Connect with us

Svet

Izvoz nafte sa Bliskog istoka opao za više od 60 odsto tokom sukoba u regionu

Prema podacima analitičara, izvoz značajno smanjen, dok Iran pojačava akcije u Ormuskom moreuzu

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Prema podacima analitičara, izvoz značajno smanjen, dok Iran pojačava akcije u Ormuskom moreuzu

Izvoz nafte iz zemalja Bliskog istoka smanjen je za više od 60 odsto tokom protekle nedelje, dok sukobi između Irana, Sjedinjenih Američkih Država i Izraela ulaze u 17. dan, saopšteno je iz analitičkih izvora. Najnoviji podaci ukazuju na značajan pad izvoza nafte, kondenzata i rafinisanih goriva iz Saudijske Arabije, Kuvajta, Irana, Iraka, Omana, Katara, Bahreina i Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Dnevni izvoz ovih osam zemalja iznosio je u proseku 9,71 miliona barela tokom nedelje koja se završila 15.03.2024, što je pad od 61 odsto u poređenju sa 25,13 miliona barela dnevno iz februara, navode analitičari. Prema dodatnim procenama, količine skladištene na tankerima u regionu takođe su naglo porasle, premašivši 50 miliona barela, u poređenju sa oko 10 miliona pre izbijanja sukoba.

Iran je, nakon napada, preuzeo kontrolu nad Ormuskim moreuzom, ograničavajući tranzit brodovima povezanim sa SAD-om, Izraelom i njihovim saveznicima. Ovo je izazvalo dodatne poremećaje u snabdevanju i uticalo na globalno tržište nafte.

Cene nafte su pale na međunarodnim tržištima ispod 102 dolara po barelu, dok analitičari navode da Iran propušta određene pošiljke kroz Ormuski moreuz kako bi osigurao snabdevanje velikih kupaca u Aziji. Tržišni analitičari ističu da je situacija i dalje nestabilna, a stvarni izvoz može biti još niži zbog gomilanja zaliha na tankerima koji ne napuštaju Persijski zaliv.

“Plutajuća skladišta sirove nafte na Bliskom istoku premašila su 50 miliona barela ove nedelje, što je značajan porast u poređenju sa ranijim periodom”, navode analitičari energetskog sektora.

Nadležne institucije prate razvoj situacije, dok je Ormuski moreuz ostao ključna tačka globalne trgovine naftom i potencijalni izvor novih tenzija u regionu.

Svet

Emanuel Makron pozvao Iran na oslobađanje francuskih državljana nakon incidenta u regionu

Francuski predsednik zahteva povratak građana i ističe da je neprihvatljivo da Francuska bude meta regionalnih sukoba

Published

on

By

Francuski predsednik zahteva povratak građana i ističe da je neprihvatljivo da Francuska bude meta regionalnih sukoba

Predsednik Francuske Emanuel Makron pozvao je iranskog predsednika Masuda Pezeškijana da omogući povratak dvoje francuskih državljana, Sesil Koler i Žaka Parija, nakon što je francuski vojnik izgubio život u regionalnim sukobima povezanim sa situacijom u Iranu. Makron je u izjavi na društvenim mrežama istakao da Francuska deluje isključivo u odbrambenom okviru radi zaštite svojih interesa, regionalnih partnera i slobodne plovidbe, naglašavajući da je neprihvatljivo da Francuska bude meta u ovim dešavanjima.

Sesil Koler i Žak Pari su uhapšeni u Iranu u maju 2022. godine pod optužbom za špijunažu u korist francuskih i izraelskih obaveštajnih službi. Oni su oslobođeni 4. novembra i trenutno se nalaze u ambasadi Francuske u Teheranu.

“Podsetio sam ga da Francuska deluje u strogo odbrambenom okviru zaštite svojih interesa, svojih regionalnih partnera i slobodne plovidbe, te da je neprihvatljivo da naša zemlja bude meta”, naveo je Makron u zvaničnoj izjavi.

Prema dostupnim informacijama, francuski vojnik je stradao tokom eskalacije sukoba u regionu, što je dodatno podiglo tenzije između Pariza i Teherana. Francuske vlasti zahtevaju brzo rešavanje situacije i povratak svojih građana, dok se zvanična komunikacija između dve zemlje nastavlja.

Francuska je više puta isticala važnost poštovanja međunarodnog prava i bezbednosti svojih građana u inostranstvu. Slučaj Koler i Parija prati se na najvišem državnom nivou, a Makron je ponovio da će Francuska nastaviti da štiti svoje interese i bezbednost svojih državljana.

Pročitaj još

Svet

Zamenik ministra spoljnih poslova Irana upozorio SAD na moguće posledice kopnene intervencije

Iranski zvaničnik izjavio da bi američke trupe mogle doživeti sudbinu iz Vijetnamskog rata, dok je zabeležen gubitak života i van granica Irana

Published

on

By

Iranski zvaničnik izjavio da bi američke trupe mogle doživeti sudbinu iz Vijetnamskog rata, dok je zabeležen gubitak života i van granica Irana

Zamenik ministra spoljnih poslova Irana Said Hatibzadeh izjavio je iz Teherana da bi Sjedinjene Američke Države mogle da se suoče sa sličnim izazovima kao u Vijetnamskom ratu ukoliko odluče da pošalju kopnene trupe u aktuelni sukob. Prema njegovim rečima, Iran je spreman da se bori koliko god je potrebno i trenutno nije fokusiran na diplomatsko rešenje, ali nije isključio mogućnost pregovora ukoliko SAD i njihovi saveznici ponude održivo rešenje za okončanje sukoba.

Hatibzadeh je naveo da se, prema iranskim podacima, skoro 1.500 građana Irana nalazi među poginulima od početka sukoba sa SAD i Izraelom, dok je više miliona ljudi raseljeno. U istom periodu, poginulo je i blizu 1.000 ljudi u drugim državama regiona, uključujući najmanje 850 osoba u Libanu, 30 u Iraku, 13 u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, šest u Kuvajtu, 12 u Izraelu, četiri u Siriji, dve u Omanu, dve u Saudijskoj Arabiji i dve u Bahreinu. Takođe, potvrđena je smrt 13 američkih i jednog francuskog vojnika.

Na pitanje o mogućem slanju američkih kopnenih snaga, Hatibzadeh je izjavio: „Samo pročitajte šta se dogodilo u Vijetnamu.“ On je podsetio da su Sjedinjene Države, uprkos vojnoj moći, tokom Vijetnamskog rata pretrpele velike gubitke i povukle se iz sukoba. „Oni razumeju da oni koji su ih uvukli u ovaj rat mogu ih uvući i u močvaru iz koje je teško izaći“, naglasio je Hatibzadeh.

Iranski zvaničnik je takođe optužio izraelskog premijera Bendžamina Netanjahua da utiče na odluke Sjedinjenih Država u vezi sa sukobom. Zvanične reakcije drugih nadležnih organa i dalje se očekuju.

Pročitaj još

Svet

Zemljotres jačine 4,4 pogodio Krit, bez izveštaja o šteti i povređenima

Nadležne službe prate situaciju nakon podrhtavanja tla, epicentar zabeležen nadomak južne obale ostrva

Published

on

By

Nadležne službe prate situaciju nakon podrhtavanja tla, epicentar zabeležen nadomak južne obale ostrva

Zemljotres magnitude 4,4 stepena po Rihterovoj skali registrovan je 16.03.2026. u 19:19 časova na području Krita, saopšteno je iz nadležnih službi. Epicentar potresa lociran je u blizini južne obale najvećeg grčkog ostrva, na geografskim koordinatama 35.1135 širine i 23.8647 dužine.

Prema podacima Evropsko-mediteranskog seizmološkog centra, hipocentar zemljotresa nalazio se na dubini od oko 5 kilometara ispod površine zemlje. Do sada nema izveštaja o materijalnoj šteti ili povređenima, a situacija se i dalje prati.

“U toku je praćenje svih relevantnih parametara nakon zemljotresa, a nadležne službe su u pripravnosti”, navodi se u zvaničnoj izjavi nadležnih organa.

Lokalne vlasti apeluju na građane da ostanu pribrani i da poštuju preporuke u slučaju novih podrhtavanja tla. Krit se nalazi u seizmički aktivnoj zoni, zbog čega su ovakva dešavanja predmet posebnog nadzora stručnih službi.

Pročitaj još

U Trendu