz Tatjanu Kim, novim merama su obuhvaćeni i ruski investitor Aleksandar Čačava, osnivač fonda LETA Capital i suvlasnik kompanije PRO32, kao i biznismen Ruslan Bajsarov i Sergej Matvijenko. Sankcije takođe uključuju zabranu putovanja i zamrzavanje imovine za sve pojedince i entitete sa liste.

Prema saopštenju, novi paket mera deo je šire strategije Evropske unije da ograniči pristup Rusije tehnologiji i opremi koja bi mogla da se iskoristi za vojne svrhe. Kao rezultat, sankcije su usmerene na kompanije iz tehnološkog i energetskog sektora, ali i na pojedince za koje postoji sumnja da podržavaju ruske vojne kapacitete.

Počinju konsultacije o 22. paketu sankcija

Iako je ovaj, 21. po redu paket sankcija već usvojen, u Briselu su za ovu nedelju najavljene i zatvorene konsultacije o 22. paketu restriktivnih mera. Očekuje se da će predstojeći paket biti još obimniji i da će obuhvatiti širi spektar subjekata i sektora. Prema informacijama iz diplomatskih izvora, razgovori će biti fokusirani na dalji pritisak u sferama trgovine i energetike, ali i na jačanje kontrole nad robom dvostruke namene.

Pored toga, evropske institucije naglašavaju važnost koordinacije sa međunarodnim partnerima radi povećanja efikasnosti sankcija. U međuvremenu, iz Moskve još nije stigla zvanična reakcija na najnovije proširenje liste sankcija.

Šta znači proširenje sankcija za Rusiju

Proširenje sankcija Evropske unije ima za cilj da dodatno ograniči ekonomske aktivnosti ključnih aktera ruskog tržišta i vojno-industrijskog kompleksa. Ove mere bi, prema tumačenju evropskih zvaničnika, trebalo da smanje sposobnost Rusije da nabavlja opremu i tehnologiju potrebnu za nastavak vojnih operacija. Iako je teško odmah proceniti pun uticaj najnovijih mera, očekuje se da će proširena lista sankcija izazvati dodatne ekonomske pritiske na sankcionisane subjekte i pojedince.

Pročitaj još

U Trendu

Share via
Copy link