Connect with us

Svet

General Petreus ocenio da vazdušni udari nisu dovoljni za promenu vlasti u Iranu

Bivši direktor CIA izjavio da kopnene snage igraju ključnu ulogu, dok iranski napadi šire konflikt u regionu

Objavljeno pre

,

Foto Izvor:

Bivši direktor CIA izjavio da kopnene snage igraju ključnu ulogu, dok iranski napadi šire konflikt u regionu

Penzionisani američki general Dejvid Petreus, bivši direktor Centralne obaveštajne agencije i komandant snaga u Iraku, izjavio je da vazdušni udari neće biti dovoljni za promenu režima u Iranu. On je, govoreći o situaciji na Bliskom istoku, naveo da je Iran proširio rat protiv Izraela i Sjedinjenih Američkih Država napadima na aerodrome, morske luke i skladišta za utovar gasa i nafte u zemljama Persijskog zaliva.

Petreus je istakao da su iranski napadi na ciljeve u državama Persijskog zaliva doveli do toga da ove zemlje, koje su ranije nastojale da ostanu neutralne, sada postaju deo konflikta. Dodao je i da je napadnut britanski vojni objekat na Kipru, za koji smatra da je izveden dronom lansiranim iz južnog Libana.

Govoreći o strategiji promena u Iranu, Petreus je rekao da vazdušni udari sami po sebi neće dovesti do pada režima. „Same vezduhoplovne snage neće srušiti režim. Ovo nisu ni obojene revolucije, gde je samo raspoloženje naroda moglo da sruši režime nakon raspada Sovjetskog Saveza, kao što smo videli u istočnoj Evropi i bivšim sovjetskim republikama. Moraće da postoji neka vrsta kopnene intervencije ili unutrašnjeg pritiska,“ ocenio je Petreus.

Američki predsednik Donald Tramp je, prema navodima, jasno stavio do znanja da želi promenu vlasti u Iranu i pokrenuo je vazdušne udare kao odgovor na iranske akcije. Međutim, Petreus smatra da ovi udari neće biti dovoljni za ostvarenje tog cilja.

Petreus je tokom karijere bio ključni vojni komandant u Iraku i autor strategije iz 2007. godine koja je imala za cilj smanjenje nasilja nakon američke invazije. Njegove ocene o trenutnoj situaciji ukazuju na to da je konflikt u regionu ušao u novu fazu, sa većim rizikom od širenja i uključivanja novih aktera.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Svet

Ukrajinski predsednik odaje počast žrtvama masakra u Olenivki, poziva na oslobađanje zarobljenika

Volodimir Zelenski ističe značaj međunarodne podrške i podseća na masakr u Olenivki, naglašavajući povratak svih ukrajinskih zarobljenika kao ključni cilj.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Ukrajinski predsednik odaje počast žrtvama masakra u Olenivki, poziva na oslobađanje zarobljenika – masakr u Olenivki

Volodimir Zelenski ističe značaj međunarodne podrške i podseća na masakr u Olenivki, naglašavajući povratak svih ukrajinskih zarobljenika kao ključni cilj.

Volodimir Zelenski, predsednik Ukrajine, obratio se javnosti povodom godišnjice događaja poznatog kao masakr u Olenivki. On je ovom prilikom odao počast žrtvama i ponovo istakao prioritet povratka svih ukrajinskih ratnih zarobljenika. U obraćanju je naveo da masakr u Olenivki, koji se dogodio tokom noći između 28. i 29. jula, predstavlja jedan od najsurovijih ratnih zločina koji razotkriva prirodu ruske agresije. Prema njegovim rečima, tada je više od 50 ukrajinskih zarobljenika ubijeno, dok je preko sto ranjeno.

Masakr u Olenivki i posledice

Prema izjavama Volodimira Zelenskog, napad na ukrajinske ratne zarobljenike u zatvoru u Olenivki pokazuje potpuno zanemarivanje ljudskog života. On navodi da je u tom napadu više od 50 zarobljenika brutalno stradalo, a preko sto ih je povređeno. Takođe, predsednik Ukrajine ocenjuje da ovaj čin predstavlja apsolutno zlo koje, kako je rekao, ne prestaje sa ubijanjem. Zbog toga je, prema njegovim rečima, važno da se uvek ima u vidu sa kakvim protivnikom se Ukrajina suočava.

Povratak zarobljenika i međunarodna podrška

Zelenski je naglasio da ostaje posvećen cilju povratka svih ukrajinskih vojnih lica i civila iz zarobljeništva. On je podvukao da je međunarodna podrška i posredovanje partnera iz celog sveta od ključnog značaja za ovaj proces. Prema njegovim navodima, od početka sukoba punog razmera do sada je iz ruskog zarobljeništva vraćeno 9.613 ljudi. Ovo pokazuje, kako navodi, da napori Kijeva, uz pomoć međunarodnih saveznika, daju konkretne rezultate.

Sećanje na žrtve i poruka javnosti

U svom obraćanju, ukrajinski lider je istakao da država pamti svakog pojedinca koji je još uvek u zarobljeništvu. On je dodao da nijedan zločin protiv ukrajinskog naroda neće biti zaboravljen. Osim toga, Zelenski je izrazio zahvalnost svima koji pomažu u oslobađanju zarobljenika i zaštiti ljudskih života. Na kraju, odao je počast svim nevinim žrtvama, naglašavajući trajnu obavezu Ukrajine prema njima.

Ovim povodom, predsednik Ukrajine je pozvao na nastavak međunarodnog angažmana i podrške kako bi svi zarobljeni građani što pre bili vraćeni svojim porodicama.

Pročitaj još

Svet

Poljski ministar Sikorski: Prodaja zlatnih rezervi Rusije signalizira manjak resursa

Predstojeća zima biće ključan trenutak za Ukrajinu, uz odlučujuću ulogu evropske podrške u nastavku sukoba

Objavljeno pre

,

Objavio:

Poljski ministar Sikorski: Prodaja zlatnih rezervi Rusije signalizira manjak resursa

Predstojeća zima biće ključan trenutak za Ukrajinu, uz odlučujuću ulogu evropske podrške u nastavku sukoba

Poljski ministar spoljnih poslova Radoslav Sikorski izjavio je da prodaja zlatnih rezervi Rusije predstavlja jasan znak smanjenja ekonomskih i materijalnih resursa te zemlje. Prema njegovim rečima, predstojeća zima mogla bi biti poslednja prilika za ruski pritisak na ukrajinski otpor, što dodatno naglašava značaj evropske podrške Kijevu u ovom periodu.

Analiza prodaje zlatnih rezervi Rusije

Sikorski je naglasio da Moskva prodaje 44 tone zlatnih rezervi, što čini približno polovinu ukupnih zaliha. On smatra da je ovakav potez signal ekonomske slabosti i manjka materijalnih resursa kojima Rusija raspolaže u trenutnoj fazi sukoba. Pored toga, Sikorski je ukazao da bi aktuelna zima mogla predstavljati ključnu tačku preokreta, posebno u kontekstu vojne i ekonomske pomoći koju Ukrajina dobija od evropskih zemalja.

Diplomatski kontakti i bezbednosni izazovi

Komentarišući telefonski razgovor između američkog državnog sekretara Marka Rubija i ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova, koji je trajao 37 minuta, Sikorski je izjavio da ne očekuje značajan diplomatski napredak iz tog susreta. Prema njegovim rečima, za stvarni pomak u mirovnim pregovorima bilo bi neophodno da predsednik Rusije Vladimir Putin redukuje svoje ambicije prema Ukrajini, što trenutno nije slučaj. Osim toga, Sikorski je podsetio na stalne bezbednosne izazove na istočnom krilu NATO-a, ističući da Rusija kontinuirano testira prag reakcije alijanse kroz ulaske bespilotnih letelica u vazdušni prostor članica.

Evropska pomoć i vojne inicijative

Sikorski je naglasio da javno razotkrivanje ruskih provokacija smanjuje njihovu efikasnost, jer gubi efekat iznenađenja. U tom kontekstu, Poljska trenutno vodi tehničke razgovore o priključivanju koaliciji za protivraketnu odbranu, nudeći svoju najsavremeniju tehnologiju presretača klase Patriot. Prema njegovim rečima, ovaj korak nije usmeren na komercijalno nadmetanje sa Sjedinjenim Američkim Državama, već na jačanje zajedničke bezbednosne infrastrukture evropskih saveznika. Na kraju, Sikorski je ponovio da ishod sukoba zavisi od kontinuirane i odlučne pomoći Ukrajini tokom zime, posebno u svetlu prodaje zlatnih rezervi Rusije.

Pročitaj još

Svet

ŠTA SU DOGOVORILI? Tramp posle susreta sa Netanjahuom i Zelenskim poslao kratku, ali znakovitu poruku

Tramp izjavio da su razgovori sa izraelskim premijerom i ukrajinskim predsednikom bili pozitivni i usmereni na više tema

Objavljeno pre

,

Objavio:

Donald Tramp održao sastanke sa Netanjahuom i Zelenskim tokom posete Vašingtonu – sastanci Trampa sa Netanjahuom i Zelenskim

Tramp izjavio da su razgovori sa izraelskim premijerom i ukrajinskim predsednikom bili pozitivni i usmereni na više tema

Američki predsednik Donald Tramp saopštio je kasno u utorak da je imao vrlo dobre sastanke sa izraelskim premijerom Bendžaminom Netanjahuom i ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim tokom njihove posete Vašingtonu. Prema njegovim rečima, razgovori su bili pozitivni i odnosili su se na razne važne teme, ali bez navođenja konkretnih detalja.

Tramp je ovu informaciju objavio kroz odvojene kratke poruke na društvenoj mreži Truth Social. U tim objavama naveo je da je sa obojicom lidera razmenio mišljenja o brojnim pitanjima, što je ukazalo na širi spektar tema koje su bile predmet razgovora.

Sadržaj sastanaka sa Netanjahuom i Zelenskim

U poruci o sastanku sa Netanjahuom, Tramp je istakao: „Imali smo veoma dobar sastanak! Razgovaralo se o mnogim važnim temama.“ Kada je reč o susretu sa Zelenskim, Tramp je dodao: „Razgovarali smo o mnogo čemu. Sastanak je prošao veoma dobro.“

Iako su teme ostale neprecizirane, jasno je da je fokus bio na temama od značaja za odnose Sjedinjenih Američkih Država sa Izraelom i Ukrajinom. Takav pristup sugeriše spremnost za nastavak dijaloga na najvišem nivou, bez otkrivanja detalja koji bi mogli uticati na trenutne političke procese.

Prisustvo lidera na komemoraciji u Vašingtonu

Netanjahu i Zelenski boravili su u Vašingtonu kako bi prisustvovali komemoraciji za senatora Lindzija Grejama, poznatog republikanskog političara i zagovornika interesa Izraela i Ukrajine. Ova prilika je dodatno istakla važnost regionalnih i međunarodnih odnosa, a sastanci sa Trampom deo su šireg političkog okvira tokom njihove posete.

Pored toga, Tramp nije iznosio više informacija o sadržaju razgovora, ali je naglasio pozitivnu atmosferu sastanaka. Ovakve izjave upućuju na nastavak komunikacije sa oba lidera i potencijalnu razmenu stavova o aktuelnim izazovima u međunarodnim odnosima.

Reakcije i značaj susreta za međunarodne odnose

Iako nisu poznati svi detalji, sastanci Trampa sa Netanjahuom i Zelenskim privukli su pažnju javnosti zbog složenosti situacije u Izraelu i Ukrajini. Takvi susreti često predstavljaju priliku za razmenu stavova o bezbednosnim, političkim i ekonomskim pitanjima.

Konačno, izjava Trampa da su sastanci bili vrlo dobri ostavlja prostora za dalji razvoj događaja i moguće buduće inicijative u okviru američke spoljne politike prema Bliskom istoku i istočnoj Evropi.

Pročitaj još

U Trendu