Connect with us

Svet

Izraelski ministar odbrane najavio mere protiv novog vođe Irana

Bezbednosne službe prate situaciju, odluka o novom vrhovnom lideru Irana očekuje se nakon sahrane Alija Hamneija

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Bezbednosne službe prate situaciju, odluka o novom vrhovnom lideru Irana očekuje se nakon sahrane Alija Hamneija

Izraelski ministar odbrane Izrael Kac izjavio je danas da će svaki lider kojeg iranski režim postavi na mesto ubijenog ajatolaha Alija Hamneija biti “nedvosmislena meta za eliminaciju”. Kac je u svom saopštenju naveo da će svaki lider koji nastavi politiku uništenja Izraela, preti Sjedinjenim Američkim Državama, slobodnom svetu i zemljama regiona, kao i onaj koji ugnjetava iranski narod, biti izložen ozbiljnim merama.

“Nije bitno kako se zove ili gde se krije”, naglasio je Kac i dodao da će Izrael, u saradnji sa američkim partnerima, nastaviti da deluje “punom snagom” kako bi demontirao kapacitete iranskog režima i stvorio uslove da iranski narod promeni vlast.

Prema dostupnim informacijama, Ali Hamnei je ubijen u izraelskom vazdušnom napadu na Teheran u subotu, posle 37 godina na čelu Irana. Iranski Savet za vođstvo izabrao je za novog ajatolaha i vrhovnog lidera Modžtabu Hamneija, sina ubijenog ajatolaha, a ovu odluku je, prema navodima, donela Skupština eksperata pod pritiskom Iranske revolucionarne garde. Očekuje se da će zvanična potvrda izbora biti saopštena nakon sahrane Alija Hamneija.

“Nastavićemo da radimo sa partnerima kako bismo obezbedili sigurnost regiona i omogućili Irancima da odlučuju o svojoj budućnosti”, navodi se u saopštenju izraelskog ministra odbrane.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Gasprom upozorava na nastavak povlačenja gasa iz evropskih skladišta nakon grejne sezone

Prema podacima Gas Infrastructure Europe, Poljska, Belgija i Bugarska i dalje koriste rezerve, a Gasprom navodi da bi nizak nivo skladišta mogao izazvati probleme pred zimu

Published

on

By

Prema podacima Gas Infrastructure Europe, Poljska, Belgija i Bugarska i dalje koriste rezerve, a Gasprom navodi da bi nizak nivo skladišta mogao izazvati probleme pred zimu

Ruska energetska kompanija Gasprom saopštila je da pojedine zemlje Evropske unije nastavljaju sa povlačenjem gasa iz podzemnih skladišta iako je grejna sezona završena. U zvaničnom saopštenju navodi se da su, prema podacima organizacije Gas Infrastructure Europe, početkom treće dekade aprila Poljska, Belgija i Bugarska zabeležile neto povlačenje gasa iz svojih rezervi.

Iz Gasproma upozoravaju da aktuelna situacija dodatno komplikuje stanje na evropskom energetskom tržištu, posebno zbog niskog nivoa popunjenosti skladišta. Kompanija ističe da bi ovakav trend mogao izazvati poteškoće prilikom ponovnog punjenja skladišta pred narednu zimsku sezonu, što bi unelo dodatnu neizvesnost na tržištu gasa u Evropi.

„Uprkos tome što je kraj aprila, neke evropske zemlje nastavljaju da povlače gas iz podzemnih skladišta“, navodi se u saopštenju Gasproma. Prema istim podacima, Poljska, Belgija i Bugarska su među državama koje nastavljaju sa ovom praksom.

Gasprom je posebno ukazao na rizik od otežanog obnavljanja zaliha tokom letnjih meseci, što bi moglo uticati na stabilnost snabdevanja u predstojećoj zimskoj sezoni. Kompanija je naglasila da razvoj ovakve situacije može imati šire posledice za evropsko gasno tržište, uključujući moguće nestašice ili povećanje cena energenata.

Nadležne institucije u Evropi još nisu izdale zvanične komentare povodom najnovijeg saopštenja Gasproma.

Pročitaj još

Svet

Arizona pokreće tužbu protiv izgradnje ICE pritvorskog centra u blizini hemijske lokacije

Državna tužiteljka navodi da nisu sprovedene ekološke provere, federalne vlasti odbacuju navode

Published

on

By

Državna tužiteljka navodi da nisu sprovedene ekološke provere, federalne vlasti odbacuju navode

Vlasti savezne države Arizone podnele su tužbu protiv saveznih organa sa ciljem da spreče izgradnju planiranog pritvorskog centra američke Službe za imigraciju i carinu (ICE) u gradu Surprise. Tužba je podneta 25. aprila 2026. godine, a kao glavni razlog navodi se blizina lokacije sa, kako se navodi, opasnim hemikalijama.

U zvaničnom saopštenju, državna tužiteljka Arizone Kris Mejz izjavila je da Ministarstvo za unutrašnju bezbednost i ICE nisu sprovele niti objavile obavezne ekološke provere pre početka projekta, što je, prema njenim rečima, zakonska obaveza. U tužbi se dalje navodi da predviđeni objekat, koji bi mogao da primi od nekoliko stotina do najviše 1.500 osoba, nije u skladu sa Zakonom o imigraciji i državljanstvu, po kom federalna vlada mora da obezbedi “odgovarajuće” prostore za pritvor migranata.

Portparol ICE je u odgovoru naveo da je pre odabira lokacije izvršena procena raspoloživih objekata kako bi se smanjio uticaj na životnu sredinu. U izjavi se navodi razmatranje potencijalnih uticaja na zaštićene vrste, prirodne resurse i kulturne vrednosti. Portparol dodaje da, prema njihovom shvatanju, tužba nije usmerena na zaštitu životne sredine, već predstavlja pokušaj da se zaustave mere koje su deo savezne politike.

Prema navodima iz tužbe, Kongres je jula 2025. godine izdvojio 45 milijardi dolara za ICE u svrhu proširenja kapaciteta za pritvor odraslih migranata i za porodične centre, a sredstva će biti dostupna do septembra 2029. godine.

Planirana izgradnja izazvala je zabrinutost dela lokalne zajednice zbog navodne blizine hemijskih supstanci na toj lokaciji, ali federalne vlasti ističu da su preduzete sve potrebne mere za procenu i minimizaciju rizika. Do sada nije objavljeno više detalja o potencijalnim rizicima niti precizno koja hemijska sredstva se nalaze u okolini planiranog centra.

Ova tužba deo je šireg pravnog i političkog spora oko ekspanzije imigracionih pritvorskih kapaciteta na teritoriji Sjedinjenih Američkih Država. Predstavnici ICE naglašavaju da se projekti sprovode u skladu sa važećim zakonima i procedurama, dok državni organi Arizone zahtevaju dodatne provere i javnost procesa. Za sada nije poznato kada će sud doneti odluku po ovom pitanju.

Pročitaj još

Svet

Bivši ministar odbrane Velike Britanije upozorava na nedostatke u nacionalnoj bezbednosti

George Robertson ističe rastuće pretnje i potrebu za hitnim ulaganjima u odbranu

Published

on

By

George Robertson ističe rastuće pretnje i potrebu za hitnim ulaganjima u odbranu

Bivši ministar odbrane i nekadašnji generalni sekretar NATO-a George Robertson upozorio je da je nacionalna bezbednost Velike Britanije ozbiljno ugrožena zbog rastućih pretnji i ograničenih odbrambenih kapaciteta. U analizi trenutne situacije, Robertson navodi da se zemlja suočava sa brojnim izazovima, uključujući sukobe na Bliskom istoku i u Ukrajini, česte sabotaže, sajber napade i intenzivne ruske aktivnosti usmerene na podvodne kablove i testiranje odbrane.

Prema njegovim rečima, iako se ne očekuje kopnena invazija na teritoriju Velike Britanije, postoji realna mogućnost napada iz vazduha i sa mora. Ruski bombarderi, kako se navodi, redovno testiraju granice britanskog vazdušnog prostora i simuliraju udare krstarećim raketama. Robertson posebno ističe da je kopnena protivvazdušna i protivraketna odbrana ograničena, dok se većina kapaciteta oslanja na mornaricu i avijaciju, što može dovesti do sporije reakcije u kriznim situacijama. Flota ratnih brodova je znatno manja u odnosu na period Hladnog rata i trenutno ne ispunjava minimalne potrebe odbrane.

Dodatni izazov predstavljaju dronovi, protiv kojih Velika Britanija nema adekvatnu zaštitu. Primeri iz drugih zemalja, poput Ukrajine i Irana, pokazuju da masovna upotreba jeftinih dronova može probiti i savremene odbrambene sisteme. Postojeći sistemi, kao što su raketna zaštita i mornarička rešenja, nisu prilagođeni zaštiti gradova i ključne infrastrukture.

Nuklearno odvraćanje i dalje ima značajnu ulogu u ukupnoj bezbednosti, ali Robertson napominje da ono nema praktičnu primenu u slučajevima sajber napada ili udara bespilotnim letelicama, budući da je prag za njegovu upotrebu veoma visok.

Problemi u odbrambenom sektoru nagomilavali su se godinama zbog smanjenja budžeta i posledica štednje, što je dovelo do gubitka ljudstva i kapaciteta. Nabavka nove opreme je spora, a zavisnost od velikih kompanija dodatno otežava modernizaciju, za razliku od fleksibilnijih modela u drugim državama.

Robertson upozorava i na ranjivost podvodnih kablova za energiju i komunikacije, koji su ključni za funkcionisanje ostrvske države, a mogu biti relativno lako pogođeni od strane protivnika. Dodatno, izražena je zabrinutost zbog smanjenog oslonca na Sjedinjene Američke Države u okviru NATO-a, što može uticati na ukupnu sigurnost evropskog kontinenta.

Zaključuje se da Velika Britanija mora hitno da ulaže u obnovu vojnih kapaciteta, posebno u nove tehnologije i fleksibilnije sisteme odbrane, kako bi odgovorila na savremene izazove i smanjila rizik od mogućih napada.

Pročitaj još

U Trendu