Connect with us

Svet

Savet Evropske unije odobrio rekordnu pomoć: Šta znači tranša od 7,8 milijardi evra za Ukrajinu?

Odluka Saveta EU donosi Ukrajini najveću pojedinačnu isplatu iz programa ‘Ukraine Facility’, uz sprovedene ključne reforme.

Objavljeno pre

,

Savet Evropske unije odobrio rekordnu pomoć: Šta znači tranša od 7,8 milijardi evra za Ukrajinu? Foto Izvor: Tanjug/Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine/Đorđe Krstić

Odluka Saveta EU donosi Ukrajini najveću pojedinačnu isplatu iz programa ‘Ukraine Facility’, uz sprovedene ključne reforme.

Savet Evropske unije usvojio je odluku kojom se odobrava rekordna finansijska pomoć Ukrajini u iznosu od približno 7,8 milijardi evra. Ova tranša, najveća do sada unutar programa ‘Ukraine Facility’, predstavlja važan korak u okviru kontinuirane podrške Evropske unije Kijevu. Prema saopštenju, deo iznosa, oko pet milijardi evra, obezbeđuje se kroz Zajam za podršku Ukrajini za 2026. godinu, čime deveta redovna isplata postaje najveća pojedinačna od pokretanja programa u martu 2024. godine.

Nakon umanjenja zbog delimičnog ispunjenja uslova i odbitka ranije uplaćenog avansa, konačan iznos koji se prenosi Kijevu iznosi oko 7,8 milijardi evra. Prvobitni predlog Evropske komisije iznosio je 8,04 milijarde evra, ali je iznos korigovan zbog umanjenja od 264,6 miliona evra. Ova finansijska pomoć dolazi nakon što je Ukrajina sprovela više od 20 reformskih koraka utvrđenih Planom za Ukrajinu, uključujući reformu pravosuđa, borbu protiv korupcije, unapređenje finansijskih tržišta i bolju regulaciju državne imovine.

Kako funkcioniše Ukraine Facility i šta podrazumeva tranša?

Ukraine Facility je mehanizam Evropske unije namenjen finansijskoj i tehničkoj podršci Ukrajini. U okviru ovog programa, Savet Evropske unije može odobriti sredstva na osnovu ispunjavanja unapred definisanih uslova i napretka u sprovođenju reformi. Odluka o isplati rekordne tranše doneta je nakon detaljne provere sprovedenih aktivnosti i napretka u oblastima koje su ključne za evropske integracije Ukrajine. Ova tranša uključuje i sredstva iz Zajma za podršku Ukrajini za 2026. godinu, što dodatno ističe njenu važnost za finansijsku stabilnost zemlje.

Osim toga, prema saopštenju, iznos od 7,8 milijardi evra je rezultat pažljivog usklađivanja sa standardima Evropske unije i sprovedenih reformi. To uključuje borbu protiv pranja novca, jačanje pravosuđa, kao i unapređenje upravljanja državnom imovinom. Savet Evropske unije naglašava da je ovakva podrška uslovljena nastavkom reformi i transparentnošću korišćenja sredstava.

Reformski koraci i naredni izazovi

Zvanična odluka Saveta EU ističe da je Ukrajina uspela da ispuni više od 20 ključnih reformskih koraka, što je omogućilo transfer rekordne tranše iz Ukraine Facility programa. Sprovedene reforme obuhvataju oblasti kao što su pravosuđe, borba protiv korupcije, finansijska tržišta i upravljanje državnom imovinom. Na taj način, Ukrajina se dodatno približava evropskim standardima i jača institucionalni okvir za dalje reforme.

Međutim, pred Ukrajinom ostaju izazovi u daljem sprovođenju obaveza koje je preuzela. Savet Evropske unije najavio je da će i u budućnosti finansijska pomoć zavisiti od tempa i kvaliteta sprovedenih reformi. U tom smislu, nastavak podrške iz programa Ukraine Facility i dalje ostaje podložan redovnim procenama i izveštajima o napretku.

Odluka Saveta EU ima značajnu simboličku i praktičnu vrednost za Ukrajinu. Rekordna tranša doprinosi finansijskoj stabilnosti zemlje, dok istovremeno podstiče sprovođenje daljih reformi i usklađivanje sa evropskim vrednostima. Na taj način, Savet Evropske unije šalje jasnu poruku o nastavku angažovanja u podršci ukrajinskim naporima na putu evropskih integracija.

Pročitaj još

Svet

Evropska unija usvojila nove sankcije protiv Rusije: Šta donosi proširena lista i ko je na meti

Na zasedanju u Briselu, ministri spoljnih poslova EU dodali su 113 novih subjekata na listu sankcija, uključujući Tatjanu Kim i naftni terminal u Sankt Peterburgu.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Evropska unija usvojila nove sankcije protiv Rusije: Šta donosi proširena lista i ko je na meti

Na zasedanju u Briselu, ministri spoljnih poslova EU dodali su 113 novih subjekata na listu sankcija, uključujući Tatjanu Kim i naftni terminal u Sankt Peterburgu.

Ministri spoljnih poslova država članica Evropske unije usvojili su najnoviji paket restriktivnih mera protiv Rusije. Na sastanku u Briselu odlučeno je da se na listu sankcija doda još 113 subjekata, čime su uvedene ukupno 145 nove sankcione odredbe. Prema zvaničnoj objavi francuskog ministra spoljnih poslova Žan-Noela Baroa, fokus ovog paketa je proširenje pritiska na kompanije i pojedince povezane sa ruskom vojnom industrijom.

Među novim imenima na listi našla se i Tatjana Kim, osnivačica najveće ruske platforme za onlajn trgovinu Vajldberiz (Wildberries) i direktorka objedinjene kompanije RWB. Takođe je sankcionisan i naftni terminal u Sankt Peterburgu. Prema navodima iz Službenog lista EU i diplomatskim izvorima, Tatjana Kim je obuhvaćena merama zbog navodne povezanosti njene kompanije sa snabdevanjem ruskih oružanih snaga vojnom opremom i robom dvostruke namene.

Detalji novih sankcija Evropske unije

Odluka o proširenju liste sankcija doneta je na osnovu podataka da su obuhvaćeni subjekti povezani sa vojnom industrijom i podrškom vojnim operacijama. Uz Tatjanu Kim, novim merama su obuhvaćeni i ruski investitor Aleksandar Čačava, osnivač fonda LETA Capital i suvlasnik kompanije PRO32, kao i biznismen Ruslan Bajsarov i Sergej Matvijenko. Sankcije takođe uključuju zabranu putovanja i zamrzavanje imovine za sve pojedince i entitete sa liste.

Prema saopštenju, novi paket mera deo je šire strategije Evropske unije da ograniči pristup Rusije tehnologiji i opremi koja bi mogla da se iskoristi za vojne svrhe. Kao rezultat, sankcije su usmerene na kompanije iz tehnološkog i energetskog sektora, ali i na pojedince za koje postoji sumnja da podržavaju ruske vojne kapacitete.

Počinju konsultacije o 22. paketu sankcija

Iako je ovaj, 21. po redu paket sankcija već usvojen, u Briselu su za ovu nedelju najavljene i zatvorene konsultacije o 22. paketu restriktivnih mera. Očekuje se da će predstojeći paket biti još obimniji i da će obuhvatiti širi spektar subjekata i sektora. Prema informacijama iz diplomatskih izvora, razgovori će biti fokusirani na dalji pritisak u sferama trgovine i energetike, ali i na jačanje kontrole nad robom dvostruke namene.

Pored toga, evropske institucije naglašavaju važnost koordinacije sa međunarodnim partnerima radi povećanja efikasnosti sankcija. U međuvremenu, iz Moskve još nije stigla zvanična reakcija na najnovije proširenje liste sankcija.

Šta znači proširenje sankcija za Rusiju

Proširenje sankcija Evropske unije ima za cilj da dodatno ograniči ekonomske aktivnosti ključnih aktera ruskog tržišta i vojno-industrijskog kompleksa. Ove mere bi, prema tumačenju evropskih zvaničnika, trebalo da smanje sposobnost Rusije da nabavlja opremu i tehnologiju potrebnu za nastavak vojnih operacija. Iako je teško odmah proceniti pun uticaj najnovijih mera, očekuje se da će proširena lista sankcija izazvati dodatne ekonomske pritiske na sankcionisane subjekte i pojedince.

Pročitaj još

Svet

Ograničenja brzine sistema ‘Staršild’: Kako ukrajinska PVO sada odgovara na dronove

Zbog tehničkih limita sistema ‘Staršild’, ukrajinske snage sve više se oslanjaju na borbene avione, mitraljeske kupole i MANPADS protiv brzih ruskih dronova.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Ograničenja brzine sistema 'Staršild': Kako ukrajinska PVO sada odgovara na dronove – napad dronovima

Zbog tehničkih limita sistema ‘Staršild’, ukrajinske snage sve više se oslanjaju na borbene avione, mitraljeske kupole i MANPADS protiv brzih ruskih dronova.

Kontinuirana ograničenja brzine sistema Staršild pojačavaju pritisak na ukrajinsku protivvazdušnu odbranu, pokazuju najnovije analize. Prema proceni američkog Instituta za proučavanje rata (ISW), napad dronovima i ograničenja u satelitskoj komunikaciji doveli su do promene strategije u ukrajinskoj PVO. Naime, zbog tehničkih limita mreže, ukrajinski presretači dronova na mlazni pogon više ne mogu efikasno odgovarati na sve pretnje.

Problem nastaje kada presretači bespilotnih letelica izgube vezu sa operaterima čim premaše brzinu od oko 161 kilometar na sat. Zbog toga, brzi ukrajinski presretači ne mogu da sustignu i obore ruske udarne dronove tipa „Šahed”, čija brzina dostiže 300 do 400 kilometara na sat. Ova situacija posebno otežava odbranu u ranoj fazi leta dronova duž linije fronta.

Uloga borbenih aviona i drugih sistema

Zbog ograničenja brzine sistema Staršild, ukrajinske snage sve češće koriste borbene avione, automatizovane i posadom upravljane mitraljeske kupole, kao i prenosive protivvazdušne raketne sisteme (MANPADS). Prema analizi ISW, ova sredstva sada preuzimaju glavni teret odbrane od brzih ruskih dronova. Na taj način, ukrajinska PVO pokušava da kompenzuje smanjenu efikasnost svojih presretača dronova.

Takođe, stručnjaci navode da je koordinacija između različitih elemenata PVO sistema postala presudna za zaštitu ključnih tačaka i infrastrukture. Kao rezultat, borbeni avioni i sistemi MANPADS moraju češće da reaguju u realnom vremenu, što dodatno opterećuje njihove resurse.

Tekući izazovi za ukrajinsku PVO

Napad dronovima i ograničenja u sistemu Staršild nameću dodatne izazove. Pored toga, eksperti upozoravaju da bi višestruka upotreba različitih protivvazdušnih sredstava mogla dovesti do bržeg trošenja resursa ukrajinske PVO. Ipak, prema proceni ISW, ukrajinske snage pokušavaju da se prilagode novim okolnostima i pronađu optimalnu strategiju za odbranu od sve naprednijih ruskih dronova.

Na kraju, jasno je da ograničenja brzine sistema Staršild utiču na napad dronovima i zahtevaju dodatne napore svih elemenata ukrajinske protivvazdušne odbrane. S obzirom na brzinu razvoja tehnologije i promenljive uslove na terenu, stručnjaci ističu da će fleksibilnost i inovacije ostati ključni faktori u daljem razvoju ukrajinske PVO.

Pročitaj još

Svet

Boris Džonson o odnosima sa Moskvom: Pokušaj resetovanja završio bez kompromisa

Bivši premijer Velike Britanije istakao je da susret sa ruskim zvaničnicima 2017. godine nije doneo pomak, a susret sa Putinom nije bio moguć.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Boris Džonson o odnosima sa Moskvom: Pokušaj resetovanja završio bez kompromisa – odnosi sa Moskvom

Bivši premijer Velike Britanije istakao je da susret sa ruskim zvaničnicima 2017. godine nije doneo pomak, a susret sa Putinom nije bio moguć.

Boris Džonson, nekadašnji premijer Velike Britanije, govorio je o svom pokušaju da unapredi odnose sa Moskvom tokom 2017. godine. U podkastu koji je vodio nekadašnji predsednik Kolumbije Ivan Duke, Džonson je opisao kako je njegov pokušaj resetovanja bilateralnih odnosa sa Rusijom završio neuspešno. Prema njegovim rečima, sa Vladimirom Putinom nije bilo moguće postići kompromis, a ključni susret tokom posete Moskvi nije ni održan jer ga je ruski predsednik odbio primiti.

Pokušaj resetovanja odnosa sa Moskvom

Prisećajući se svoje posete Moskvi u decembru 2017. godine, Džonson je naveo da je u rusku prestonicu stigao sa namerom da pokrene novu fazu odnosa između dve zemlje. Međutim, Putin nije pristao na susret. Zbog toga se Džonson sreo sa šefom ruske diplomatije Sergejem Lavrovom. Kako je opisao, razgovor sa Lavrovom bio je težak i bez rezultata. Džonson je istakao da ga je Lavrov primoravao da pije velike količine votke ispred vatre iz kamina, što je uporedio sa “kaznom u viktorijanskom internatu”.

Detalji razgovora i dalje posledice

Tokom susreta sa Lavrovom, Džonson je ocenio da je ruski ministar bio “užasan i potpuno beskoristan čovek”. Iako je tada pokušao da postavi temelje za novi početak u odnosima dve zemlje, razgovori su se, prema njegovim rečima, završili bez ikakvog dogovora. Takođe, Džonson je naglasio da su ubrzo posle tih diplomatskih pokušaja usledili događaji koje je nazvao “varvarskim”, aludirajući na trovanje nervnim agensom u Solsberiju 2018. godine. Prema njegovom viđenju, ti događaji dodatno su produbili jaz između Velike Britanije i Rusije.

Odnosi Velike Britanije i Rusije posle 2017. godine

Na kraju, Džonson je zaključio da je pokušaj resetovanja odnosa sa Moskvom bio osuđen na neuspeh. On je istakao da je iskustvo iz Moskve pokazalo kako sa Putinom nije moguće postići kompromis, što je, prema njegovom mišljenju, dodatno potvrđeno kasnijim postupcima Rusije na međunarodnoj sceni. Ova izjava dolazi kao još jedan pokazatelj složenih odnosa između dve zemlje i različitih pristupa rešavanju međunarodnih pitanja.

Pročitaj još

U Trendu

Share via
Copy link